Ulazak u adventsko vrijeme nam je sve bliže no, znamo li koji su tradicionalni adventski i božićni običaji?
Adventski i božićni običaji svakako su dio hrvatske tradicije. Božićno vrijeme najčešće povezujemo s paljenjem adventskih svijeća, kićenjem drvca na Badnjak, odlaskom na misu polnoćku te pjevanjem božićnih pjesama i darivanja. Božić je najljepši obiteljski blagdan gdje slavimo Isusovo rođenje. Tradicionalni običaji Hrvatske su raznoliki no mi ćemo za vas spomenuti one najpoznatije, ali ipak pomalo zaboravljene.
Advent ili Došašće je vrijeme kojim obilježavamo četiri tjedna prije Božića te počinje vrijeme pripreme za Božić. Svake adventske nedjelje pali se po jedna svijeća čije se paljenje nestrpljivo očekuje, a Advent završava 24. prosinca na Badnjak. Adventski vijenac predstavlja simbol borbe protiv životnog mraka, a označava pobjedu Isusa Krista. Tradicionalno, svijeće se pale u krugu obitelji, a danas znamo i za zajedničko paljenje svijeća na trgovima gradova i općina. Primjerice, na bjelovarskom adventu prvu adventsku svijeću zapalit će skupina djece Župe sv. Terezije Avilske „Pastirići“ u subotu 2. prosinca s početkom u 17:30 sati ispred katedrale sv. Terezije Avilske. Drugu adventsku svijeću, 9. prosinca, upalit će Alex Vlašić, učenik Centra za odgoj, obrazovanje i razvojnu podršku Bjelovar. Potom, treću adventsku svijeću pali Pavle Galić, član bjelovarskog kazališta u prisustvu ostalih članova u subotu 16. prosinca. Paljenje zadnje adventske svijeće pripast će gradonačelniku grada Bjelovara Dariju Hrebaku i dječjem gradonačelniku i to 23. prosinca.
U hrvatskim krajevima postoji i običaj sijanja pšenice. Neki to rade na sv. Barbaru 4. prosinca dok se u nekim kućama pšenica sije na sv. Luciju. Simbol je to prizivanja dobre ljetine, odnosno dobrog ljetnog uroda na poljima. Susjedi su se posjećivali i procjenjivali čija je pšenica bila gušća i zelenija. Nakon što pšenica naraste oko nje se veže vrpca hrvatske trobojnice.
U adventsko vrijeme slavi se i sv. Nikola 6. prosinca što se tradicionalno naziva „Nikolinje“. Taj dan se djeca daruju po uzoru na sv. Nikolu biskupa koji je, kako legenda kaže, potajno noću kroz prozor donosio darove siromašnim obiteljima. U pohodu sv. Nikole tu su anđeli i Krampus, a djeca koja su bila zločesta od Krampusa dobivaju šibu zlatne boje. Dan-danas djeca čiste svoje čizmice i stavljaju ih u prozor noć prije sv. Nikole. Ujutro osmijeh radoznaloj djeci izmame čizmice prepune poklona.
Dan prije Božića, na Badnjak, u nekim dijelovima Hrvatske unosi se Badnjak, odnosno panj. Unosio ga je najstariji član obitelji te bi ga se blagoslivljalo svetom vodom. Danas je većina taj običaj zamijenila unošenjem božićnog drvca koje se nekada kitilo s vrpcama, jabukama, orasima, kruškama i svijećama dok u modernije vrijeme svoje mjesto na drvcu pronađu razne kuglice i ostali ukrasi. Na sam Badnjak u kuću se unosila slama na koju bi se postavile jaslice. Običaj jaslica je ostao i danas što dokazuje i novootvorena izložba „Božićne jaslice“ u Gradskom muzeju Bjelovar gdje su članovi Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica izložili svoje radove.
Vjernici Božić dočekaju misom polnoćkom koja se održava na sam Badnjak, a potom idu na misu zornicu ili poldanicu – misu koja se održava po danu. Djevojke i mladići dolaze na mise u svečanoj odjeći ili obučeni u narodne nošnje što i danas možemo vidjeti u nekim gradovima, mjestima i selima gdje bogatstvo narodnih nošnji pokazuju članovi kulturno-umjetničkih društava i folklornih ansambala. Hrvatske adventske pjesme imaju marijansko obilježje pa se najčešće pjevaju „O Marijo, ti sjajna zornice“, „Visom leteć ptice male“, „Padaj s neba“, „Zlatnih krila“ i „O Marijo, ti sjajna zornice“.
Na sam Božić ujutro ukućani čestitaju jedni drugima Božić te sjedaju za stol doručkovati. Tu se najčešće mogu naći domaći specijaliteti poput hladetine, domaćih kobasica, kulena, slanine, ali i pečenice s hrenom. Božićni ručak i više je nego bogat pa se na stolu mogu pronaći juha, meso, sarma, kiseli kupus i repa, krumpir, domaći kruh ili pogača. Tu su i neizostavni kolači, a neki od tradicionalnih su orehnjače, makovnjače, kolači od oraha, rogača i svježeg sira, paprenjaci, medenjaci i još štošta. Na prvi dan Božića ostajalo se kod kuće, a drugi dan se išlo u posjet rođacima i susjedima. Taj običaj se naziva koledanje ili čestitarenje što je podrazumijevalo pjevanje tradicionalnih božićnih pjesama pri čemu bi se čestitare često darivalo. Najčešće se radilo o božićnici, odnosno ukrašenoj jabuci koju su mladići darivali djevojkama. Nastavak Božića nastavio se pjesmom i radošću zbog rođenja Isusa.
U današnjim vremenima neki običaji se još uvijek održavaju dok su poneki skoro pa zaboravljeni. U gradu Bjelovaru Advent započinje u subotu s najbogatijim programom do sada koji predstavlja spoj tradicije i modernosti.
Foto: Pixabay i Unsplash
