Bjelovarčanin Dubravko Habek, ugledni ginekolog, profesor i strastveni istraživač povijesti medicine, posvetio je značajan dio svog rada proučavanju razvoja zdravstvene skrbi u rodnom gradu. Osim što je autor brojnih znanstvenih i stručnih radova, napisao je i nekoliko knjiga, među kojima su “Bijela kuga” i “Carski drobljenac“. Njegova predanost povijesnim istraživanjima rezultirala je otkrićima koja mijenjaju dosadašnja saznanja o nastanku i razvoju bjelovarske bolnice.

U sklopu obilježavanja 65. obljetnice Medicinske škole Bjelovar, dr. sc. Habek je održao predavanje o povijesti bjelovarske bolnice, otkrivajući fascinantne podatke koji sežu više od dva i pol stoljeća unatrag. Dosadašnja predodžba o osnivanju bolnice u Bjelovaru bila je vezana uz 1845. godinu, no istraživanja dr. Habeka ukazuju na to da su temelji zdravstvene skrbi u ovom gradu postavljeni mnogo ranije.
BJELOVAR I NJEGOVA BOLNICA KROZ STOLJEĆE
Grad Bjelovar osnovan je 1756. godine, a već 1760. spominje se postojanje vojne i građanske bolnice unutar tadašnje utvrde. Spomenica iz 1767. otkriva da su u bolnici služeni vjerski obredi, što jasno upućuje na to da je zdravstvena skrb bila dostupna mnogo prije nego što se smatralo. Nadalje, dokumenti iz 1792. potvrđuju da je na mjestu današnjeg suda postojala “Militär und Bürger Spital” – vojna i građanska bolnica.
U 19. stoljeću dolazi do značajnog razvoja zdravstvenog sustava u Bjelovaru. Zgrada kirurgije i ginekologije izgrađena je 1894. godine, a bolnica je nastavila rasti i razvijati se u skladu s medicinskim dostignućima. Tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata bolnica je bila ključni medicinski centar za liječenje ranjenika, a njezini su liječnici nerijetko istovremeno liječili pripadnike različitih vojnih frakcija.
LJUDSKE PRIČE IZA POVIJESTI
Kroz povijest, bjelovarsku bolnicu činili su njezini ljudi – od liječnika i medicinskih sestara do upravitelja i bolničara. Dr. Habek posebno ističe važnost pojedinaca koji su svojim radom ostavili neizbrisiv trag u bjelovarskoj medicini. Primjerice, u bolnici su djelovale prve žene kirurgije u Hrvatskoj – poput primarijus dr. Ljubice Bosner, koja je 1942. godine prešla u novoosnovanu bolnicu Rebro u Zagrebu. Tu su i primarijus Gottlieb, koji je uveo resekciju želuca u Bjelovaru, te primarijus Karlić, koji je došao krajem Prvog svjetskog rata i koji je napravio zgradu Vila Maria, u spomen na svoju suprugu Mariju, koja je umrla u toj bolnici. Primarijus Karlić bio je najdugovječniji ravnatelj bjelovarske bolnice, sve do početka Drugog svjetskog rata. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, ravnatelj bolnice bio je primarijus dr. Jagodić, koji je jedini dobio priznanje “Pravednik među narodima” za spašavanje židovskih sugrađana tijekom rata.
KAZALIŠNA ADAPTACIJA I BUDUĆNOST ISTRAŽIVANJA
Posebna zanimljivost vezana uz dr. Habeka je kazališna adaptacija njegovog romana Bijela kuga, koja tematizira demografske probleme i medicinske izazove s kojima se društvo susreće. Njegova istraživanja o povijesti bjelovarske bolnice nisu samo akademske prirode, već imaju i kulturni utjecaj, podsjećajući sugrađane na bogatu medicinsku baštinu njihova grada.
Predavanje dr. Dubravka Habeka donijelo je nova saznanja o povijesti zdravstvene skrbi u Bjelovaru, otvarajući prostor za daljnja istraživanja i valorizaciju ovog važnog dijela lokalne povijesti. Zahvaljujući njegovom predanom radu, sada je jasnije koliko je bolnica bila i ostala ključna institucija u razvoju grada i regije.
Dr. Habek trenutno radi na Klinici za ginekologiju i porodništvo Kliničke bolnice “Sveti Duh” u Zagrebu, gdje obnaša dužnost pročelnika Zavoda za ginekologiju. Također, redoviti je profesor na Medicinskom fakultetu Hrvatskog katoličkog sveučilišta te vanjski suradnik Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autor je više od 700 znanstvenih i stručnih radova, knjiga i udžbenika za srednje i visoke škole te sveučilišta, priručnika i kongresnih priopćenja, kao i tri romana, od kojih je prva, Bijela kuga, doživjela kazališnu adaptaciju.
Osim kliničkog i znanstvenog rada, dr. Habek aktivno sudjeluje u javnim raspravama o etičkim pitanjima u medicini, posebno se zalažući za pravo liječnika na priziv savjesti. Njegova predavanja i javni nastupi često potiču rasprave o moralnim i profesionalnim aspektima liječničke profesije, čime doprinose oblikovanju suvremenog medicinskog diskursa u Hrvatskoj.
📲 Za najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Predstavljen roman Bijela kuga autora Dubravka Habeka
Izvedena kazališna predstava Bijela kuga temeljena na prvom romanu Bjelovarčanina i poznatog liječnika Dubravka Habeka