26. veljače 2021

crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr

Održana edukacija za pčelare „Dobra pčelarska praksa – Izazovi modernog pčelarenja“

Na predavanjima koja su potrajala tijekom cijelog dana bilo je riječi o važnosti lokalne proizvodnje hrane, proizvođačkim organizacijama, pčelinjim pašama, homeopatiji u pčelarstvu, bolestima, ali i o investicijama i sredstvima iz dostupnih fondova, aktualnostima u pčelarstvu i radu Hrvatskog pčelarskog saveza, te budućnosti pčelarstva u Hrvatskoj i Europi općenito

Hotel Cental u Bjelovaru ove subote 21. siječnja bio je domaćin edukativnim predavanjima pod nazivom „Dobra pčelarska praksa – Izazovi modernog pčelarenja“.

Na predavanjima koja su potrajala tijekom cijelog dana bilo je riječi o važnosti lokalne proizvodnje hrane, proizvođačkim organizacijama, pčelinjim pašama, homeopatiji u pčelarstvu, bolestima, ali i o investicijama i sredstvima iz dostupnih fondova, aktualnostima u pčelarstvu i radu Hrvatskog pčelarskog saveza, te budućnosti pčelarstva u Hrvatskoj i Europi općenito.

Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza i saborski zastupnik Vladimir Bilek održao je prvo predavanje, prije kojeg se osvrnuo na rezultate u pčelarstvu od prošle godine.
– Nažalost, zaredalo se zapravo nekoliko loših godina u pčelarstvu, a 2016. je i nas pogodio mraz zbog kojeg se smrznuo dobar dio pčelinje ispaše, točnije bagrema. To su osjetili svi pčelari, i nadamo se da se to neće ponoviti. S druge strane, ulaskom u Europsku uniju otvorilo se tržište ali i slobodan ulaz drugih medova koji se miješaju s našim, i zbog čega tražimo bolje deklariranje meda. Želimo zaštiti i potrošače, ali i proizvođače i cijenu našeg meda koji je već prepoznat u Europskoj uniji, rekao je Vladimir Bilek te dodao kako cjenovno domaći med ne može konkurirat uvezenim miješanim medovima, ali napominje kako po pitanju kvalitete, prepoznatljivosti i čistoće okoliša gdje se proizvodi oni nikako nisu za usporedbu.
– Drago nam je što nas je u nastojanju brendiranja našeg meda projekt „Nacionalna teglica meda“ poduprlo i Ministarstvo. Trenutno u pčelarskom savezu brojimo oko 7.500 pčelara iako mislimo da ih ukupno ima nešto više od 10.000. Naša izvozna kvota je oko 1.500 tona a bojim se da je prošlogodišnji izvoz zbog navedenih nepovoljnih uvjeta bio lošiji. Ipak, pčelinje proizvode smo se trudili približiti našim građanima, i te prošle kao i proteklih nekoliko godina, što je diglo prosjek potrošnje po stanovniku sa 0,5kg godišnje na 1,5kg. Imamo dobru proizvodnju ali imamo prostora za proširenje, poručio je Vladimir Bilek.

Unatoč problemima u pčelarstvu, u svemu je lakše postići bolje rezultate kad postoji zajednica. Tako je trenutno pozitivno stajalište prema udruživanju u proizvođačke organizacije, što bi trebalo dodatno pomoći pčelarima koji osim Hrvatskog pčelarskog saveza imaju i udruge na razini gradova i saveze i na razini županija, uz pomoć kojih kao ravnopravni partner mogu lakše nastupiti i na tržištu, i u regiji, i u stvaranju politike unutar Ministarstva. Predavanje upravo na tu temu u Hotelu Central održao je Dalibor Janda, voditelj Službe za stočarstvo u Sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije pri Upravi poljoprivrede i prehrambene industrije Ministarstva poljoprivrede.
– Trenutno ne postoji ni jedna pčelarska organizacija, ali postoji inicijativa pogotovo u Slavoniji. Proizvođačke organizacije su zapravo jedan novi pristup tržištu čiji je cilj poboljšati položaj proizvođača na tržištu na način da im se kroz udrugu olakša isporuka proizvoda i dogovor oko cijene koja će se onda definirati ugovorom. Time se garantira i plasman kvalitetnijih proizvoda i njihova prepoznatljivost na policama, što je krajnji cilj. Proizvođačke organizacije sve više dobivaju na značenju, u stočarstvu općenito, i cilj nam je što više proizvođača educirati o tome, rekao je Dalibor Janda.

Vladimir Maturanec, predsjednik pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije, napominje kako se i u županiji radi na proizvođačkim organizacijama. Između ostalog, primjerice i pomoć u prihrani lakše je dobiti kroz udruge i proizvođačke organizacije.
– S obzirom na ove hladnoće pčelari upozoravaju da je upitno za sva slabija pčelinja društva da će preživjeti. Iznenadila nas je jačina ove zime, i s obzirom na ove hladnoće bit će dosta gubitaka. Dosta pčelara rade pogače i nastoje napraviti prehranu, koliko im to već dozvoljavaju vremenski uvjeti. Nacionalni pčelarski program je imao pomoć u vidu hrane, šećera, ali neku značajniju pomoć zasad još nemamo. Šteta nastala prošlogodišnjim mrazom pčelarima nije nadoknađena, upozorava Vladimir Maturanec.

Povezani članci

newsend_hgk