Bjelovar je od jučer domaćin Međunarodnog tečaja o dojenju 1. kategorije pod nazivom „Suvremene spoznaje o dojenju – Rodilište prijatelj djece“ koji se održava od 18. do 20. travnja na Veleučilištu u Bjelovaru. Tečaj se održava po drugi put, a prvi put se održao prošle godine.
Voditelji ovog tečaja su pedijatrica mr. sc. Marija Čatipović, dekanica Veleučilišta u Bjelovaru i naslovni izv. prof. dr. med. Zrinka Puharić te prof. dr. sc. Milan Stanojević. Tečaj je namijenjen studentima treće godine Studija sestrinstva koji su izabrali kolegij „Suvremene spoznaje o dojenju“, potom medicinskim sestrama i liječnicima iz rodilišta te patronažnim sestrama. Besplatan je za sve sudionike, a bit će bodovan od strane Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatske liječničke komore te Hrvatske komore primalja. Tečaj je organiziran u sklopu Mjeseca zdravlja koji se tijekom travnja održava u županiji, a kojeg organizira Bjelovarsko-bilogorska županija.
Dekanica Veleučilišta u Bjelovaru i naslovni izv. prof. dr. med. Zrinka Puharić jedna je od organizatorica ovog tečaja.
– Po drugi put organiziramo Međunarodni tečaj na kojem će govoriti eminentna imena i to ne samo isključivo iz Hrvatske nego i iz okružja. Da bi tečaj bio međunarodni mora imati barem još tri zemlje sudionice tako da mi imamo sudionike iz Slovenije, Belgije i Bosne i Hercegovine. Tijekom tri dana naši studenti te medicinsko osoblje imat će priliku slušati suvremene spoznaje o dojenju – navodi.
Pedijatrica mr. sc. Marija Čatipović objasnila je zašto je održavanje ovog tečaja izuzetno bitno.
– Bit će puno tema, a danas će biti općenito o tom programu Rodilišta – prijatelj djece jer je potrebno da naša bolnica obnovi svoj naslov koji je dobila 2012. godine. Uvjeta ima puno, a jedan od uvjeta je edukacija osoblja. Prošle godine nam cijelo osoblje nije prošlo edukaciju pa smo sada zvali drugi dio osoblja. Bit će govora o rodilištima Prijatelj djece, o Međunarodnom pravilniku o načinu reklamiranja i prodaje zamjenskog mlijeka jer ljudi nisu svjesni koliko su zamjenska mlijeka svugdje reklamirana. Važno nam je da nam zdravstveni djelatnici to znaju, da ne pišu oni sami tjelesnu težinu i visinu na takve blokiće i daju to majci. Na taj način ste kao neko prenositelj reklame, a niste toga ni svjesni. Ja imam predavanje o postnatalnoj podršci i dojenju. To je nakon izlaska iz rodilišta što sve pružamo mamama i kako im pomoći. U subotu imam predavanje o izazovima opskrbe mlijekom. Nedostaje nam ona podrška unutar obitelji koja je nekad postojala jer ni moja generacija nije dojila – kaže.
Dodaje kako ljudi koji dođu na edukaciju nakon nje budu podrška majkama.
– Svakako da oni ljudi koji dođu na edukaciju već tada pokazuju stupanj više i namjeru da će pomoći majci i da ne misle kako to ide samo do sebe. Osoblje koje se educira zna da treba malo sjesti uz majku, da joj treba pokazati i da treba ta psihološka podrška. Bit će niz održanih radionica kako dijete zapravo pravilno staviti na dojku da uzme bradavicu cijelu u usta, da siše, da pravilno siše i tako. Vidi se razlika kako naše cijelo rodilište ima jedan pozitivan stav i želju da majke što više doje i da im se omoguće što bolji uvjeti i da im se pomogne. To ljudi jako osjete, pogotovo u tim prvim trenucima – objašnjava.
Situacija s dojenjem je itekako bila izazovna u COVID razdoblju.
– Ima zanimljivo jedno moje malo istraživanje na području naše županije da smo mjesec dana imali dojenje isključivo 92 % i u vrijeme COVID-a smo pali na 73 %. O toj bolesti nismo znali ništa. Neke majke su bile pozitivne na COVID, ali su svejedno dojile i dijete nije dobilo bolest. Imali smo i pozitivne djece i to je dobro prošlo. To mogu reći sada nakon tri godine, a onda smo bili svi uplašeni – potvrđuje.
Potvrdila je i kako broj majki dojilja u našoj Bjelovarsko-bilogorskoj raste.
– Pomaci su dobri, odlični. Mi smo s nekih 60 % dojenja nekad davnih ’96. godine bili došli na 92 % s mjesec dana. Nažalost nam je COVID malo bio poljuljao te rezultate. Jako smo dobri s dojenjem za godinu dana gdje majke doje u 40 % do 45 %. To su veliki pomaci – dodaje Čatipović.
Voditelj Odjela za ginekologiju opstetriciju bjelovarske bolnice, Goran Pavlović izrazio je zadovoljstvo održavanjem ovog tečaja.
– Presretan sam da uopće imam priliku sudjelovati, a pogotovo što mogu sudjelovati moje primalje. Mislim da je takva vrsta edukacije izrazito uvijek dobro došla i potrebna. Vidim da se u rađaoni i rodilištu osjete veliki pomaci i veseli me što je to prepoznato od strane trudnica i dojilja jer sve ih je veći broj. U dojenju je najbitnija upravo ta podrška – potvrđuje Pavlović.
Prof. dr. sc. Milan Stanojević kaže kako ovim tečajem žele podići svijest o dojenju.
– Meni se čini da mi ovim tečajem želimo postići je da zdravstvenim djelatnicima podignemo razinu svijesti o tome koliko je važno dojenje kao prirodni način prehrane i koliko su za nas važni pacijenti. Da im pomognemo u svim njihovim nastojanjima da ostvare svoju želju za prirodnom prehranom. U svijesti društva postoji potpuno razumijevanje da je dojenje nešto što je jako važno za opstanak ljudske vrste. Jako je važno da svim našim majkama podignemo tu svijest i da one budu svjesne svoje uloge – pojašnjava.
Potvrdio je kako će govoriti o marketingu zamjenskog mlijeka.
– Marketing je nešto što je u službi profita, a to se odnosi i na zamjenska mlijeka. Zbog toga su svjetska zdravstvena organizacija još 1981. godine i UNICEF donijeli kodeks kako se proizvođači zamjena za majčino mlijeko moraju ponašati kako ne bi ugrožavali prirodni način prehrane djece. O tih godina do danas proizvođači su bili toliko uspješni da je biznis zamjena za majčino mlijeko porastao s 40 na 80 milijardi US dolara na godišnjoj razini i to je na neki način ugrozilo zdravlje majki i djece – dodaje Stanojević.
Doktorica Ivanka Fehir Radanović objašnjava kako je njena uloga pojasniti fiziologiju dojenja.
– Mene je zapala jedna teža tema, a to je fiziologija dojenja, znači ono što se ustvari događa kod žene tijekom trudnoće i poslije trudnoće. Malo je to teža tema, ali je princip jednostavan. Najbitnije je da se uspostavi odnos između majke i djeteta, da dijete prihvati dojku, da siše i to je ono što je bit svega. Proces je kompliciran, pogotovo u današnje vrijeme modernizacije i tehnologije koja nastupa pa ponovno moramo osvijestiti dobrobiti dojenja, kako za majku tako i za dijete. Kod mama prevladava strah hoću li ću ja to uspjeti, a dojenje je ono prirodno, iskonsko što postoji – naglašava voditeljica Odjela pedijatrije u bjelovarskoj Općoj bolnici „Dr. Anđelko Višić“ Ivanka Fehir-Radanović.
