U sklopu programa obilježavanja Dana Grada Bjelovara i Dana bjelovarskih branitelja, u utorak 28. rujna održana je projekcija filma “Tajna zloglasne šume Lug” u Kulturnom i multimedijalnom centru Bjelovar. Autori scenarija filma su Đurđa Adlešić i Miljenko Manjkas, koji prije početka bjelovarske projekcije nije želio davati izjave, već da upravo film govori u njegovo ime. Film je napravljen u periodu od godinu dana, a više o njemu rekla je producentica filma.
– Ovo je zapravo bio zadnji trenutak da napravimo film. Vrijeme prolazi i sve je manje svjedoka koji o toj temi mogu govoriti. U filmu je sudjelovalo osmero svjedoka, većinom potomci stradalih. Također, u filmu se pojavljuje i jedan živući svjedok, poznati profesor Josip Vusić. Većina osoba koja se pojavljuje u filmu dolazi sa bjelovarskog područja, na što sam izuzetno ponosna. Suradnja s njima je samo jedan početak, jer nas čekaju još brojni drugi projekti. U filmu su korišteni i arhivski materijali HRT-a, Intermedia grupe, kao i materijali Jakova Sedlara, rekla je Danijela Vusić, producentica filma.
Jedan od temelja filma “Tajna zloglasne šume Lug” su i istraživanja predsjednice Matice hrvatske Bjelovar.
– Naša povijest je vrlo komplicirana i slojevita, a ovom temom smo se bavili duži vremenski period. Snimajući ovaj film nekako smo došli do zaključka da su osnovne činjenice o žrtvama, dakle ime, prezime, datum rođenja, okolnosti pogibije, vojna pripadnosti slično, vrlo bitne, no kada čujete priče članova obitelji i potomaka, shvatite da taj grozni dio života za nije prestao. Bili su građani drugog reda koji su na svakom koraku bili odbačeni i zapostavljeni, pojasnila je Anita Blažeković.
Podršku snimanju i svečanom prikazivanju filma pružio je i bjelovarski gradonačelnik, dok je Grad Bjelovar za potrebe nastanka filma izdvojio sto tisuća kuna.
– Smatram da je jako važno da nakon 30 godina od ulaska u demokraciju, neke stvari iz tamne prošlosti izađu na vidjelo. Zločin je zločin, neovisno o tome tko ga je počinio. Kao građanina Bjelovara, mučila me činjenica da bi neki događaji mogli ostati zauvijek sakriveni i zataškani u prošlosti. Upravo iz tog razloga smo pružili potporu snimanju filma, poručio je gradonačelnik Dario Hrebak.
Vezano uz šumu Lug, neki naši građani su proživljavali strahote koje dobro i detaljno pamte dan danas.
– Sjećam se puno ubojstava i zatvaranja ljudi u zatvore. Ja sam bila sretna što imam tatu, jer ga mnoga djeca oko nas tada nisu imala. No, nismo ga tako oslovljavali, da netko ne bi naišao i čuo. On je za nas bio Mimi. Polje je obilazio noću, da ga netko ne bi vidio, a isto tako i hranio blago, češljao konje. Najviše smo ga skrivali na tavanu. Stariji brat je radio po vani, a ja sam bila u kući i čuvala tatu koji je bio postolar i radio u državnoj ustaškoj radnji u Bjelovaru. Potom je otišao u Sloveniju na liječenje, a kada se vratio hrvatska država je već propala. Njegov tata, moj djed živio je u Galovcu te mu poručio da se mora skrivati jer, ako netko dođe ubit će i njega, a vjerojatno i cijelu obitelj. U kuću su nam došli 10. travnja 1955. na Uskrs, lupali po prozorima, pronašli ga i odveli. Nakon toga smo saznali da su ga ubili, rekla je Anka Novotni.
