05. ožujka 2021

crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr

Zahtjevi Hrvatske poljoprivredne komore za uvrštenje u zakon o (ne)poštenoj trgovačkoj praksi

Traži se veća kontrola i strože kazne za nepošteno spuštanje cijena

Hrvatska poljoprivredna komora uputila je preko svojeg predstavnika u radnoj skupini za izradu zakona o (ne)poštenoj trgovačkoj praksi Tihomira Jaića, prvu skupinu zahtjeva koji su preduvjeti za prihvaćanje zakona. Traži se veća kontrola i strože kazne za nepošteno spuštanje cijena, tzv. „dumping“, poštivanje standarda za sve proizvode koje moraju zadovoljiti domaći proizvodi prilikom stavljanja na tržite, ograničavanja marži otkupljivača i trgovačkih centara, veća kontrola i strože kazne za nepoštivanje rokova oko isplate preuzete robe, te vidljive deklaracije porijekla poljoprivrednih proizvoda.

O navedenim zahtjevima HPK-a razgovarali smo s Tihomirom Jaićem, predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore Bjelovarsko-bilogorske županije, te ujedno i članom Odbora za ruralni razvoj pri Europskoj poljoprivrednoj komori. Europska poljoprivredna komora je uočila kako istočne članice EU-a nemaju regulativu koja riješava problem poštene trgovačke prakse, i kako trgovčki lanci to koriste za ucjenu malih proizvođača. Stoga je upućen dopis Europskom parlamentu u kojem se traži donošenje direktive koja od članica zahtjeva donošenje regulativnog zakona. Početkom godine Europski parlament je to prihvatio i direktiva koja traži obavezno donošenje zakona o poštenoj trgovačkoj praksi je donesena. Njegovu izradu Hrvatska je među prvima započela u svibnju. Radnu skupinu koja formulira prijedlog zakona čine predstavnici svih ministarstava, predstavnici HPK, HGK i HUP-a. Ono što je veoma bitno je da u sastavljanju prijedloga zakona sudjeluju i poljoprivrednici koji su članovi poljoprivredne komore.
-Unatoč postojećim propisima, mišljenja smo da se isti ne provode na adekvatan način. Proizvodi koji se uvoze u Hrvatsku ne smiju u našim maloprodajnim lancima imati nižu cijenu od prosječne cijene kojom se ti proizvodi trže u drugim državama. Ovaj Zakon trebao bi uvesti minimalnu zakonsku zaštitu te žrtvama nepoštene trgovačke prakse omogućiti da podnesu pritužbu na povjerljiv način – rekao je Tihomir Jaić, te dodao kako se nerijetko događa i da se na policama trgovačkih lanaca nalaze proizvodi sumnjive kvalitete koji ni približno ne moraju zadovoljavati uvjete proizvodnje kao što to moraju domaći proizvođači. – Inspekcija bi konačno morala biti bolje koordinirana i pod jednom Upravom. Iako se ovim Zakonom ne može propisati postupak inspekcije, trebao bi omogućiti, kao i u prethodnoj stavci, žrtvama nepoštene trgovačke prakse da podnesu pritužbu na povjerljiv način. Svaku pritužbu potrebno je obavezno provjeriti te ukoliko se utvrdi istinitost, osigurati odgovarajuću sankciju za trgovca koji postavlja takve proizvode na police. Najvažnija je kontrola proizvoda po osnovi rezidua, tj. važno je kontrolirati jesu li ti proizvodi stavljeni na tržište s većim rokom trajanja nego što je propisalo nacionalno zakonodavstvo te jesu li kategorije robe usklađene s nacionalnim kategorijama.

Otkupljivači poljoprivrednih proizvoda i trgovački centri trenutno ubiru maržu na poljoprivrednim proizvodima i do 300% pri ćemu sav teret neprodane robe snose dobavljači. Zahtjevi HPK-a su da, prema dobroj praksi Europske Unije, prosječne marže koje ubiru otkupljivači i trgovački centri ne bi smijele biti veće od prosječnih marži.
Osim postizanja zadovoljavajuće cijene,primarnim proizvođačima kao ponuditeljima roba najvažniji je rok isplate kako bi mogli pokriti vlastite troškove i nastaviti s proizvodnjom. Svako odgađanje koje nema vremenski rok ugrožava primarnu proizvodnju i dovodi u pitanje daljnje poslovanje. Kako bi se spriječio takav način poslovanja rok za plaćanja otkupljivača, prerađivača, ili trgovaca koji kupuju robu trebali bi isplatiti ponuditelja robe u roku od 10 dana za lako kvarljivu robu i 30 dana za ostale proizvode.
-Neisplata poljoprivrednih proizvoda jednaka je neisplati plaća. Prioritet isplate primarnih poljoprivrednih proizvođača u odnosu na druge također bi trebao biti obuhvaćen u slučaju ovrha i stečaja – objasnio je Jaić.

Tu je također i pitanje deklaracija porijekla poljoprivrednih proizvda. Hrvatska poljoprivredna komora i dalje ustraje u donošenju Zakona koji će biti u ingerencije Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
-Neugodno nas iznenađuje daljnje inzistiranje Hrvatske udruge poslodavaca na odustajanju od donošenja zakona i bilo kakvih drugih pravnih akata koji bi uredili navedeno područje. Također nas još više iznenađuje stav Hrvatske gospodarske komore čiju članarinu zakonski obavezno plaćaju i mnogi mali poljoprivredni proizvođači a koji su zalažu da navedeni akt nema Zakonsku komponentu a kao takav ne bi bio obvezan za pridržavanje te bi se i dalje provodilo sustavno uništavanje malih poljoprivrednika. Očekujemo također od svih relevantnih političkih stranaka koje aspiriraju na ulazak u Sabor da se očituju dali planiraju nastaviti i dati podršku donošenju Zakona. Kroz posebnu uredbu bi se zakon mogao primjeniti od rujna, neovisno o sastavljanju novog saziva Sabora, a potom donesti i kroz glasanje u Savoru. Direktiva je obavezna kroz dvije godine, ali nadamo se skorijem donošenju – rekao je Tihomir Jaić.

Povezani članci

newsend_hgk