Javnost je podijeljena oko događaja koji se prošle nedjelje dogodio u zagrebačkom kvartu Vrbani. Tamo je u jednom kafiću majka željela podojiti svoje dijete na što joj je konobar rekao neka to ode učiniti u WC. Brojni su stali u obranu majke te napomenuli kako je dojenje prirodna pojava te kako se ne bi trebala skrivatu u javnosti, dok se drugi slažu s postupkom konobara te smatraju da dojenju nije mjesto u javnosti. Čini nam se da javnost iznova treba podsjetiti na dobrobiti dojenja – kako za dijete tako i za majku.
Tako je danas, u organizaciji Udruge „Za zdravo i sretno djetinjstvo“ i Koordinacijskog odbora projekta „Bjelovarsko-bilogorska županija prijatelj dojenja“, u bjelovarskom Boho parku obilježen Međunarodni tjedan dojenja pod sloganom „Premostimo razlike: podrška dojenju za sve“. Okupio se veliki broj majki s djecom uz podršku, koja je jako važna kada je dojenje u pitanju. Doktorica Marija Čatipović skoro 30 godina promovira dojenje kao prirodan i najzdraviji način hranjenja djeteta. Uspjesi su vidljivi – sve više bjelovarskih majki doji, a porazgovarali smo s nekoliko njih.
Diana Petak Girtšal majka je tromjesečnog Ernija kojega doji, a ukupno ima troje djece.
– Odlučila sam se dojiti zato što je to najljepše i najzdravije iskustvo hranjenja. Nije toliko jednostavno, ali uz podršku obitelji i okoline to ide. Što se tiče dojenja u javnosti, nisam imala nikakvih problema – kazala je Diana Petak Girtšal.
Na dojenje se odlučila i 28-godišnja Margarita Kukić, a majka je dvoje djece. U godini dana je imala dva poroda, a trenutno doji mlađe dijete koje ima četiri mjeseca.
– Po struci sam prvostupnik medicinske dijagnostike i trenutno sam na produženom porodiljnom. Dojim, dijete je zadovoljno i to se vidi po njemu. Starije dijete sam morala prekinuti dojiti zbog njega jer sam morala koristiti određene tablete pa nije bilo preporučljivo iako mi je to bila želja. S dojenjem prvog djeteta je bilo problema, a s drugim djetetom već imaš iskustva. Uz pomoć patronažne sestre, doktorice i moje sestre sve ide u dobrom smjeru. Ima tu i teških trenutaka, samo se ne smije posustati. Blagoslovljeni smo tim našim bebicama – poručila je Margarita.
Svoje prvo dijete od tri mjeseca doji i 27-godišnja Josipa Faletar.
– Samo dojim i super nam je. Napreduje, raste, zadovoljan je. Za sada mlijeka ima dovoljno, tako da nema potrebe ni za čim drugim. Malo je bilo problema na početku, ali čovjek se navikne i nauči. Treba dati malo vremena i sebi i bebi – dodala je Josipa.
Maja Piragić majka je dvije djevojčice – Mia ima 11 godina, dok je Ela napunila 7 mjeseci.
– Miju sam dojila dvije godine, a dojim i Elu. Bilo je teško jer je velika razlika između njih dvije. Ona je htjela bracu ili seku, a puno nam pomogne. Nema problema u dojenju osim kada su ti skokovi u razvoju pa je malo stresno za mamu i bebu, ali to prođe – kazala je Maja.
Dojena djeca rjeđe obolijevaju od bolesti gastrointestinalnog sustava, od prehlada i respiratornih bolesti poput upale pluća, uključujući bolesti uzrokovane respiratornim sincicijskim virusom (RSV), rjeđe obolijevaju od hripavca. Kod njih su rjeđe upale uha, posebno one teške koje oštećuju sluh, a rjeđe obolijevaju i od bakterijskog meningitisa
Dobrobiti dojenja za majku su manji rizik pojave raka dojke, jajnika, endometrioze, reumatoidnog artritisa, lupusa, rjeđa osteoporoza u kasnijoj životnoj dobi, manje obolijevanja od dijabetesa i hipertenzije i ostalih kardiovaskularnih bolesti.
Mnoge žene ne doje onoliko dugo koliko bi željele. Kako bi postigli željene stope dojenja potrebni su educirani zdravstveni djelatnici koji pružaju savjetovanje o dojenju tijekom trudnoće, porođaja i sljedeće dvije godine, plaćeno slobodno vrijeme za dojenje ili izdajanje majčinog mlijeka nakon povratka na posao. Majkama je potrebno osigurati rodiljni dopust (prvih 6 mjeseci djetetova života) i roditeljski dopust (drugih 6 mjeseci djetetovog života). Potrebno je ulagati u programe potpore dojenja i pomoći partnerima i obiteljima da daju veću podršku i poticaj majkama da doje. U jednom provedenom ispitivanju na području naše županije samo 30 % ispitanika je koristilo programe podrške roditeljstvu. Nužno je povećati zaštitu od marketinga nadomjestaka za majčino mlijeko koji narušava povjerenje u dojenje.
Upravo je ovaj bjelovarski događaj primjer dobre promocije dobrobiti dojenja i davanja podrške majkama čija uloga nije nimalo jednostavna.
