
U subotu, 8. travnja, u Hercegovcu organizirana je središnja proslava 175 godina od osnutka Matice hrvatske. Tom je prigodom predstavljena knjiga Ti prolaziš svojim putem starim.
Ogranak Matice hrvatske iz Garešnice organizirao je središnju proslavu obilježavanja osnutka Matice hrvatske za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, koja se održala u subotu u Hrvatskom domu u Hercegovcu, pod pokroviteljstvom Bjelovarsko-bilogorske županije i župana Damira Bajsa.
Nazočnima se na početku programa obratio načelnik općine Hercegovac Boro Bašljan. Istaknuo je povijesnu i kulturnu ulogu Matice hrvatske te izrazio zadovoljstvo time što je ova proslava upravo u Hercegovcu, a ne nekoj većoj gradskoj sredini.
Zatim se obratio predsjednik ogranka Matice hrvatske iz Garešnice Zvonko Farago, koji je govorio kako je djelovanje Matice kroz povijest bilo njegovanje hrvatskoga jezika i kulture, čemu Matica i danas doprinosi svojim djelovanjem u ograncima diljem naše domovine, ali i inozemstva. Između ostalog, Farago je dao i kratak pregled nastanka knjige te rekao kako ih je od same ideje pa do realizacije nesebično pratila pomoć županije, načelnika općina, vlasnika tvrtki i obrta, jer je i po obimu i građi ova knjiga čuvar tradicijskih napjeva bijele Moslavine i sela koja u svojim kulturno-umjetničkim društvima čuvaju baštinu moslavačkoga kraja.
O povijesnom i domoljubnom značenju Matice hrvatske, a uime središnjice iz Zagreba, govorio je književnik i diplomat Đuro Vidmarović. Istaknuo je da Matica hrvatska nije politička organizacija, kako je određeni dio javnosti doživljava, već je ona udruga koja zalazi u ona područja kojima se politika često ne bavi, a to je upravo čuvanje tradicijskog blaga našeg naroda. Matica hrvatska od svojih je početaka živjela sa svojim narodom i za svoj narod te s njim prolazila povijesna previranja, ali i zabrane djelovanja. U svom izlaganju Vidmarović se osvrnuo i na neke nove deklaracije o jeziku koje se ovih dana potpisuju, te je podsjetio nazočne kako su zbog Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika objavljene daleke 1967. godine brojni hrvatski kulturni djelatnici ostajali bez svojih poslova, a bilo im je zabranjeno i javno djelovanje. Isto tako, rekao je kako i danas moramo čuvati hrvatski jezik i identitet, jer je to jedino nematerijalno bogatstvo koje nas identificira kao narod, ali je i riznica bogate kulturne i tradicijske baštine.
Prepunoj se dvorani potom obratio bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs. Rekao je kako je još govorom Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Hrvatskome saboru započela borba za hrvatski jezik. I na tom tragu čuvanja jezika i hrvatske baštine Matica hrvatska neprekidno doprinosi kulturnom razvoju naše županije. Župan se dotaknuo i položaja naše županije, koja ne samo da geografski pripada Bilogori već je unutar nje i istočni dio Moslavine. Županijska uprava stoga je imala i zadovoljstvo i obvezu pomoći u izdavanju knjige Ti prolaziš svojim putem starim − Čuvari tradicijskih pjesama i napjeva bijele Moslavine.
Program je nastavljen predstavljanjem knjige o kojoj su govorili urednici Stjepan Banas, Gordana Ščrbačić i Željko Stubičan. Govoreći o knjizi, Stjepan Banas rekao je kako je to bio rad od gotovo godinu dana. Sastojao se od prikupljanja građe po moslavačkim selima, u kojima djeluju KUD-ovi koji su zapravo čuvari tih napjeva, te ih i izvode na svojim nastupima. Banas je napomenuo kako su i on i kolege urednici u taj projekt uložili i svoje znanje, vrijeme i ljubav, ne očekujući ništa zauzvrat, osim da se ovom knjigom sačuva baština Bijele Moslavine. Objasnio je i zašto se taj dio naziva Bijela Moslavina rekavši da je to zbog jednostavnosti i bjeline nošnji koja se nosi u selima tog područja. U svom izlaganju pojasnio je tehničke detalje same knjige te kako je ona osmišljena.
O knjizi je govorila i Gordana Ščrbačić. Rekla je kako je rad na knjizi bio poticajan jer su imali stalnu potporu Matice hrvatske iz Garešnice, ali i KUD-ova koji su im ustupali svoje napjeve te notne zapise. Na samom kraju predstavljanja knjige nekoliko riječi izrekao je Željko Stubičan. On je bio ne samo jedan od urednika već je i likovno osmislio korice knjige. Željko je rekao kako su na poziv profesora Bansa za sudjelovanje u ovom projektu njegovo oduševljenje i zanos doprinijeli tomu da i nije osjetio da rade neki posao, već je to sve bilo zadovoljstvo koje je rezultiralo ovom kvalitetnom, tvrdoukoričenom knjigom.
U nastavku programa hrvatske tradicijske pjesme i napjeve bijele (istočne) Moslavine, koje su tiskane i u knjizi, izveli su kulturno-umjetnička društva „Prijatelji“ iz Bereka, „Sloga“ iz Miklouša, Garešnički kulturni centar − Folklorni ansambl „Zdenac“, „Slavko Kolar“ iz Palešnika, Ženska pjevačka skupina iz Samarice, „Sloga“ iz Đurđica, „Trnovitica“ iz Velike Trnovitice, „Hrvatska žena“ iz Garešnice, Ženska pjevačka skupina „Hrvatske čitaonice“ iz Hercegovca.
Program je nastavljen zajedničkom izvedbom svih sudionika pjesme „Moslavino moja mila“, a uz pjesmu, ples i druženje završila je i ova svečana proslava.