U povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama održana je sjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Županijske skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije.
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova i načelnica Općine Zrinski Topolovac, Jasna Mikles Horvat otkrila je više o ulozi Povjerenstva.
– Povjerenstvo za ravnopravnost spolova sastaje se prema nekim odrednicama našeg programa gdje smo stavili neke određene dane i datume koje bi kao Povjerenstvo trebali popratiti. Naravno, tu se više fokusiramo na neke događaje koji su aktualni, posebno nasilje nad ženama, na to smo posebno osjetljivi jer je to, nažalost, naša svakodnevica. Svi se s tim borimo, a prema našem malom i skromnom budžetu kojeg imamo pomogli smo Sigurnoj kući u prošloj godini, a mislim da ćemo tako i ove godine. To je ono što mi možemo napraviti – navela je.
Na sjednicu su pozvali predstavnike raznih institucija koje u svom djelovanju blisko surađuju sa žrtvama nasilja. To su MUP, Sigurna kuća i Centar za socijalnu skrb, ustanove kojima se žrtve mogu obratiti. Mikles Horvat vjeruje da se svijest ljudi o nasilju polako budi, ali još uvijek pojedini slučajevi iznenade.
– Vlada je donijela novi paket mjera prije desetak dana gdje će se kazne postrožiti, a žrtva staviti u fokus događanja – podsjetila je te dodala kako nažalost ne vjeruje da će se nasilje u potpunosti iskorijeniti. I sama se u prošlosti suočila s nasiljem.
– Ženi je svakako teško u društvu i teško se izboriti i naći svoje mjesto pod suncem. Negdje sam pročitala da je svaka treća žena izložena bilo kojoj vrsti nasilja. Nisam političarka oduvijek, bila sam djelatnica na više raznih poslova i mogu reći da sam doživjela više vrsta nasilja, ne možda direktno fizičkog, ali verbalnog i psihičkog i vjerujte mi da to nije nimalo ugodno – prisjetila se.
Danijela Popović, v.d. predstojnica županijske službe Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Bjelovar otkrila je koliko je slučajeva nasilja u obitelji zabilježeno na području naše županije tijekom ove godine.
– Po statistici, u našoj županiji je ove godine, do današnjeg datuma bilo 186 nasilja u obitelji. To može biti i prema drugim članovima obitelji, nismo to razvrstavali je li to isključivo prema ženama. Sam Područni ured Bjelovar je imao 79 nasilja u obitelji. Javljaju nam se i žene, ali vrlo malo, najčešće mi dobijemo zapravo poziv od policije i tada mi postupamo. Kad žena prijavi, to je zbilja žurno, sada i odmah. Ženama se odmah nudi smještaj u Sigurnu kuću, no vrlo malo se njih odluči za odlazak u Sigurnu kuću. To je koordinirana akcija između nas i MUP-a. Kad žena prijavi, policija privodi počinitelja, a mi preuzimamo žrtvu. Počinitelji nekad dobiju mjeru zatvora pa odu od kuće na 15 dana, a žrtve se u tom periodu snađu, nađu članove obitelji ili odu punoljetnoj djeci ako je imaju. Ove godine je bilo samo šest smještaja u Sigurnoj kući, to su smještaji negdje drugdje u Hrvatskoj, nemamo praksu da smještamo naše žrtve na području naše županije nego drugdje gdje ima mjesta. I dalje se one prate, a statistika je da se žene brzo vrate ili se snađu na drugi način – naglašava. Dobra je vijest da se danas nasilje više prijavljuje nego prije.
– Možda su nekad žene prijavljivale obiteljsko nasilje kad je to zbilja kulminiralo, nakon što su ga godinama trpile i kad više nisu imale izlaz, onda su to prijavile. Sad se desi da kad dođe i do manjih sukoba da žene to prijavljuju. Sad ima i ekonomsko i psihičko, nije to samo fizičko nasilje – napominje Popović.
Prijaviti nasilje mogu i susjedi ili slučajni svjedoci nasilja, no…
– Vrlo rijetko prijavljuju, to su neke anonimne prijave, ali neće se ljudi miješati iako možda i čuju što se događa jer možda imaju loše iskustvo jer uvijek onaj tko je prijavljen istražuje tko ga je prijavio. Možda kad su djeca u pitanju maloljetna, onda se ljudi ne libe, to se prijavi kad čuju viku, galamu ili neprimjereno ponašanje roditelja prema djeci – kaže Popović.
Nažalost, kod nekih ljudi još uvijek postoji stigma oko prijavljivanja nasilja.
– Mislim da se ljudi još boje da neće biti zaštićeni u društvu, boje se da će biti još gore ako to prijave, još uvijek to postoji i vrlo teško može netko utjecati na to njihovo mišljenje. Vrlo često žrtve kao svjedoci na sudskom postupku znaju povući tužbu protiv svog počinitelja, partnera ili člana obitelji – ističe Popović te dodaje kako to može utjecati na druge žrtve koje misle da se počinitelj izvukao bez kazne i da neće postići ništa ako prijave nasilje.
Tekst: Blaženka Božinović, novinarka portala bjelovar.info
