– Ove godine Smotra se nije održala zato što su bili izbori za vijeće i predstavnike. Iz istog razloga Smotra nije održana ni 2015. ni 2019. jer manjine onda imaju odviše obaveza i posla vezano za izbore u svibnju, nakon kojih idu konstituiranja vijeća, a neka vijeća još nisu dobila rješenja o registraciji iz Ministarstva pravosuđa i uprave iz tehničkih razloga. Treba čekati to rješenje, tek tada formalno-pravno stupa u aktivnosti – rekao je. Prisjetio se gdje se sve tijekom proteklih sedam godina održavala Smotra manjinskog stvaralaštva.
– Prvi domaćini su bili Česi u Končanici pa Srbi u Garešnici pa Mađari u Grubišnom Polju, Romi u Grubišnom Polju, Česi u Daruvaru, Srbi u Daruvaru i Mađari u Velikoj Pisanici – prisjetio se. Otkrio je i tko je ove godine trebao biti domaćin.

– 8. Smotra manjinskog stvaralaštva BBŽ trebala je biti održana po planu u Bjelovaru u organizaciji romske zajednice, odnosno predstavnika Roma ili češke zajednice tako da će iduće godine svakako biti ili Česi ili Romi domaćini – naveo je Karanović. Govorio je i o važnosti ove manifestacije za nacionalne manjine.

– Smotra je autentična po tome na nivou države što u kulturno-umjetničkom programu učestvuju isključivo udruge i KUD-ovi s područja Bjelovarsko-bilogorske županije. Srpska zajednica koja je zastupljena s tri kulturno-umjetnička srpska društva Prosvjete iz Grubišnog Polja, Daruvara i Garešnice, čeških beseda kojih ima 19 na nivou županije, a romska zajednica obično se u gastro priči prezentira jer nemaju kulturno-umjetničko društvo koje bi pratilo čitavu priču. Koncept je prost, nastup kulturno-umjetničkih društava kroz koreografiju narodnih nošnji, pjesama, plesova, isto tako gastro izložba na kojoj se autohtona jela pojedinih nacionalnih manjina predstavljaju na štandovima – kazao je.

Dodao je i kako se dva sata prije početka kulturno-umjetničkog programa postavljaju štandovi, a građani mogu doći besplatno kušati proizvode. Svaka Smotra dosad održana je pod pokroviteljstvom župana Bjelovarsko-bilogorske županije koji redovito obilazi i sve štandove, nakon čega slijedi kulturno-umjetnički program.

– Tamo se u kulturnom izričaju kroz glazbu i pjesmu predstavljaju nacionalne manjine, zatim imaju zajedničko druženje, okupljanje svih učesnika. Mi smo prijašnjih godina zvali Ured predsjednika i premijera, međutim znajući koliko je takvih manifestacija na nacionalnoj razini, prošle godine smo prestali s tom praksom i bazirali se da nam s nacionalne razine dođu predstavnici naših nacionalnih manjina, odnosno njihovih krovnih institucija kao što su Savjet Čeha, Kali Sara udruga, Zajednica Mađara, Srpsko narodno vijeće. Mi na Smotru uvijek pozivamo sve gradonačelnike i načelnike općina u BBŽ, oni u pravilu ako ne mogu osobno doći, pošalju nekog kao izaslanika – naveo je Karanović. Bjelovarsko-bilogorska županija specifična je po velikom broju nacionalnih manjina pa tako od 22 nacionalne manjine u njoj biva 21. Nije stoga neobično da župan ima dva zamjenika, iz češke i srpske nacionalne manjine. Spomenimo i kako se za manjine svake godine izrađuje financijski plan.

– U njega uvijek kao posebna stavka stoje sredstva koja su predviđena za Smotru manjinskog stvaralaštva, uz redovna sredstva koja idu za plan i program rada za svaku nacionalnu manjinu te ona sredstva koja su predviđena za naknade za prisutnost sjednicama članova Vijeća i njihove putne troškove. Predviđaju se i sredstva za tzv. ugovore o izravnoj dodjeli financijskih sredstava koje župan direktno ovjerava i potpisuje. Radi se o tome da udruge nacionalnih manjina mogu ostvariti određenu financijsku potporu Županije do visine 650 eura, oni trebaju molbom se obratiti županu ili zamjeniku župana jedne ili druge manjinske zajednice. Kroz te ugovore će nam ove godine proći nešto manje od 13 tisuća eura, to su interventna sredstva gdje se pojedine udruge pomažu zahvaljujući svojem programu za koji se javljaju i to je još jedan doprinos Županije efikasnoj suradnji i dobrim aktivnostima koje manjinske udruge planiraju. Udruge se financiraju isključivo preko svojih projekata i aplikacije koje rade prema Savjetu za nacionalne manjine, ali ova sredstva im zaista pomažu za rad jer im nekad ne prođu sve aplikacije prema Savjetu, a ovdje u Županiji kad ima sredstava i koja se god udruga javila s dobrom molbom, gotovo sve su bile uslišene – poručio je Karanović te dodao kako se pri dodjeli novca vodi računa o brojnosti pojedine nacionalne manjine, no svima se nastoji izaći u susret koliko je moguće. Otkrio je i kako je u BBŽ prošle godine obilježena 20. godišnjica ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina.

– Zahvaljujući prije svega zamjenici župana Tanji Novotni Golubić iz reda češke zajednice i Saši Lukiću iz srpske zajednice, mi smo bili jedni od rijetkih domaćina koji su obilježili 20. godišnjicu ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina gdje nam je predstavnik Ureda Vlade za nacionalne manjine Alen Tahiri bio prisutan. Proslava je bilo nekoliko na nacionalnoj razini, ali jedna od njih je bila u Bjelovaru jer smo osjetili potrebu, zapravo je to bila tribina koja je govorila o ustavnom zakonu, naravno da su nam među prisutnima bili predstavnici svih nacionalnih manjina s područja naše županije, organiziranih nacionalnih manjina – prisjetio se.

Premda je BBŽ specifična po velikom broju nacionalnih manjina, tek nekolicina se institucionalno organizirala. Razlog tome može biti i veća brojnost pojedine manjine jer se u manjine ubrajaju i one čiji se pripadnici mogu nabrojati na prste jedne ruke.

– Mi smo dosad imali stalno četiri županijska vijeća, iz redova albanske, češke, srpske i mađarske nacionalne manjine te predstavnika Roma. Međutim, sukladno popisu stanovništva koji je održan 2021. godine, a opet sukladno ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, albanska nacionalna manjina je ostala bez mogućnosti da ima svoje županijsko vijeće zato što je ustavni zakon predvidio da ona manjina na nivou regionalne samouprave ako ih ima 500 plus jedan imaju pravo na vijeće, ali ako ih je manje od 500 nemaju pravo na vijeće nego samo na svoga predstavnika. Nažalost, Albanci su za ne tako veliki broj ostali bez mogućnosti da imaju svoje vijeće, ali imaju svog predstavnika – objavio je Karanović te dodao kako po prvi puta predstavnika za svoju manjinu ima njemačka zajednica.

– U općini Sirač gdje je najveći broj javno deklariranih Nijemaca, bilo ih je 101, i taj jedan je bio presudan da mogu imati predstavnika. Nijemci imaju svoju udrugu u Siraču i Josipa Krajcera koji je predstavnik njemačke nacionalne manjine, Goran Đurđević je predstavnik romske nacionalne manjine i Jozef Gojani koji predstavlja albansku nacionalnu manjinu. Svoje prisustvo potvrdili su manjinskim izborima vijeća srpske, češke i mađarske nacionalne manjine koji su nastavili tradiciju svoga rada, nije došlo do promjena, Zlata Berkeš je ostala na čelu mađarske nacionalne manjine, Damir Malina na čelu češke nacionalne manjine i Darko Karanović na čelu Vijeća srpske zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije – napomenuo je.

Nakon izbora, potrebno je čekati rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave o upisu u registar ili zahtjeve za promjenama u registru. Premda su predsjednici i zamjenici predsjednika vijeća ostali isti, promijenili su se vijećnici.

– Svako manjinsko vijeće ima 25 svojih vijećnika na čelu s predsjednikom i zamjenikom i bilo je personalnih promjena. Mi svake godine, odnosno svake četiri godine kad završe manjinski izbori, radimo taj zahtjev za upis promjena u registar gdje moramo unijeti sa svojim OIB-ima promijenjene vijećnike iako su predsjednik i zamjenik ostali isti. Onda se mora čekati pravovaljano rješenje koje kad je stiglo tek u tom trenutku svako vijeće ima validnost svog rada. Problem nam je bio što je češka zajednica nije gotovo do rujna dobila rješenje Ministarstva pravosuđa tako da smo, zahvaljujući dosta velikim aktivnostima oko samog izbornog procesa došli u situaciju da nam je deveti mjesec u županiji prepun raznih događanja tako da nam je bio jako velik problem da organiziramo 8. Smotru manjinskog stvaralaštva, a ti problemi su gotovo identični bili i 2019. i 2015. i 2011. godine, gotovo u pravilu kad je izborna godina, nismo Smotru održavali. Prema tome, ako nije održana u samoj izbornoj godini, bit će iduće godine, plan imamo i predviđena su sredstva da bi domaćini bili ili romska zajednica ili češka nacionalna manjina. Smotra se organizira tako da je svaka manjina jedne godine domaćin pa se to vrti u krug, već je sedam održano pa su i Česi i Srbi i Mađari bili već dva puta domaćini Smotre i Romi jednom, sad ćemo vidjeti kako će to biti iduće godine – naglasio je Karanović. Napomenuo je kako je 2012. u BBŽ na principu dobrovoljnosti formirana Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.

– Mi sada imamo tri manjinska vijeća i tri predstavnika. Svako pojedinačno vijeće na svojoj sjednici na svom dnevnom redu imalo je odluku o pristupanju Koordinaciji i odluku o odabiru delegata koji će biti članovi Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Bjelovarsko-bilogorske županije. Ti se delegati biraju isključivo glasovanjem članova svakog manjinskog vijeća koji su svoje delegate odlučili tako da Česi, Mađari i Srbi s tri svoja predstavnika sudjeluju u Koordinaciji i predstavnik u ime albanske, romske, njemačke manjine. Ta naša Koordinacija ima 12 svojih punopravnih članova, svi imaju jednako pravo glasa, oni između sebe biraju predsjedništvo koje po defaultu su ujedno predsjednici ova tri manjinska vijeća plus ova tri predstavnika – pojasnio je. Složni su, što ne čudi ako znamo da su problemi nacionalnih manjina zajednički svim manjinama. Karanović je četiri godine radio kao savjetnik župana za nacionalne manjine.

– Iz tog iskustva mogu potvrditi da smo 2017. godine u Bjelovaru bili domaćini međunarodnog seminara koji je imao naslov Potpore radu vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u RH. Samo pet gradova u Hrvatskoj su bili domaćini tog seminara: Vukovar, Osijek, Rijeka, Zagreb i Bjelovar. Bjelovarsko-bilogorska županija je tad predočena kao primjer dobre prakse rada s nacionalnim manjinama. Jedina smo županija u Hrvatskoj koja ima dva zamjenika župana, iz redova srpske i češke nacionalne manjine, što institucionalno itekako znači za pripadnike nacionalnih manjina – istaknuo je. Ipak, zbog novog popisa stanovništva ta bi se činjenica za dvije godine mogla promijeniti jer se broj pripadnika kako češke, tako i srpske nacionalne manjine smanjio te više neće imati pravo na svog zamjenika župana.

– Po ustavnom zakonu pravilnikom o nacionalnim manjinama, ona manjina koja ima pet posto i više svojih pripadnika na nivou županije imaju pravo na zamjenika župana, nažalost tih pet posto je palo i kod Srba i kod Čeha tako da nećemo imati pravo da baštinimo to institucionalno prisustvo od 2025. kad su redovni lokalni izbori. Doduše, u ustavnom zakonu postoji mogućnost da samouprava svojom posebnom odlukom može zadržati tu institucionalnu pruisutnost nacionalnih manjina, ali ne želim pretpostavljati što bi moglo biti – naglasio je Karanović. Manjine su u BBŽ prisutne i prepoznatljive kroz razne kulturne i sportske aktivnosti, ali i kroz doprinos lokalnim i regionalnim samoupravama. Govorio je i o značaju manjinskih vijeća.

– Prva i temeljna zadaća je očuvanje identiteta nacionalnih manjina. Kroz rad vijeća i udruga koje imaju nacionalne manjine čuva se nacionalni identitet, kultura, vjerski elementi i to je poanta zašto vijeća postoje. U svakom slučaju, kad ih lokalna ili regionalna samouprava prati, onda je to prava potvrda funkcioniranja vijaća. Naravno da ima i problema, imamo jedinica lokalne samouprave koje ispune svoju ustavnu obvezu, ali to su skromna sredstva koja se uplaćuju pojedinim općinskim vijećima za njihovo funkcioniranje, aktivnim pregovorima da ta sredstva ipak dodjele na nekom nivou da vijeća mogu biti proaktivna, a ne da se samo simbolički nešto ostavi za rad. Ako nema financijskih sredstava dovoljno, onda su tu problemi u funkcioniranju manjinskih udruga, vijeća – naveo je. Zanimalo nas je i kako su nacionalne manjine raspoređene po BBŽ.

– Srpska zajednica je dobro disperzirana po cijeloj županiji, valjda nema općine ni grada u kojoj Srbi nisu prisutni. Česi su svojstveni po tome što je Savjet Čeha smješten u Daruvaru, dok gotovo sve nacionalne manjine imaju svoje krovne insitutucije u Zagrebu. Česi imaju Savjet Čeha u Daruvaru, imaju svoj list Jednotu, imaju svoje emisije, vrtiće, osnovne škole i oni su kao nacionalna manjina primjer svima za ugled i imaju komparativnu prednost u odnosu na ostale da ih njihova matična država itekako prati, imaju vrlo agilnog saborskog zastupnika Vladimira Bileka i jako dobre veze s maticom i to se odrazi i na infrastrukturu i na štošta što su radili unazad 20-30 godina – napomenuo je. Rekao nam je i kako osim depopulacije stanovništva, broj pripadnika nacionalnih manjina pada i zbog nepotrebnog straha od izjašnjavanja, osobito kod Srba.

– Zahvaljujući saborskim zastupnicima nacionalnih manjina, Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koje vodi Alen Tahiri, uveli su tzv. sustav kapitalnih investicija i to traje od 2018. godine. Napravili su presjek broja pripadnika nacionalnih manjina i sredstva iz budžeta RH se usmjeravaju prema krovnim institucijama nacionalnih manjina koji primaju aplikacije pojedinih manjinskih vijeća s terena da kandidiraju za određena novčana sredstva koje idu u pravcu adaptacija, uređenja, preuređenja bivših osnovnih škola, društvenih domova koji služe nacionalnim manjinama. Srpska zajednica je unazad nekoliko godina povukla malo manje od pola milijuna eura i od tih sredstava smo mi uspjeli urediti Srpski kulturni centar Pavla Solarića u Demetrovoj ulici u centru Bjelovara, uredili smo Srpski kulturni centar Isidora Dobrovića u centru grada Daruvara, da smo pri završetku prostorije koje koristi Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Grubišnog Polja, sve su to sredstva koja su temeljna iz ovih aktivnosti. Najveći dio je otišao na adaptaciju i proširenje društvenog doma u selu Rogoža – podsjetio je Karanović te dodao kako je riječ o prostorima u vlasništvu lokalne samouprave. Kada se dobije novac iz Zagreba, smatra, i lokalna samouprava se lakše uključi u neki projekt.

– U selu Rogoža se adaptira i dograđuje prostor koji će biti zaista multifunkcionalan i multikulturalan, njega će koristiti Srpsko društvo Prosvjeta iz Garešnice, srpsko vijeće iz Garešnice. Prosvjeta je jedna od najaktivnijih na nacionalnoj razini, pogotovo u radu s mladima, to je prepoznala i BBŽ koja je tamo znatna sredstva uložila kao i u taj prostor u Daruvaru. Vrlo izdašan je bio Grad Daruvar i gradonačelnik Lneniček u posljednjih nekoliko godina tako da ta priča ide svom kraju u Rogoži i ja očekujem da bi taj prostor trebao biti zaokružen do kraja ove kalendarske godine. Dosta velik obol su dali i članovi Prosvjete koji su potkrovne prostorije svojom dobrom voljom, entuzijazmom uredili, gore će biti prostorije za biblioteku, sastanke, društvena sala, velik prostor – kazao je te nastavio.

– Mi smo za ovu kalendarsku godinu, sad se sprema rebalans proračuna, aplicirali za uređenje društvenog doma Gornja Vrijeska, tu je najveći dio povratnika srpske populacije u bivšoj daruvarskoj općini. Aplikacija je otišla na 55 tisuća eura s tim što je već Općina Đulovac 15 tisuća eura prebacila na žiro račun našeg manjinskog vijeća tako da očekujem da će ta aplikacija proći tako da nam je cilj bio da kroz ovih 4-5 godina svako naše vijeće u općinama i gradovima dobije svoj prostor za rad – poručio je. Još se malo osvrnuo na izbore koji su važni jer su manjine dobile dva nova općinska vijeća, u Ivanskoj i u Šandrovcu. Pojasnio je zašto je to važno.

– Lokalna samouprava može se kandidirati za određena sredstva koja se dodjeljuju po kategorijama naše lokalne samouprave i po bodovima, tamo gdje je znatno prisutan broj nekih nacionalnih manjina može se aplicirati prema Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova. Pojedine općine koje imaju nacionalne manjine apliciraju se za određena sredstva ako tamo postoji manjinsko vijeće, ono potpiše suglasnost uz lokalnu samoupravu, te molbe idu prema Ministarstvu i onda se po određenom kriteriju, ako su ga ispunili, dobiju određena sredstva. Općina Velika Pisanica povukla je tako znatna sredstva i upotrijebila ih na korist svih, riješili su uličnu rasvjetu za sve, iskoristili su tu mogućnost. Vijeća osim što čuvaju identitet, ona se bore i za infrastrukturnu prisutnost i pomoć – zaključio je.

Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Naslovna fotografija: arhiva bjelovar.info

– Ove godine Advent će biti jako sadržajno bogat, Grad ga organizira, Igor Brajdić je tu preuzeo glavnu palicu, moram pohvaliti Igora koji je odradio lavovski posao i objedinio sve gradske ustanove, udruge, ali i Bjelovarsko-križevačku biskupiju – naveo je gradonačelnik Dario Hrebak. Ovogodišnji program bit će sjajan, a nada se i povoljnoj vremenskoj prognozi. Ponovno je istaknuo da je Advent osmišljen zajedničkim snagama ustanova i udruga koje su sukreirale program.

– Mislim da će klizalište odnijeti veliki dio atrakcije, bit će veliko iznenađenje, mi svake godine nešto pokušavamo napraviti u tom smislu. Advent će trajati od 2. prosinca do 2. siječnja, sasvim dovoljno da svi osjete duh Božića u našem gradu. Imat ćemo 15 koncerata u mjesec dana, a možemo najaviti i koncert Mejaša za doček Nove godine. Izbalansirali smo sredstva, za nešto više od prošle godine ćemo program podići na novu razinu, sve će biti uigrano, iskoordinirano, posloženo i jako velik broj volontera će sudjelovati u tome – istaknuo je Hrebak.

Dogradonačelnik Igor Brajdić na Adventu je sa suradnicima radio tijekom posljednjih nekoliko mjeseci.

– Ima više od 100 programa i ne možemo se osvrnuti na sve iako to svi oni koji su sudjelovali u pripremi zaslužuju. Prijašnjih godina je Advent organizirala Turistička zajednica, tu je direktorica Ana Kelek koja je to dobro radila, no organizacija je prerasla okvire da to može jedna osoba organizirati i zato smo odlučili ujediniti snage i podijeliti posao. Mi smo svi ovdje zbog građana i vjerujem da ćemo ponuditi prije svega lijep Božićni ugođaj – naglasio je. Program Adventa će se odvijati na novom korzu, šetnici gdje će biti postavljeno i klizalište i pozornica, ali i prigodna prodaja raznih suvenira, božićnih dekoracija, domaćih proizvoda i delicija, kuhanog vina, nagrađivani bjelovarski gin, za svakoga ponešto – nabrojao je Brajdić.

Otkrio je i kako će 27. studenog u Gradskom muzeju Bjelovar carica Marija Terezija, koju će utjeloviti Anita Čleković Vegh, otvoriti izložbu božićnih jaslica. Izložbu je osmislila ravnateljica muzeja Marijana Dragičević. U atriju muzeja bit će prikaz Božića na starinski način, Božić naš bilogorski koji će se moći razgledati za vrijeme cijelog Adventa. Komunalac je ove godine pripremio neke novine.

– 2. prosinca Komunalac organizira otvorenje Adventa na tržnici – to je novost gdje će nastupiti dječji zbor HORKUD-a Golub, pjevački ansambl Glazbene škole, Udruga OSIT ima prigodnu izložbu i prodaju blagdanskih ukrasa, dijelit će se topli napitci i fritule, a program će voditi Mario Petreković – izjavio je dogradonačelnik. Istog dana otvorit će se i klizalište Ledeno carstvo kojim također upravlja Komunalac.

– Klizalište je na 650 četvornih metara, najveće dosad. Posebnost je što dijelom ide po stazama u parku, pazili smo na zelenilo. Voditelj programa otvorenja je Mario Petreković, a nastupit će bjelovarske mažoretkinje i Panonski kitovi predvođeni Hrvojem Supančićem. Bit će prikazana i vesela bajka na ledu klizačkog kluba Medo iz Zagreba. Poslije otvorenja slijedi koncert Funk’o Phobie – naveo je. Djecu će posebno razveseliti vijest da dolazi Djed Božićnjak.

– U vrijeme otvorenja klizališta pa svaki naredni vikend subotom i nedjeljom CUK je na čelu s ravnateljicom Ivanom Hrpalo dogovorio s Djedom Božićnjakom da će biti u parku i u blizini klizališta da se djeca mogu s njim fotografirati za uspomenu. To se zove šetnja s Djedom Mrazom. Inače, Djed Mraz je naš poznati glumac Matija Jakšeković. U parku ćemo imati i originalan sandučić Djeda Mraza gdje djeca s roditeljima mogu napisati pismo i ubaciti ga u taj sandučić da ga Djed Mraz pročita – ispričao je. 2. prosinca tradicionalno će se upaliti prva adventska svijeća.

– Tu je naš župnik Branko Fresl koji svake godine napravi veliki lijepi adventski vijenac. I ove godine će četiri adventske svijeće, nada i vjera, mir, radost i ljubav upaliti djeca koja su se tijekom godine istaknula kroz natjecanja i uspjehe u školi i u drugim aktivnostima – napomenuo je Brajdić. Bjelovar će ove godine zasjati u milijunima lampica i ukrasa koji će ove godine krasiti više ulica nego ikad prije.

– Lampice i ukrase smo ove godine dodatno proširili na ulice u Frankopansku, Gundulićevu, Šetalište Ivše Lebovića, borovi se danas postavljaju i na rotore gdje do sada nisu bili, ali i u samom parku i na korzu smo dodali ukrasa gdje će biti puno detalja za fotografiranje i uspomenu. Istaknuo bih legendarnu bubu koju su pripremili Goran Valuh i Zvonimir Šavorić iz Udruge starodobnih vozila – naveo je. Dodao je kako će biti ukrašeni i rotori u Gornjim Plavnicama, Hrgovljanima, Brezovcu, na Slavonskoj cesti, kod Špara i Vodotehne.

– U večernjom programu imamo pravu ekskluzivu za otvorenje Adventa, za glazbeni dio zadužena je bila Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar. Koncert Veselje ti navješćujem bjelovarskih glazbenika na adventskoj pozornici, Božićni koncert revijskog orkestra: ženski zbor Vox Feminae i solisti Suzana Balen, Vedran Milić, Davor Lovrić, Dora Trogrlić i Tvrtko Hopek. Svi koncerti započinju u 19 sati, bit će ih ukupno 12, svaki petak, subotu i nedjelju. Nedjeljom će uvijek biti prigodna blagdanska, duhovna glazba, petkom za svakoga po nešto, a preostale tri subote nastupaju još 9. prosinca tribute Balašević bend Ringišpil – Davor Lovrić, 16. prosinca Najbolji hrvatski tamburaši i 23. prosinca Matija Cvek. Za dobar novogodišnji program na otvorenom, 31.prosinca bit će zaduženi Mejaši – otkrio je dogradonačelnik.

Za vrijeme trajanja Adventa knjižnica i CUK pripremili su tematska predavanja i božićne radionice. Osim toga, 16. prosinca očekuje nas nastup KUD-a Bjelovar u Domu kulture pod nazivom Folklorni plesovi Hrvatske i revija narodne nošnje, 17. prosinca Božićna baletna bajka, žive jaslice uprizorenje ispred katedrale 24. i 25. prosinca te tradicionalni Božićni koncert HORKUD-a Golub 26. prosinca u katedrali Sv. Terezije Avilske. Na kraju je Brajdić zahvalio svima koji su doprinijeli programu za Advent, od Zajednice udruga u kulturi Grada Bjelovara na čelu s Borisom Abramovićem, Bjelovarskog kazališta, HORKUD-a Golub, KUD-a Bjelovar, Bjelovarskih slavuja, Društva Naša djeca, Udruzi žena Gudovac i drugim udrugama žena, Udruzi OSIT, školama, vrtićima, brojnim pojedincima, ali i djelatnicima Gradske uprave te medijima.

Gradonačelnik Hrebak je dodao kako se ponosi zajedničkom organizacijom Adventa s jako puno volontera, a naveo je i kako su sve bjelovarske ustanove uložile velik trud u osmišljavanje programa. Ove godine je uložen veći novac nego proteklih godina, a nabavljena je putem javne nabave nova oprema jer se tijekom tri godine ništa nije zanavljalo. Svjetlosno uređenje grada već je počelo kako bi sve bilo spremno na vrijeme.

Želja je Grada da se zabava i božićni duh osjete u gradu na svakom koraku. U tom ugođaju svakako će pomoći i klizalište kojim i ove godine upravlja tvrtka Komunalac Bjelovar. Predsjednica Uprave Komunalca Ivana Jurković Piščević otkrila je da će ove godine u Bjelovaru biti postavljeno dosad najveće klizalište koje će se prostirati i kroz glavni gradski park.

– Predstoji nam najveće klizalište dosad, otvorenje je 2. prosinca, a radno vrijeme bit će od ponedjeljka do četvrtka od 11-21 sat, vikendima do 24 sata, a nedjeljom će se otvarati malo kasnije zbog dogovora s hokejašima da mogu iskoristiti maksimalno vrijeme na klizalištu – navela je. Odlična je vijest da cijene ostaju iste kao i lani.

– Cijene ulaznica za djecu do 7 godina bit će 1,30 eura, 2 eura za odrasle, grupna ulaznica za do deset osoba 8 eura, najam klizaljki i pomagala 1,3, termin za vrtićke grupe 4 eura i sponzorska koja uključuje i pomagala i klizaljke 4 eura – navela je. Ove godine uvedeni su neki novi sadržaji, a i otvorenje će biti drugačije nego prethodnih godina.

– Dogovorili smo Klizačku udrugu Medo za Veselu bajku na ledu, radi se o kostimiranim klizačima koji predstavljaju bajke. Uz klizalište je novost i Advent na tržnici, svake subote imat ćemo okupljanje jer Božić znači zajedništvo, iščekivanje i druženje, prijenos starih običaja novim generacijama. Uz tamburaške sastave, HORKUD Golub i Glazbenu školu napravili smo i humanitarnu akciju s udrugom OSIT gdje će oni prikupljati donacije za svoje proizvode za kupnju novog kombija koji im je prijeko potreban – istaknula je predsjednica Uprave Komunalca te pohvalila Josipa Hegeda, člana Uprave Komunalca koji se zdušno dao u pripremu Adventa. On je poručio kako je Komunalac investirao u deset novih bijelih kućica koje će uskoro biti postavljene u park kako bi sve kućice bile ujednačene.

Osim navedenog, Komunalac je ove godine odlučio 30. prosinca organizirati cvjetni ispraćaj 2023. godine uz glazbeno-scenski nastup u kojem će sudjelovati Big Band Bjelovar te Bjelovarsko kazalište.

Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Tekst: Blaženka Božinović, novinarka portala Bjelovar.info i Branka Sobodić. urednica portala Bjelovar.info

Ove će godine na svečanosti po prvi put biti dodijeljena Povelja za poseban doprinos razvoju i promociji ruralnog turizma „Nagrada dr. sc. Eduard Kušen“ kojom se odaje priznaje osobi koja je ostvarila izvanredne napore, trud i postignuća u razvoju i promociji ruralnog turizma.

Ruralni turizam značajan je čimbenik reaktivacije i razvoja ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu i ekološku proizvodnju te ga s pravom možemo nazvati budućnošću svjetskog turizma.

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ po 11. put dodjeljuje nagrade onim najboljima, a ove godine za nju se bori čak 197 prijavitelja u osam kategorija. Iz Bjelovarsko-bilogorske županije prijavljeno je pet projekata.

U kategoriji Tradicijska (ruralna) gastronomija prijavljena je Udruga Lovari – Romska kuća s projektom Sarmva, koju ovi Romi u Maglenči rade na poseban i jedinstven način.

U kategoriji Craft turizam prijavljen je OPG Kovačević Mijo s projektom Destilerija 3 MK – OPG Kovačević Mijo. U navedenoj destileriji proizvode se vrhunske rakije i likeri, a posebno je važno za istaknuti novi proizvod u destileriji, gin koji dodavanjem tonika mijenja boju iz plave u rozu.

U istoj kategoriji prijavljen je i Lignum d.o.o. s projektom Wise Grus – The Spirit of Antiquity, proizvodnjom tradicionalnog pića koje jedinstvenim Wise Grus okusima obogaćuje hrvatsku ponudu finih alkoholnih pića, a uključuje osam okusa – Viljamovka, Šljivovica, Loza, Breskva, Tepka, Dunja, Marelica i Loza Barrique.

U kategoriji Aktivni turistički sadržaj u ruralnom prostoru prijavljen je Centar za posjetitelje Natura 2000 Garešnica s projektom Prirodna baština Poilovlja, koja se odnosi na svo područje koje „puni“ rijeka Ilova. Vrlo je važno za istaknuti da je Poilovlje s ribnjacima (POP, HR1000010) dio ekološke mreže Natura 2000 te je ovo područje očuvanja značajno za ptice.

U istoj kategoriji prijavljena je i JU razvojna agencija Čazma s projektom Interpretacijski lokalitet Medjame, dijela velikog projekta Čazma Natura čiji je glavni cilj pridonijeti održivom korištenju prirodne baštine sa ciljem stvaranja održivog društveno-gospodarskog razvoja na regionalnoj razini kroz razvoj zelenog turizma Grada Čazme.

– Mislim da će ovaj Božićni gala koncert koji je opet vraćen u Dvoranu europskih prvaka dobiti tu gala segment iako je prošle godine bila isto lijepa priča u Domu kulture, ali u dvorani će puno veći broj građana moći na njemu sudjelovati. Jako puno se oslanjamo, uz velike hrvatske nacionalne zvijezde, i na naše domaće snage. Tako će nastupiti Martina Đurđević, Mia Dimšić, Neno Belan, Marko Tolja, Robert Mareković, Goran Smoljanović, Tomislav Goluban, Adalbert Turner Juci, Erna Rudnički, Mario Petreković, Siniša Štork, Lobel Barun i Plesni studio Step by Step. Izvođače prati Gala orkestar kojim će ravnati Bruno Bišćan. Uz orkestar i izvođače nastupa i Vokalni ansambl Brevis iz Osijeka koji je nekoliko puta bio na gala koncertu. Koncert će prenositi Hrvatska radiotelevizija, Grad Bjelovar je ove godine nešto povećao iznos sredstava, inflacija je učinila svoje tako da smo ove godine izdvojili 40 tisuća eura, međutim ima tu i puno sponzora koji su se uključili i odlučili biti dio ove sjajne priče. On se organizira još od 2003. godine i ove godine slavi 19. rođendan – ispričao je. Dugogodišnji producent Božićnog gala koncerta u Bjelovaru, Mladen Medak – Gaga naglasio je kako će se koncert ove godine sastojati od dva dijela.

– Jedan je glazbeno-dramski, malo će podsjetiti na mjuzikl, a drugi dio je klasičan koncert. Držimo svi skupa fige da svi izvođači, posebno oni koji su u ovom prvom dijelu koji glume i pjevaju, budu zdravi jer ako se netko toliko razboli da ne može nastupiti, to nam onda stvara jako velik problem. Nastojali smo Bruno i ja da napravimo bjelovarsku priču, bjelovarski projekt. U ovom trenutku je oko 50 posto sudionika članova orkestra iz Bjelovara, a i u prvom dijelu ima dosta Bjelovarčana – napomenuo je. Naveo je i kako je Vokalni ansambl Brevis prije nekoliko mjeseci na Svjetskoj olimpijadi zborova osvojio zlatnu medalju, što dodatno govori o njihovoj kvaliteti. Posebno je pohvalio Brunu Bišćana.

– Napravili smo zajedno koncept Bruno i ja. Moram Brunu pohvaliti, ja sam iznenađen s obzirom da smo mi generacijski jako različiti, ali nisam već dugo sreo osobu u tim godinama koji ima jednu takvu širinu i opću kulturu, on puno toga zna i razumije, to je posljedica vjerojatno dobrog obrazovanja, ali i kućnog odgoja. Posebno me veseli da smo u svemu odlično kliknuli, imali isti stav, mišljenje oko odabira pjesama, načina i to me veseli da imamo tako mladog čovjeka koji svojom stručnošću i znanjem zaista zavređuje biti i bit će sigurno puno više nego što je to u ovom trenutku – poručio je Medak. Bruno Bišćan zahvalio je na lijepim riječima.

– Ovo je velika odgovornost za mene da budem dio bjelovarskog Božićnog gala koncerta. To je koncert koji je malo mlađi od mene, ja sam uz taj koncert i odrastao, taj koncert i te ideje su oblikovale i moje glazbeno mišljenje i viđenje tako da razumijem koja je težina bjelovarskog Božićnog gala koncerta, koja je njegova vrijednost. Ono što se primjećuje i prepoznaje je posebnost tog koncerta, nije to nešto što svatko može napraviti i kao jedan bjelovarski proizvod tako prezentirati. Mi smo se stvarno dobro pronašli, Gaga je osmislio odličan scenarij koji je za ovu priliku vrlo interesantan, koji će ljudima biti simpatičan i s obzirom na naše mogućnosti i koliko je truda i rada uloženo u to sve da u kratkom roku napravimo nešto što će ljudima moći prenijeti ugođaj Božića, blagdana, veselja, obitelji, ljubavi, glazbe i tako dalje – naveo je te nastavio.

– Odabir pjesama je vrlo raznolik i vrlo prikladan za taj program, veselim se raditi sa svim solistima, moram reći da su odlični i s onim što rade i kao ljudi što nam je često jako bitno u takvoj suradnji. Meni je neobično drago što se Gala orkestar vratio bjelovarskim glazbenicima, ja sam se potrudio da u orkestru bude netko za koga ja mogu garantirati da će svojom kvalitetom i glazbenim izričajem pridonijeti kvaliteti ovog koncerta, a da u isto vrijeme bude na neki način povezan s Bjelovarom. U orkestru je 35 ljudi od kojih 27 ili je iz Bjelovara ili živi ili radi u Bjelovaru, a ovi ostali su uglavnom ljudi koji su dosad bili dio Božićnog gala koncerta dok se on odvijao u sportskoj dvorani koja treba više ljudi zbog veće pozornice. Osmislio sam sastav koji odiše božićnim ugođajem jer to su vrlo karakteristični zvukovi koje svi prepoznajemo i sad su dio tog orkestra. 35 je lijepa skupina muzičara i mislim da je odlično što sam s Gagom uspio dogovoriti da taj prvi dio koji liči na mjuzikl stvarno liči na to i da smo imali tu mogućnost pridonijeti umjetničkom aspektu, da to ima i glazbenu vrijednost na jednoj višoj razini, neke prijelaze i scenu, a onda i sami solisti da mogu dati svoj maksimum u ovim aranžmanima napisanim za njih – ustvrdio je Bišćan. Premda su neki od izvođača morali otkazati svoj dolazak, sve je posloženo i sad samo preostaje nadati se da se nitko neće razboljeti kako bi sve bilo odrađeno kako je i zamišljeno.

Već se razmišlja i o 20. godišnjici Božićnog gala koncerta, no problem stvara novac. Naime, svi troškovi su narasli, a dio koji je Grad ove godine izdvojio za koncert pokriva 62 posto troškova, dok ostalo trebaju namiriti ulaznice i sponzori, otkrio je Medak te dodao kako je razočaran što nema podršku Turističke zajednice. Svi se slažu kako su cijene ulaznica realne za jedan ovakav koncert u trajanju od dva sata. Koncert će se u nešto skraćenom obliku od 80 minuta prenositi na HRT-u za Badnjak ili Božić.

Prodaja ulaznica započela je na blagajni Kulturnog i multimedijskog centra Bjelovar te online na kmcbj.hr. U prodaju je pušteno oko 900 ulaznica, a organizatori ističu kako je tek 15 posto ulaznica rezervirano za pokrovitelje, sponzore i kamere. Cijene ulaznica za parter su 13 eura, za male tribine 10 eura, a za velike tribine 8 eura.

– Danas ćete pogledati film Bitka za Vukovar u kojemu ću vam putem određenih video isječaka pokušati ispričati priču o gradu Vukovaru kakav je bio prije rata, kojeg smo mi malobrojni branitelji grada branili i o gradu Vukovaru kakav je danas. Ovo je danas 210. izvedba ovoga filma, inače radim i predstave, uključujemo folklorne sastave, međutim danas će ovdje biti samo projekcija filma. Ovaj film je obišao Hrvatsku i svijet od Novog Zelanda, Australije, Južne i Sjeverne Amerike, zemalja Europske unije i tako dalje – rekao je te nastavio.

– U ovom filmu i s ovim filmom ću vam pokušati objasniti kako je šačica branitelja točno 1863 koliko nas je bilo na popisu 2. rujna 1991. godine, kako je ta šačica branitelja koja je u rukama imala pretežno ručno naoružanje protupješačko i protutenkovsko, kako smo uspjeli punih 88 dana odolijevati neprijateljskoj sili koja nas je napadala s oko 30 tisuća neprijateljskih vojnika, stotinama tenkova, zrakoplovima, brodovima – naveo je.

Film je moguće pogledati i u 17 sati u Domu kulture, a ulaz je besplatan.

– Linč je na mene i Igora, a mi samo poštujemo zakon. Povjerenstvo je odabralo tvrtku gospodina Šepovala da uređuje gradske površine, ali je druga tvrtka iskoristila svoje zakonsko pravo i uložila je žalbu i mi sad čekamo. Da, gospodinu Šepovalu je istekao ugovor i mi ne smijemo održavati zelene površine, dobro je da nema vegetacije pa Komunalac samo počisti lišće jer ni oni ne smiju održavati zelene površine. Mi moramo poštivati zakon i pravo tvrtke Binđo na žalbu. Ja ne mogu narušavati tržište i dovoditi bilo koga u situaciju da kazneno odgovaramo, ne mogu shvatiti da to ljudima nije jasno. Mi imamo izvrsnu suradnju s gospodinom Šepovalom već godinama, ali situacija je takva i moramo poštivati zakon. Pripadnici političkih stranaka nam govore da smo trebali namjestiti natječaj, pa za to se ide u zatvor, nije to zezancija. Nažalost, saga traje, takve su procedure. Mi očekujemo da će državna komisija što prije potvrditi ili ukinuti našu odluku – poručio je gradonačelnik.

– Proračun za sljedeću godinu je najveći u povijesti Bjelovara i iznosi 89 milijuna eura, a od 1. siječnja 2024. postajemo najveći grad s najmanjim porezom na dohodak u državi od 18 posto. Želimo poslati poruku da svakom poduzetniku u Bjelovaru euro vrijedi više nego bilo gdje drugdje u Hrvatskoj i da dođu tu investirati. Građani koji odluče živjeti u Bjelovaru će na četveročlanu obitelj dobiti još jednu plaću s porezom na dohodak, porezom na potrošnju kojeg nema u Bjelovaru, s jednom od najmanjih cijena vrtića u državi i komunalnih usluga, komunalnim doprinosom i naknadom. Želimo biti poželjan grad za mlade i za investitore. Mi planiramo da će taj porez na dohodak umanjiti prihode gradskog proračuna za nekih 800 tisuća eura do milijun eura, međutim očekuje se u državi rast od tri posto i prema tome još veći rast u gradskoj blagajni – poručio je te dodao kako nema razloga za zabrinutost za gradske financije. U proračunu za iduću godinu predviđeno je 19 kapitalnih projekata uz još jedan, poslovnu zonu u Velikom Korenovu, koji će se financirati iz sredstava Grada.

– Planirano je osam energetskih obnova, društveni dom Trojstveni Markovac i Gudovac, IV. osnovna škola, Osnovna škola Prgomelje, streljana, prostorije NK Lasta Gudovac, dvorana, taekwondo kluba Omega, Bartuana, to su projekti koji su odobreni, čekamo alokaciju sredstava i smatramo da će se naći i financije europskih fondova za njihovo financiranje. Tu je i šest cjelovitih obnova, tri vrtića, VI. osnovna škola, bušotina Veliko Korenovo, poslovna zona Veliko Korenovo. Ukupno kapitalna ulaganja čine 60 posto proračuna Grada Bjelovara, to se još nikad nije dogodilo – napomenuo je Hrebak. Proračun je veći od današnjeg rebalansa za 49 posto, a porez veći za 25 posto u odnosu na prošlu godinu, dok su izvorni prihodi s 87 došli na 130 milijuna. Proračun je prošao javno savjetovanje i planira se njegovo usvajanje na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća. Pročelnica Upravnog odjela za financije i javne prihode Grada Bjelovara Mirela Bašić otkrila je više detalja.

– Proračun za sljedeću godinu iznosi nešto više od 89 milijuna eura, za 49 posto je veći od rebalansa. Uz proračun radimo projekcije za dvije naredne godine, za 2025. projekcija je 59 milijuna eura, a za 2026. 46 milijuna eura. Proračun je bio na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću u razdoblju od 8. do 14. studenog i nije stigao niti jedan prijedlog, primjedba ili mišljenje. Što se prihoda tiče, planirali smo ih sve na razini ove godine osim što smo porez malo povećali, iz udruge gradova rekli su nam da možemo više povećati porez, mi smo išli s nekih osam posto jer ne znamo kako će se kretati – navela je.

Gradonačelnik je dodao kako, kad se na državnoj razini očekuje gospodarski rast između tri i četiri posto, u Bjelovaru on iznosi između osam i deset posto. Bašić je najavila kreditna zaduženja za izgradnju i opremanje vrtića Viktora Bubnja, za udio Grada za energetske obnove i za korištenje geotermalne energije.
Hrebak je istaknuo kako se ne boje još smanjivati porez jer cilj treba biti da efikasno rade sa što manjim porezima i da građanima i investitorima uzimaju što manje novca.

– Prošle godine smo mi završili oko devet milijuna kuna u minusu jer smo imali ogromne investicije poput aglomeracije i asfaltiranja, no ovu godinu ćemo završit u blagom plusu – objavio je. Vijećnica Zdenka Henc iz ABB-a nije skrivala zadovoljstvo planovima Grada za naredno razdoblje.

– Iznimno mi je drago što je izmijenjena vizura grada povlačenjem novca iz fondova, ukinut prirez uz najavu smanjenja stope poreza na dohodak, izgradnja vrtića i nastavak novih vrtića i poslovne zone, vidimo da sve što se priprema će biti otvaranje novih radnih mjesta, grad ima menadžment koji bi poželjela svaka tvrtka i jasno da ćemo podržati proračun – naglasila je. Dražen Medved iz DP-a koji je prije godinu i pol ušao u koaliciju također je zadovoljan najavljenim proračunom.

– Iznimno sam sretan i zadovoljan što je ovakav način rada i smatrao sam da ja kao izabrani vijećnik Grada mogu podržavati i pridonijeti razvoju grada. Ovaj proračun je optimističan, ali realan i stvarno je fascinantno da ćemo imati nekih 54 milijuna eura ulaganja u kapitalne projekte, to je 60 posto. Velika stvar je što će to biti najmanje gradski novac, a ponajviše novac iz Europske unije. Iduća godina puno posla, ona sljedeća bit će sigurno manji gradski proračun zbog manje projekata, ali imamo još uvijek što za raditi, megaprojekt bjelovarske toplice koji će narednih godina doći na red, a ako nećemo imati većih projekata šminkat ćemo grad i dotjerivati ga. Imamo još sportsko-rekreacijski park na sajmištu kod stadiona i srednjoškolskog centra, ima dosta prostora za još neke stvari – poručio je. Borislav Kozić iz HSS-a slaže se s koalicijskim partnerima.

– Razmatrajući ovaj proračun, HSS je apsolutno zadovoljna s ovim megaprojektima, njih 20 koji su planirani, to je fantastično. Vjerovali smo u takav način rada i to podržavamo – kazao je te dodao kako je ugodno danas živjeti u gradu bez opterećenja. Gradonačelnik Hrebak otkrio je kako bi proračun mogao biti još veći.

– Ovaj tjedan ćemo prijaviti energetsku obnovu knjižnice, a sljedeći tjedan ćemo prijaviti energetsku obnovu Gradskog muzeja, to je par milijuna više jer očekujem da će ti projekti proći. Nema velike navale na natječaj za energetsku obnovu zgrada kulturne namjene, nadamo se da će i ti projekti proći i da ćemo to sljedeće godine moći većinom realizirati. Osim toga, 30. studenog u Šibeniku nam se dodjeljuju ugovori za ITU mehanizam vrijedni 22 milijuna eura, to nismo navodili jer još ne znamo kako će se to provoditi, imamo veliki projekt Gradske tržnica – rekao je. Osvrnuo se i na činjenicu da su cijene vrtića u Bjelovaru danas puno manje nego prije. Primjerice, 2016. cijena vrtića bila je 100 eura, a danas iznosi 72 eura uz sve inflacije.

– Tek će se u budućnosti vidjeti koliko će enorman novac dolaziti zbog ovog što mi danas radimo, imamo još 20-25 posto kanalizacije koju ćemo napraviti iz EU fondova, zadržavat ćemo cijenu dok god budemo mogli, no nema radikalnih poskupljenja – najavio je. Grad je trenutno zadužen 20 posto od ukupno mogućeg zaduženja. Svi krediti koji su podizani u zadnje vrijeme su na rok od tri do pet godina, osim stadiona čiji je kredit podignut na sedam godina. Kredit za toplice bi se trebao podići na 18 godina, no on ne bi mogao ugroziti proračun, ustvrdio je Hrebak te dodao kako će za najavljene projekte planirane za iduću godinu 20 posto izdvojiti grad, a 80 posto doći će iz fondova.

– Ideja o dodjeljivanju Nagrade Željko Sabol je starija, ima sigurno desetak godina otkad se u kulturnim krugovima grada Bjelovara govorilo o tome da bi se trebalo Željku Sabolu u čast utemeljiti nagrada. Bilo je tu ideja i popratnih nekih aktivnosti, gostovanja s Gradom Krkom, prijateljma s Krka, zatim koncerata, radionica za djecu i sve to bi se objedinilo pod nazivom Sabolova studen. Mi smo taj naziv prigrlili jer nekako je poetski i vjerujemo da će se Nagrada Željko Sabol dodjeljivati u okviru te manifestacije – poručila je. Gordana Gržetić, radijska voditeljica iz Dobrinja s otoka Krka, odakle je potekao i sam Željko Sabol po svojoj majci, prisjetila se svog poznanstva s njim.

– Barba Željko je uvijek oko sebe okupljao veliku i malu djecu kad bi dolazio u Dobrinj. Upravo to posljednje ljeto među velikom i malom djecom bio je jedan dječak koji je pred strahotama rata pobjegao na otok Krk u dio Dobrinjštine. Taj koji je posebno privukao Željkovu pažnju upravo je na današnji dan, nažalost, ušao u povijest kao najmlađa žrtva Ovčare, to je bio Igor Kačić. Željko je valjda otkrivao u ljudima, u djeci umjetnike. On se dosta posvetio Igoru, a znamo da je Igor pronađen sa svojim delfinićem rezbarenim koji je rezbario u skloništu. Ništa nije slučajno, a Igor se vratio jer nije želio pustiti svog oca samog u Vukovaru – navela je, ali i otkrila kako su neki od najpoznatijih uglazbljenih Sabolovih stihova nastali upravo u Dobrinju, poput Netko te tajno voli, Volim te budalo mala, ali i Samo simpatija. Đurđa Adlešič, predsjednica Kulturnog vijeća Grada Bjelovara ispričala nam je više o nagradi.

– Kulturno vijeće je donijelo ove godine odluku da se konačno uvede prva nagrada za kulturu koja se zove po pokojnom Željku Sabolu jer smo sigurni da je on to zaslužio. Željko je dio identiteta ovog grada. Mnogi koji uživaju u njegovoj poeziji ne znaju da se radi o Željku Sabolu, samo im je ostao u ušima. Oni koji bolje poznaju njegov život pamtit će ga po pjesmi Kad izgovorim tvoje ime ili po njegovoj biografiji i životnom putu koji je bio izrazito težak. Vrijeme je da konačno uvedemo tu nagradu koja neće biti samo za Bjelovar i Hrvatsku, mi se nadamo da će ovo poslužiti kao inspiracija mnogim ljudima koji pišu u Hrvatskoj i izvan Hrvatske – rekla je te nastavila.

– Kulturno vijeće je tijelo koje je osnovano Zakonom o kulturnim vijećima gradova i ima savjetodavnu ulogu. Mi smo odlučili malo podcrtati neke osobe, događaje i manifestacije s namjerom da pokažemo da identitet grada duguje taj svoj identitet mnogim imenima koja ponekad i zaboravljamo da su Bjelovarčani pa ih onda svojataju i mnogi drugi – poručila je. Zahvalila je na potpori pri osnivanju ove nagrade.

– Vjerojatno to nije jedina nagrada koju bi trebalo ustanoviti, ali je prva iz područja kulture i ja vam zahvaljujem na potpori i stručnoj pomoći koju ste nam dali. Gradsko vijeće je već donijelo tu odluku, procedura je prošla kroz vijeće, Ministarstvo kulture i sad možemo reći da očekujemo u proljeće raspisivanje natječaja tako da će Sabol živjeti energičnije i jače u svom gradu i vjerujem da će mnogi tada znati da je to ipak bjelovarski pjesnik – naglasila je Adlešič. Prisjetila se poznanstva sa Sabolom.

– Sjećam se Željka koji je skupljao sve nas u srednjoj školi kad smo odlazili kod njegove mame, zatim kasnije na fakultetu kad nas je vodio po kazalištima i knjižnicama i koji je zapravo nas razvijao u ono što danas jesmo ili smo se u nekom trenutku malo i pogubili. Vjerujem da će se na te natječaje javljati oni koje su njegova djela inspirirala da pišu ili da misle ili da govore. Bilo bi šteta da natječaj ostane u okvirima Bjelovara, ali sigurna sam da neće. Mi ovu ideju želimo predstaviti i u Dobrinju, u Pečuhu, pokazati da su zapravo bjelovarski umjetnici i turistički brend – napomenula je.

Milan Bešlić, predsjednik Odbora za dodjelu Nagrade Željko Sabol zahvalio je na inicijativi da se utemelji ova nagrada.

– Nagrade su važne iz više razloga, nagrada je svaka važna koja nosi ime osobe zato što ona pokazuje svijest onih koji su došli do te odluke. Nagrada je primarno društveni čin koji u sebi nosi golemu simboličnu energiju. Kroz Nagradu Željko Sabol, Sabol učvrščuje svoju bjelovarsku ishodišnu poziciju kao osoba, Bjelovar mu uzvraća time jer to potvrđuje i ozakonjuje – ustvrdio je. Podsjetio je i kakav je bio Sabol.

– Sabol je bio iznimno jednostavan i neobično obrazovan čovjek. On je bio osoba za koju se može reći da je imao eruditsku opremljenost kao pjesnik i ostavio je vidnoga traga kao likovni kritičar. Bio je ugrađen u vlastiti jezik što govori njegova poezija, i u svoj narod u akademskom smislu te riječi – naveo je.

Dr. Davor Šalat, član Odbora za dodjelu Nagrade Željko Sabol govorio je o simboličkom kapitalu, odnosu između pojedinačnog i univerzalnog te o važnosti Željka Sabola u književnom smislu unutar hrvatske književnosti.

– Željko Sabol se smatra jednim od najvažnijih predstavnika druge generacije iza 2. svjetskog rata. To je bilo dosta teško vrijeme hladnog rata, gubljenja egzistencijalnog identiteta, represivnog sustava, ljudi koji su ostali često bez svojih očeva, ljudi koji su morali pronaći svoj životni i umjetnički put u takvim oskudnim vremenima. Željko Sabol je upravo u tom smislu bio jedno od središnjih ličnosti u pronalaženju toga puta i on je u svoju poeziju objedinio, što je rijetkost, i pojedinačni, osobni svoj glas svojeg vlastitog postojanja i cijelu atmosferu jednog razdoblja. Zato ga smatraju kao jednim od najtipičnijih predstavnika razlogaške generacije skupljane oko časopisa Razlog 60-ih godina prošlog stoljeća – istaknuo je.

Dodao je dr. Šalat kako je njegova poezija pratila sve tamnije osjećaje života, što se vidi kad se krene od prve zbirke pa do njegovih zadnjih pjesama, te zaključio kako će i Bjelovar i Dobrinj znatno dobiti na simboličkom kapitalu i dodatno se upisati na kulturnu kartu Hrvatske nagradom koja će valorizirati i književnu vrijednost i likovno-umjetničku vrijednost.