Hrvatski gradovi sve više ulažu u obrazovanje, prepoznajući u njemu ključ za dugoročni gospodarski razvoj. Među vodećim su gradovima Pazin, Poreč i Čakovec, koji u obrazovanje izdvajaju najviše s obzirom na broj stanovnika. Čakovec se dodatno ističe kao lider u postotku ulaganja iz vlastitog proračuna, nadmašujući Slavonski Brod i Garešnicu, piše portal gradonacelnik.hr
Analiza provedena za 2023., temeljena na FINA-inim podacima o izvršenju gradskih proračuna, ukazuje na značajan trend rasta ulaganja. Gradonačelnik.hr navodi kao su Split, Rijeka i Zadar posebno se ističu po nominalnom povećanju izdvajanja, dok je po postotnom porastu u odnosu na prethodnu godinu na vrhu Čazma, s nevjerojatnim povećanjem od 329,76%, praćena Grubišnim Poljem i Garešnicom. Sveukupno, 114 gradova povećalo je svoja ulaganja u obrazovni sektor, a svega njih 14 smanjilo je proračun za ovu svrhu.
Brojni gradovi pokazuju kako ulaganje u obrazovanje nije samo pitanje infrastrukture ili socijalnih programa, već širi temelj za gospodarski razvoj. Posljednjih godina sve se više lokalnih vlasti uključuje u projekte kojima se potiču aktivnosti poput produženog boravka, besplatne školske užine, subvencioniranog prijevoza i dodatne podrške djeci s posebnim potrebama. Također, gradovi pomažu i u nabavci udžbenika, financiranju sportskih aktivnosti, osiguravanju stipendija i potpori vrtićima i školama u raznovrsnim dodatnim aktivnostima. Sve je više gradova koji su, u cilju unapređenja obrazovnog sustava, angažirani i na infrastrukturnim projektima izgradnje novih objekata, energetske obnove postojećih te tehničkog opremanja.
Prema konsolidiranim podacima o izvršenju proračuna, tri grada izdvajaju više od 50% svojih proračuna za obrazovanje: Čakovec (54,86%), Slavonski Brod (51,78%) i Garešnica (50,92%). Pazin slijedi sa 49,93%, a u Top 10 su još Križevci, Koprivnica, Kutina, Vukovar, Virovitica i Vinkovci s proračunskim udjelima između 42,88% i 46,75%. U promatranoj godini, 107 gradova je izdvojilo između 10% i 50% svojih proračuna, dok su izdvajanja ispod 10% zabilježena u 19 gradova.
Kad je riječ o ulaganjima po stanovniku, Pazin se ističe s čak 1.193,13 eura po glavi stanovnika, jedini iznad 1.000 eura, dok ga prate Poreč (782,48 eura) i Rovinj (752,87 eura). U prvih deset nalaze se i Čakovec, Labin, Umag, Krk, Vukovar, Sisak i Đurđevac, što ilustrira važnost obrazovanja u Istri, iz koje dolazi čak pet od prvih deset gradova po ovom pokazatelju.
Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) i druge fondove, Hrvatska je pokrenula investicijski ciklus od 2,7 milijardi eura, usmjeren na unapređenje obrazovnog sustava. Cilj je da do 2030. godine sva djeca u Hrvatskoj imaju osiguran pristup vrtićima, a do 2027. u svim školama postane standardna jednosmjenska nastava s cjelodnevnim programom. Ovaj pristup, u kojem djeca od jutarnjih sati borave u školi, bave se dodatnim aktivnostima i obavljaju zadaće u sigurnom okruženju, već je ustaljen u mnogim zapadnim zemljama. Očekuje se da će se iz ovih fondova obnoviti, izgraditi i opremiti tisuće školskih i sportskih objekata diljem zemlje.
Povećana ulaganja u obrazovanje nisu samo brojke na papiru već konkretna promjena koja osnažuje djecu, roditelje i čitave zajednice. Planovi uključuju financiranje 1.030 školskih objekata, dok će se za gotovo 400 sportskih dvorana osigurati 430 milijuna eura. Vrtići su također prioritet, s dosad uloženih 530 milijuna eura kroz dva poziva, čime su izgrađeni, dograđeni i opremljeni mnogi vrtići. Cilj je stvoriti dodatnih 45 tisuća vrtićkih mjesta do 2025., čime bi se odgovorilo na potrebe sve većeg broja obitelji.
U usporedbi s 2022. godinom, najviše su povećala izdvajanja za obrazovanje tri priobalna grada: Split (za 13,33 milijuna eura), Rijeka (7,84 milijuna eura) i Zadar (6,15 milijuna eura). Split bilježi i najveći porast među pet najvećih hrvatskih gradova (+21,14%), dok su ostali također ostvarili značajne postotne pomake – Zadar (+20,10%), Rijeka (+17,53%), Osijek (+15,67%) i Zagreb (+14,42%).
Zagreb, kao najveći hrvatski grad, logično prednjači u apsolutnim iznosima, s prošlogodišnjih 656 milijuna eura uloženih u obrazovanje, daleko nadmašujući Split (76,4 milijuna eura) i Rijeku (52,6 milijuna eura). Po izdvajanjima po stanovniku, Zagreb je ponovno vodeći među najvećim gradovima s 855,25 eura, dok su ga slijedili Zadar (518,97 eura), Rijeka (487,13 eura), Split (475,76 eura) i Osijek (469,67 eura).
Gledajući cjelokupnu sliku, gotovo 90% hrvatskih gradova povećalo je svoja ulaganja u obrazovanje u posljednjoj godini, što ilustrira snažnu posvećenost javnom dobru i razvoju društva kroz podršku mladima.
Autor: (Pero Livajić)
Foto: Freepik
