Od petka 10. veljače 2023. građani RH više ne mogu sami davati prijedloge za upis u zemljišne knjige, nego to moraju odraditi javni bilježnici ili odvjetnici i to isključivo elektroničkim putem, bilo da se radi o upisu vlasništva neke nekretnine, hipoteci ili prijedlogu za brisanje hipoteke.
Predviđeno je to izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama koje su stupile na snagu u studenome prošle godine, ali je primjena odredbe o tome da se prijedlozi podnose isključivo elektroničkim putem i preko odvjetnika ili bilježnika odgođena do 10. veljače.
Isto tako, građani će i dalje moći provjeravati stanja neposredno na zemljišnoknjižnom odjelu, kako u glavnim knjigama, tako i u zbirkama isprava. Ukoliko netko ne može ili ne želi cijelu proceduru obaviti elektroničkim putem, može otići do zemljišnoknjižnog odjela i dobiti uvid.
Iz Ministarstva pravosuđa i uprave RH ističu da će navedene promjene ubrzati postupak te da angažiranje bilježnika ili odvjetnika neće značiti poskupljenje usluge.
Naglašava se da je sudska pristojba za upis elektroničkim putem 50 posto jeftinija, pa da se primjerice za prijedlog za upis u zemljišnu knjigu neće plaćati 250 kuna (33,2 eura) te pristojbe, što je slučaj kad građani sami odlaze na sud, već 125 kuna (16,6 eura), kada to za njih elektroničkim putem radi odvjetnik ili bilježnik. Na tu računicu dodaje se i sto kuna (13,32 eura) javnobilježničke naknade. Na kraju je cijeli posao prijedloga za upis u zemljišne knjige jeftiniji za 25 kuna ili 3,32 eura. Ipak, nisu sve sudske pristojbe 250 kuna, zbog čega podnošenje prijedloga i uz angažiranje bilježnika postane jeftinije.
Sudska pristojba za većinu podnesaka, primjerice za upis, za predbilježbu, za brisanje uknjižbe, za brisanje predbilježbe, za upis rješenja o ovrsi iznosi 50 kuna, odnosno 6,64 eura, i to je bio jedini trošak ako su građani u zemljišnim knjigama morali obaviti neki od tih poslova. Sada ta sudska pristojba stoji 3,32 eura, ali da bi se posao, primjerice, brisanja hipoteke banke nakon otplaćenog kredita i proveo, građani moraju angažirati bilježnika ili odvjetnika i to ih košta dodatnih 13,32 eura, odnosno prijedlog za upis svih podnesaka sada će biti deset eura skuplji.
Hrvatska se u ovom primjeru odrekla sudskih pristojbi i na toj stavci će se sigurno smanjiti njezina primanja, ali u tih 13,32 eura, koliko građanina košta angažiranje bilježnika, jest i četvrtina novca koji će bilježnik proslijediti državi.
Dakle, na svakom poslu koji odrade odvjetnici ili javni bilježnici, država će uzeti 2,70 eura i tako će nadoknaditi dobar dio novca koji je izgubila na sudskim pristojbama.
Resorno ministarstvo kod iznošenja prijedloga ovih promjena ističe da će građani elektroničkim putem moći i sami podnositi prijedloge, ali tek kada se za to steknu uvjeti. No, da bi se uopće upustila u taj projekt, država nema ni pouzdane registre svojih građana.
Kada se planira sljedeći korak, odnosno mogućnost da građani elektroničkim putem bez posrednika podnose prijedlog za upis u zemljišne knjige, u ministarstvu još nemaju jasan odgovor.
Javni bilježnici smatraju da će građani za poslove na zemljišnim knjigama u većem broju angažirati njih, a ne odvjetnike. Odluka da se prijedlozi mogu podnositi isključivo elektroničkim putem, građanima neće ograničiti ili otežati pristup sudu jer su uredi javnih bilježnika prostorno raspoređeni po teritoriju cijele države.
Svi građani koji su u sustavu e-građani i dalje mogu dobiti izvadak iz zemljišnih knjiga te on i dalje služi kao vjerodostojan i ovjeren dokument. No, to nije bilo moguće s podnošenjem prijedloga jer isprava koja je temelj za upis u zemljišne knjige mora biti dostavljena sudu u izvorniku ili ovjerenoj preslici, a potpis na privatnoj ispravi ovjeren, piše Večernji.hr
Foto: pixabay.com
