Koliko god danas tehnologija bila privlačna, Bjelovar ide drugim putem – putem sporta, zajedništva i aktivnog djetinjstva! Zahvaljujući predanom radu brojnih sportskih udruga, klubova, Grada Bjelovara i Županije, djeca u našem kraju imaju pregršt aktivnosti, kampova, treninga i događanja. Cilj je jasan – mališane maknuti s mobitela i pružiti im sadržaj koji ih pokreće, uči i veseli.
Tako i najpoznatija bjelovarska manifestacija – Terezijana – sve veći naglasak stavlja upravo na sport. U sklopu 29. izdanja Terezijane lipanj je u Bjelovaru bio u znaku sportskih događanja i natjecanja: FunRun utrka, Sportski dan osnovnih škola, ŠC Jam BMX Show, dječja zmajada Bjelovar, šetnja bjelovarskim ulicama, ŠC Jam festival ekstremnih sportova i urbane kulture, Terezijaner, Nogogur & ciklofur, moto alka, košarkaški kamp „Vedi“, festival bazičnih sportova, priče istaknutih hrvatskih atletičara te panel rasprava o cjelovitom razvoju djeteta.
Spomenuta panel rasprava naziva „Cjelovit razvoj djeteta – tijelo u pokretu, um u ravnoteži“ okupila je četvero stručnjaka i zainteresiranu publiku. Sanja Šalaj – kineziologinja i profesorica fizičke kulture, Andreja Vukasović Barišić – specijalizantica ortopedije i traumatologije, Lana Horak Pajić – psihologinja te Aleksandar Gulin, ortodont su zajednički odgovorili na nekoliko važnih pitanja:
🗣️ Zašto je kretanje ključno za razvoj vašeg djeteta?
🗣️ Kako sport utječe na mozak, ponašanje i koncentraciju?
🗣️ Koje navike u djetinjstvu ostavljaju najdublji trag na zdravlje?
🗣️ Kako zajednički oblikovati zdravo, sretno i aktivno djetinjstvo?
Voditelj je prvotno postavio pitanje o pogrbljenosti djece u školi te što jedan učitelj može napraviti po tom pitanju.
– Djeci treba omogućiti da se i u školi više kreću, da manje sjede… Da možda imaju tjelesni koji traje dulje od 45 minuta. Kada bi imali više sati tjelesnog tada bi se nešto i moglo učiniti – započela je Andreja Vukasović Barišić, specijalizantica ortopedije i traumatologije.
Djeca danas sve više vremena provode pred ekranima – bilo da je riječ o učenju, igricama ili gledanju sadržaja na mobitelima i tabletima. Takav sjedilački način života često rezultira lošim držanjem i sve češćom pogrbljenošću, koja se nerijetko primijeti već u predškolskoj dobi. Roditelji se zato s pravom pitaju može li se na to utjecati prije nego što problem postane ozbiljan.
– Prevencija su vježbe, ali i kada dođe do problema opet su tu vježbe, jačanje muskulature – poručuje Andreja Vukasović Barišić.
Određene strane države reagirale su na povećanje broja pretile djece konkretnim potezima.
– U Hrvatskoj ne postoje škole koje imaju više tjelesnog. Postoji državni standard te svi imaju jednako. Neke druge zemlje, u kojima se povećao broj pretile djece, su promijenile svoj sustav obrazovanja i povećale satnicu tjelesne i zdravstvene kulture. Primjerice, Mađarska ima tjelesni svaki dan – naglašava Sanja Šalaj, kineziologinja i profesorica fizičke kulture te napominje kako se Kineziološki fakulteti u Hrvatskoj zalažu za promjene na polju zdravstvene i fizičke kulture u školama.
– Svi Kineziološki fakulteti u Hrvatskoj se zalažu za to da se zaposle dodatni kineziolozi, da se izgrade školsko-sportske dvorane u kojima bi se ta nastava održavala te da se poveća satnica. To ide od razine države te nisam sigurna da ćemo uspjeti nešto promijeniti – smatra Šalaj.
Sve se češće postavlja pitanje koji su sportovi najbolji za djecu u ranoj dobi – trebaju li se odmah specijalizirati za jedan sport ili je bolje da isprobaju više aktivnosti?
– Bazični sportovi su korisniji zato što sadrže veliki broj različitih kretanja koje dijete treba učiti do desete godine života. To ne znači da dijete ne može doći u nogometni klub. I nogomet je koristan ako se uči širok spektar motoričkih sposobnosti. Nije dobro da dijete krene s četiri godine trenirati samo jedan sport – kaže Sanja Šalaj.
Koliko puta ste čuli da je tenis izvrstan sport za djecu jer razvija koordinaciju, brzinu i snagu? No, iza tih benefita krije se i druga strana priče – posebno kada govorimo o takozvanim asimetričnim sportovima, koji značajno opterećuju jednu stranu tijela više od druge.
– U ranoj dobi bi to trebalo izbjegavati. U SAD-u je djeci koja igraju bejzbol određeno koliko godišnje smiju loptu baciti jednom rukom. Oni imaju Little League Shoulder jer dolazi do zamora, odnosno sindroma prenaprezanja. Da bi tijelo izraslo u svoj puni potencijal potrebna mu je simetrija – pojašnjava Andreja Vukasović Barišić, specijalizantica ortopedije i traumatologije.
Povezanost fizičke aktivnosti i mentalnog zdravlja sve se češće naglašava u stručnoj javnosti, a psihologinja Lana Horak Pajić ističe kako je kretanje ključno za razvoj stabilnosti uma još od najranije dobi.
– To je oduvijek povezano. Kretanje nam je izuzetno važno za razvoj inteligencije, za pažnju, smirivanje, mentalnu otpornost. Bez kretanja to ne vrijedi, sve je usko vezano – napominje psihologinja Lana Horak Pajić.
Sve češće se postavlja pitanje: Raste li doista broj djece s dijagnozom ADHD-a ili se samo više govori o tome? Psihologinja Lana Horak Pajić smatra kako uzrok nije jednostran.
– Često možemo u laičkom govoru čuti porastao je broj ADHD-a, hiperaktivnosti kod djece. Možda se to nekada nije mjerilo toliko pa nismo imali toliko poremećaja pažnje. Danas se tome pridaje veća pozornost pa možda imamo više. S druge strane, imamo i farmaceutsku industriju koja za ADHD ima nekakav lijek pa je možda i nekakav utjecaj toga, da se poveća broj istraživanja koja su usmjerena na poremećaje pažnje. Ne bih rekla da je danas toliko problem hiperaktivne djece koliko okruženje koje ne potiče kretanje. Svako dijete u svojoj prirodnoj srži ima potrebu za kretanjem i trebamo ih poticati na kretanje jer je to prirodno i normalno – naglašava Horak Pajić.
Iako se fizička aktivnost u ranoj dobi obično povezuje s razvojem motoričkih sposobnosti, jačanjem mišića i općim zdravljem, manje se govori o njezinoj mogućoj povezanosti s oralnim zdravljem. Stručnjaci upozoravaju da bi kod određene djece fizička aktivnost mogla nositi i određene rizike za zube.
– To se više može povezati s ranim ozljedama, ali ne nužno. Ako imamo normalan međučeljusni odnos onda to dijete nije tako ugroženo. Padovi se onda više baziraju na ozljede lica, brade, šake itd. No, znamo da djeca koja imaju jednu od najčešćih anomalija gdje su prednji zubi jako ispred tada su apsolutno super kandidati da polome te zube prije nego ti zubi postignu svoju punu zrelost – ističe Aleksandar Gulin, ortodont.
Osim fizičkih posljedica, ozljede zubi u djetinjstvu mogu ostaviti i dublje tragove – one psihološke. Kada dijete zbog dentalne traume izgubi zub ili mu se naruši izgled osmijeha, to nerijetko utječe na njegovo samopouzdanje i socijalnu uključenost.
– Time zakompliciraju cijelu priču jer to onda nije samo pitanje funkcije i estetike, nego ukupnog mentalnog i emocionalnog zdravlja. To dijete onda ulazi u jednu drugu kategoriju i postaje predmet bullyinga – dodaje Gulin.
Na samom kraju panel rasprave voditelj je stručnjake upitao: Da možete jednu stvar mijenjati u školskom sustavu koja bi to bila, a da se tiče tjelesnog odgoja i zdravlja?
– Povećala bih broj dvorana, broj dječjih i školskih igrališta, rekvizita koji su dostupni djeci kako bi se bavila različitim sportovima. Zatim dostupnost pojedinih sportova u manjim gradovima. Bazirala bi se na predškolski uzrast te na edukaciju roditelja. Htjela bi da sve bude dostupno svakom djetetu i da kretanje ne bude luksuz – istaknula je kineziologinja i profesorica fizičke kulture Sanja Šalaj.
– Prvenstveno bi djeci povećala broj sati za tjelesni odgoj, povećala bi pauze između satova, promijenila nastavu… Pa ne mora sva nastava biti u klupama barem prva dva, tri razreda – kaže specijalizantica ortopedije i traumatologije Andreja Vukasović Barišić.
– Promjenu bi pokušao napraviti u nultoj fazi života – prenatalnom i natalnom periodu. Pokušao bi podići svjesnost o tome koliko je prvih tisuću dana bitno. Prenatalni period i prve dvije godine života trebaju visoki fokus stručnjaka ukoliko je nešto otišlo po krivom – kaže Aleksandar Gulin, ortodont.
– Uvela bih multidisciplinarni dijalog jer je ovo sve jako važno. Danas sam naučila mnogo stvari i podsjetila se. Dijalog između roditelja, škole, dobavljača hrane, dobavljača sportske opreme – to bi napravila, povećala dijalog. Za našu djecu – zaključila je psihologinja Lana Horak Pajić.
Za kraj su poslali savjete roditeljima:
▶️ Upišite dijete na izvannastavnu aktivnost
▶️ Budite najbolji primjer svojem djetetu
▶️ Usmjerite se na dijalog
Bjelovar je svojim primjerom pokazao kako se zajedničkim djelovanjem lokalne zajednice, struke i roditelja može stvoriti okruženje koje potiče zdrav, aktivan i uravnotežen razvoj djece. Kroz niz sportskih manifestacija, kampova i edukativnih događanja, djeci se nudi alternativa ekranima – sadržaj koji ih pokreće, povezuje i osnažuje. Panel rasprava na Terezijani dodatno je potvrdila koliko je važno kretanje – ne samo za fizičko, već i za mentalno, emocionalno i socijalno zdravlje. Ključ je u ranom djelovanju, razumijevanju potreba djece i suradnji svih aktera – od obrazovnog sustava do roditelja. Bjelovar je odlučno zakoračio tim putem i dao jasan odgovor: budućnost djece ne smije biti sjedilačka, već razigrana, zdrava i ispunjena pokretom.
U Bjelovaru se ne sjedi, u Bjelovaru se trenira, skače, pliva, pleše i igra! Aktivno djetinjstvo je sretno i zdravo djetinjstvo.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 06/25 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Poticanje kvalitetnih programa za djecu i mlade kojima je cilj promicanje njihove dobrobiti.
Tekst: Rahela Dedić, novinarka portala Bjelovar.info
Foto: Bjelovar.info
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
