Povodom obilježavanja Noći knjige i 135. obljetnice osnutka HORKUD-a Golub, u ponedjeljak 25. travnja u Narodnoj knjižnici Petar Preradović održano je otvorenje izložbe i modna revija “Čipkarstvo od tradicije do mode”.
Članovi folklornog ansambla i povijesne sekcije HORKUD-a Golub ovom su prilikom kroz modnu reviju i kulturno umjetnički program, prikazali tehniku primjene čipke na drot nekada i danas. Naime, čipka na drot i čipka na tkalačkom stanu dvije su vrste koje se najviše pojavljuju na našem prostoru.
– Čipku na tkalačkom stanu predstavili smo putem slika, dok je čipka na drot prezentirana kroz modnu reviju. Mi još uvijek moramo puno raditi na edukaciji ljudi, jer na terenu vidimo da se vrijedna čipka dosta baca, čak i spaljuje. Nismo zaboravili ni na čipku iz drugih dijelova Hrvatske, primjerice s Paga, Hvara, iz Svete Marije, kao ni izvan granica, točnije s područja Slovenije, Brisela, Sardinije. Sve čipke su opisane detaljno i svatko tko je zainteresiran, kroz ovu izložbu može saznati jako puno informacija i detalja, pojasnila je Slavica Šafar, članica Goluba od 1989. godine i osnivačica sekcije Tradicijsko tekstilno rukotvorstvo koja je aktivna od 2013. godine.
Prije samog osnivanja sekcije, napravljeni su dobri temelji za kvalitetan početak rada. Gospođa Šafar prvotno je posjetila značajne centre u Zagrebu i Samoboru, koji su provodili slične aktivnosti te joj pružili osnovne smjernice.
– Stalna edukacija, literatura, praćenje i istraživanje na terenu neizostavni su za voditelja sekcije. Puno se toga može otkriti i to na mjestima gdje bi se najmanje nadali, u malim selima i zaseocima. Trudimo se da čipka na drot bude uvrštena na Listu zaštićenih kulturnih dobara. Pismeno smo prema Ministarstvu kulture RH, odnosno Konzervatorskom odjelu uputili dokumentaciju i dobro je ocijenjena. Još 15. siječnja 2020. smo zaprimili rješenje u kojem stoji da se način izrade čipke stavlja pod preventivnu zaštitu, što znači da su HORKUD Golub Bjelovar i Bjelovarsko – bilogorska županija vlasnici tog kulturnog dobra. Oni kroz četiri godine moraju pratiti naš rad i zadnja njihova uputa je jačanje istraživanja na terenu. Nažalost, u našem konfuznom društvu nekad se pravila ili ne znaju ili krše, često mijenjaju u zadnji čas. Mislim da u svojim godinama mogu procijeniti što je bitno, dodaje Šafar naglasivši kako je u cijelom djelovanju itekako važna podrška publike, građana, društva, kao i gradske te županijske vlasti.
Rad sekcije Tradicijsko tekstilno rukotvorstvo prvenstveno je baziran na velikom entuzijazmu, ljubavi prema rukotvorinama, a potrebno je naglasiti kako su kroz razne donacije iz vlastitih ormara i zbirki sekciju podržali i neki Bjelovarčani. S obzirom da je tradicijsko tekstilno rukotvorstvo prilično zahtjevno, a u kulturnom segmentu značajno, Golubaši smatraju da bi financijske pomoć od strane vladajućih trebala biti izdašnija.
Izložba “Čipkarstvo od tradicije do mode” otvorena je do 21. svibnja i moguće ju je razgledati tijekom radnog vremena Narodne knjižnice Petar Preradović.
