25. veljače 2021

crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr

Održan zadnji Aktualni sat Županijske skupštine BBŽ u 2016. godini

Uglavnom su to pitanja koja se protežu kroz cijelu godinu, od bolnice, ceste, poljoprivrede, gospodarstva, zdravstva, te mnoga druga slična pitanja

Prvo pitanje na Aktualnom satu Županijske skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije održane utorak, 13. prosinca postavila je Višnja Biljan (HDZ).

– Želimo da nas župan izvijesti o stanju u Općoj bolnici Bjelovar u odnosu na izvješće koje smo imali na skupštini 15.06.2016, a koje se odnosi na dug oko 33 milijuna kuna. Je li situacija sada povoljnija i je li stalo dugovanje? Priča se da se dugovanje povećava i da se stvaraju gubitci?

Župan Damir Bajs je odgovorio da Opća bolnica Bjelovar treba biti predmet interesa ove Županijske skupštine.
– Preuzeli smo bolnicu od prošle vlade na način da je Zakon o sanaciji stavljen izvan snage, da su bolnice, ne samo naša, nego i druge u cijeloj Hrvatskoj vraćene županijama. Dio oko rješavanja dugova nije ispoštovan, da se bolnice vraćaju bez dugova. Kako mi, tako i druge bolnice imamo preuzetih obaveza oko 36 milijuna kuna duga na datum kada smo preuzeli bolnicu. Treba se utvrditi koliko je ukupno dugovanje i kako ćemo snositi trošak sanacije s dugovanjem koje već postoji? Ne samo naša, već sve bolnice u RH. Naše dugovanje je jedno od najmanjih u RH. Nismo najbolji, ali ni najgori. Svjedočili ste da je ministar zdravstva rekao da se dugovanje u zdravstvu povisilo za oko milijardu kuna, u zadnje vrijeme. Znači da zdravstvo ukupno generira gubitke, pa tako i naša bolnica nije iznimka. Mi očekujemo da će naša bolnica za ovu 2016. biti dužna dodatnih 6 milijuna kuna i to znači da će dug porasti na 40 milijuna kuna. Što se tiče poslovanja ostalih zdravstvenih ustanova koje vodi ova županija, one su pozitivne i tu nemamo nikakvih problema. Novom ravnateljstvu bolnice dali smo nalog da se napravi analiza. Osim toga, ja sam kao župan zajedno s ravnateljstvom zatražio povećanje limita. Limit je ono što bolnica može potraživati od zdravstvenog osiguranja za usluge koje je napravila. Zahtjev je otišao prema resornom ministru i prema HZZO-u. U vrijeme sanacije, odnosno u vrijeme pretprošle vlade, limit bolnice je pao na 9,5 milijuna kuna, to znači da je za 12 mjeseci dug smanjen za 24 milijuna kuna. Naša bolnica imala je jedan od najvećih padova limita u Hrvatskoj. To je jedan od razloga zašto smo tražili da nam se limit poveća. Tražimo da nam se vrati limit koji smo imali prije pet godina. A znamo da su u međuvremenu troškovi porasli. Bolnica radi više od limita koji joj je dozvoljen. Obavlja usluge vrijedne oko 12 milijuna kuna, a dobiva 9,5 milijuna kuna, što znači da radi 2,5 milijuna kuna preko limita, i to gratis u korist bolesnika. Kao što znate, imamo povećan broj bolesnika iz okolnih županija. Jedini pravi izlaz je rješavanje pitanja limita, odnosno vraćanje na ono što je bilo prije pet godina i nakon toga će bolnica moći poslovati barem na nuli što bi bilo prihvatljivo. Naglašavam, bolnica je imala taj limit pa je izgubila, a sada radi i iznad toga jer mi ne odbijamo pacijente. Bolnica i dalje neće odbijati pacijente zato što nema mogućnost naplate tog dijela. Zašto bi imali toliko smanjen limit? To nam se dogodilo i sa Daruvarskim toplicama, limit je bio smanjen, pa je ponovno vraćen, rekao je župan i dodao da je stoga zatražen sastanak u Ministarstvu i HZZO-u, kako bi obrazložili situaciju.

Drago Hodak ( HDZ) pitao je za dokument koji je objavljen nedavno, a završen je u lipnju 2016. godine.
– Izradila ga je Hrvatska gospodarska komora. Naravno stručni ljudi koji to rade. Studija kaže sljedeće; županija i sastavnice (BDP, plaće, prihodi, dobit, stopa nezaposlenosti, demografija i ostalo). Od svih županija mi smo na 66 posto, a iznad nas je Virovitičko Podravska, pa Grad Zagreb. Što to govori? Govori da gore ne može, naglasio je Hodak i dodao da smo duboko zaglibili.

Hodak je nastavio u tom kontekstu, istaknuvši kad sve tome zbrojimo, neki dan je bila saborska rasprava u kojoj je Miro Totgergeli replicirao na izjavu novog predsjednika SDP-a u kontekstu takvih podataka nemogućeg življenja na ovim prostorima što rezultira odlaskom stanovništva.
– I u tome smo prvi. On je rekao da ovdje gdje je SDP bio u prilici upravljati s gradovima i županijama, toga nema. Pa zašto onda drvna masa odlazi odavde. Zašto nema brze ceste, nego je preusmjerena na druge pravce, zašto je i taj limit bolnici smanjen pa generira gubitak. Na zbir svih tih podataka, Bernardić je rekao; tamo gdje imamo političku podobnost, tamo može. Bar u prošlom mandatu. U kontekstu tih podataka i Bernardićevih izjava s tim da naglašavam da je HDZ ovdje imao samo tri godine vlast. U tom kontekstu, molio bi da se naš sadašnji župan očituje jer smo onda krivi svi mi koji smo ovdje, rekao je Drago Hodak.

Damir Bajs je odgovorio da je točna analiza HGK-a. Mi smo tražili elemente po kojima su to napravili, zato što je BBŽ bila petnaesta županija po bruto nacionalnom dohotku u vrijeme najteže krize. Bjelovarsko-bilogorska županija po bruto nacionalnom dohotku sada se nalazi između 12. i 15. mjesta. Bit će objavljen i dokument Ministarstva regionalnog razvoja. To je dokument koji ide prema EU i prema kojem se povlače sredstva iz EU. Ubrajaju se elementi koji su kompatibilni prema elementima EU. Također moram istaknuti da smo mi kao županija svrstani s Gradom Zagrebom kao da smo razvijeniji u statističkoj regiji nego županije na moru. Tako je BBŽ više razvijena, prema parametrima EU nego Istarska županija što nažalost nije točno. Ono što bi još rekao, podatci HGK vezani za županijsko gospodarstvo prema trendovima ukupnosti pokazuju da je 2014. , 2015. i 2016. pozitivna. Po nekim pozitivnim stvarima smo najbolji u Hrvatskoj. Imamo 30 posto smanjenje nezaposlenosti u zadnje tri godine i imamo više zaposlenih posebno u gospodarstvu. Time smo nadmašili prosjek Republike Hrvatske. Svi ti podaci pokazuju da smo nakon strašnog pada krenuli pozitivnom putanjom. Nama treba još tri četiri godine takvog trenda da dođemo na ljestvici u sredini hrvatskih županija. Službeni podaci tako govore i jasno je da naša Županija ima budućnost, rekao je Bajs i nastavio s pitanjem, pa zašto bi poduzetnici investirali preko milijardu kuna u naš kraj ako nemaju dobre pogodnosti i kvalitetnu radnu snagu?
Predsjednik Županijske skupštine Marijan Coner pitao je vijećnika Hodaka , je li zadovoljan s odgovorom, na što je on rekao: Nemam ja što biti zadovoljan, podaci su tu.

Željko Starčević (HDZ) prvo je izrazio zadovoljstvo što je sagrađen krov na Domu zdravlja u Garešnici, a nakon toga nastavio da imaju problem u Garešničkom Brestovcu, odnosno rješavanje liječnika koji tamo radi na pola radnog vremena, a riječ je o 2000 pacijenata.
– U ime pacijenata, postavljam pitanje županu, u kojem roku se može riješiti taj problem?

Župan Damir Bajs je rekao da pitanje nije lako.
– Županija dijeli isti problem kao i druge županije sa nedostatkom liječnika. Što se tiče uređenja ambulante u Garešničkom Brestovcu, ona će biti uređena u cijelosti, ali i drugi radovi koji su vezani za primarnu zdravstvenu zaštitu. Želimo da naši liječnici, ali i pacijenti imaju jednake uvjete bilo da su u selu ili gradu. Što se tiče liječnika, mi smo razgovarali s našim ravnateljstvom o toj situaciji. Tamo ima veliki broj pacijenata i doktori ne ostaju dugo. Bilo je riječi o koncesiji, ali smo upozorili ravnateljstvo da smo poslali doktoricu na specijalizaciju u Zagreb o trošku Doma zdravlja. Radi se o ugovoru za Garešnički Brestovac jer želimo osigurati zdravstvenu zaštitu. Pokušat ćemo tražiti da se poveća radno vrijeme doktora dok se doktorica ne vrati na radno mjesto u Garešnički Brestovac, rekao je župan Bajs.

Silvestar Štefović ( HDZ) pitao je o situaciji u Mjesnom odboru Stare Ploščice.
– Mjesni odbor je pokrenuo inicijativu da se odvoje od Općine Ivanska kojoj sada pripadaju i da se pripoje Općini Berek. Oni kažu da su prikupili potpise preko 83 posto stanovništva i da su tu dokumentaciju predali u županiju. Općina Ivanska prema njihovim riječima nije predvidjela niti kunu za njihov Mjesni odbor Stara Ploščica. Ja sam više puta na skupštini postavljao pitanje o cestu između Srijedske i Stare Ploščice koja zapravo spaja mjesto s općinom. Općina Ivanska nije učinila ništa po tom pitanju pa je očito da se već odrekla tog svog mjesnog odbora. Ne znam koji je zakonski okvir za rješavanje ovog pitanja, ali treba poštivati volju ljudi koji tamo žive, rekao je Silvestar Štefović.

Župan Damir Bajs je rekao da nije upoznat o planovima ulaganja Općine Ivanska i Općine Berek i kada bude više znao, onda će o tome moći govoriti. Što se tiče cesta, župan je rekao da to nije jedina cesta koju svakako treba riješiti.
– Imamo puno cesta koje trebamo asfaltirati, ali svakako moram reći da smo ove godine asfaltirali i ceste koje nisu imale uopće asfalt. Što se tiče vašeg pitanja, da bi to pitanje došlo na Županijsku skupštinu, treba proći određenu proceduru, rekao je župan Damir Bajs.

Više o samoj proceduri rekla je Lidija Brkić, pročelnica Stručne službe za poslove Županijske skupštine i opće poslove u BBŽ.
– Bjelovarsko-bilogorska županija zaprimila je peticiju mještana Stare Ploščice, da se naselje Stare Ploščice izdvoji iz sastava Općine Ivanske i pripoji Općini Berek. Dovoljno je pribaviti određeni broj potpisa da bi to bilo legitimno mišljenje građana. BBŽ će provesti radnje kako bismo provjerili vjerodostojnost potpisa. Od Ureda državne uprave tražit će se mišljenje jesu li svi potpisani građani s područja BBŽ. Također treba pribaviti mišljenje Općine Ivanska i Općine Berek. Nakon svega toga potrebno je tražiti suglasnost od Vlade, a odluku donosi Hrvatski Sabor. Postoji zakonska procedura, pojasnila Lidija Brkić.

Zoran Đošić (HKS) je postavio pitanje županu Damiru Bajsu.
– Prije više od 6 mjeseci molio sam da se Hrvatskim braniteljima vrati prostor na ulazu u bolnicu. Doktor Čatipović je sam rekao da im je taj prostor potreban. Da li ste zaboravili na tu moju zamolbu ili je nešto drugo u pitanju? Žalosno je da hrvatski branitelji u svojoj domovini imaju manja prava nego oni koji su bili agresori na Hrvatsku, rekao je Đošić i osvrnuo se na polemiziranje u Hrvatskom saboru o znakovlju koje su branitelji nosili za vrijeme rata.

Župan Damir Bajs je rekao da je i sam hrvatski branitelj.
– Dom zdravlja naše županije dogovorio je da se jedan od naših doktora počne baviti problematikom naših branitelja koji imaju potrebu za psihološkom pomoći. To je doktor Čatipović koji radi u Domu zdravlja. Posjetio sam ga i dogovoreno je da on dobije dopunske uvjete za proširenje ordinacije, čekaonice, u biti sve što je on zahtijevao, a radi se o prostoru koji se nalazi u Domu umirovljenika. Upravno vijeće Doma je to odobrilo i mi smo proveli aktivnosti kako bi se to riješilo. Smatrali smo da je to riješeno, ali ukoliko postoji još dodatna potreba da se nešto napravi, to trebamo vidjeti. Također moram reći, da sam zadovoljan s radom doktora Čatipovića jer sve udruge su podržale njegov rad. On je predložio prostor i mi smo napravili sve što smo mogli, rekao je župan i dodao da će ponovno vidjeti s doktorom Čatipović o čemu se radi kako bi naši branitelji imali adekvatnu pomoć.

Siniša Glavaš (BUZ) pitao je o poreznoj reformi.
– Izgleda da će bogati biti još bogatiji, a siromašni još siromašniji. Prosječan žitelj koji ima primanja od 5.000,00 kn što je uvelike iznad prosjeka, dobit će povećanje od 30,00 do 60,00 kn, dok će onaj sa plaćom do 15.000,00 kn dobiti između 1.100,00 i 1.500,00 kuna. Jedinice lokalne samouprave ostat će bez dvije milijarde i tristo milijuna kuna, a vlada kaže da će nadomjestiti kompenzacijom milijardu kuna, pa nije teško izračunati da će gradovima i općinama nedostajati milijardu i tri stotine milijuna kuna. Ovakvom odlukom, ministar prebacuje vrući krumpir u ruke načelnika, gradonačelnika, u krajnjem slučaju i u vaše ruke župane. Zanima me bez kojeg dijela kolača i o kojem je iznosu riječ, ćete se vi župane morati snalaziti i koje investicije neće ići?
S obzirom da znam za vašu socijalnu osjetljivost, pretpostavljam da nećete to nadomjestiti povećanjem cijene dječjih vrtića ili staračkih domova, ali strah me je novih vremena neimaštine, a naročito u ruralnim krajevima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, rekao je Siniša Glavaš.

Župan Bajs je rekao da je ovo pitanje uvijek tema dnevnog reda ne samo Hrvatske zajednice županija gdje je naša županija članica već na dnevnom redu svih općina i gradova.
– Kada se radi o poreznim reformama, uvijek se događalo samo jedno. Svaka reforma smanjila je prihod lokalne samouprave, a povećala središnjoj državi. Država, samo s osnove PDV-a uprihoduje od 3,5 do 4 milijarde kuna više, a lokalna samouprava će smanjiti svoje izvorne prihode oko tri i pol milijarde kina. To znači da državi rastu prihodi, a lokalnim jedinicama padaju. Što se tiče naše županije, u zadnjoj reformi izgubili smo oko deset milijuna kuna prihoda, dobili smo refundaciju od države oko 2,8 milijuna kuna. Tako su naši izvorni prihodi smanjeni za 15 do 18 posto što je puno. To su sredstva za udruge, školstvo, zdravstvo i slično. Mi moramo ostaviti niz programa kao što su sredstva za hitnu pomoć koja su potrebna za zbrinjavanje naših pacijenata od infarkta. Zahvaljujući tom programu koji županija provodi i brine se za svoje pacijente, smrtnost je smanjena upola. Za takve potrebe moramo izdvajati, naglasio je župan.
Što se tiče zadnje porezne reforme, Bajs je rekao da je Zajednica županije dobila potvrdu da će nam se refundirati smanjenje prihoda.
– Nadam se da će tako biti i proračun županije je napravljen temeljem naputka ministarstva. Međutim, isto tako moram naglasiti, što se tiče lokalnih samouprava, svi ovisimo o proračunu i internim aktima ministarstva. Dakle, sve ovisi o dobroj volji ministarstva i hoće li se vlada toga držati i hoće li umanjenje nadoknaditi ili uvesti neke dopunske kriterije u tom pogledu, rekao je Bajs i nastavio o djelatnicima županije.
– Djelatnici županije, njih 75, polovica radi posao koji nam je prepustila država. Izdaju građevne dozvole i slično. Mi financiramo njih, a oni kada naplaćuju od građanstva, mi uplaćujemo u državni proračun. To znači da dodatno financiramo državu. Država nam je predala djelatnike da ih mi plaćamo. Naravno da gubimo na tome, za poslove koji nisu naši. Isti slučaj je u gradovima koji rade državni posao koji im je prepušten, a nemaju prihoda od tih poslova. Što se tiče tog posla, liste su smanjene i naša županija je šesta po brzini izdavanja građevinskih dozvola, rekao je župan i ponovno se vratio na poreznu reformu, istaknuvši da ćemo vidjeti stanje kada porezna reforma bude u funkciji što je najavila i Vlada.

Damir Lujanac (HSLS) rekao je da se nada kako će se naši saborski zastupnici boriti za interese naše županije.
– Ono na što bi ja htio skrenuti pozornost su naše svakodnevne teme na koje možemo utjecati; svi koji su išli u Daruvar vidjeli su da je iscrtana biciklistička staza na najužim nogostupima. Nema mjesta za vožnju bicikla ni za pješake u isto vrijeme, i vrlo je opasno. Drugo, Hrvatske vode devastiraju vodo- tokove. To osjeća slivno područje. Potopimo Posavinu jer je netko odlučio produbiti korito za metar, počupati drveće, napraviti pistu s Papuka i Bilogore po kojoj voda ide puno brže, nego kad su tu bili potočići ili vrbe koje su to usporavale. Možda vam se to ne čini bitno. Oni kada kopaju kanale, naslažu zemlju s jedne strane i zagaze buldožerima. Tako sve njive s jedne ili druge strane tog potoka ostaju pod jezerom. To je samo uvod u ovo moje pitanje. Vidim da je krenula kampanja iscrtavanja autobusnih stajališta na prometnicima. To je sigurno potreba i vjerujem da bi svaka kuća trebala imati stajalište, ali razmišljam da li smiješ obići autobus dok stoji na stajalištu? Ne smiješ. Pogledajte gdje su ocrtana stajališta autobusa? Na punim linijama i u desnim zavojima. Mala sitnica, ali ako netko nastrada, pješak ili vozač, da li je to najsretnije rješenje? Netko nije reagirao kad se crtala biciklistička, kad se kopao potok, kad se crtalo stajalište za autobus, pa bi mogli vidjeti je li postoji podloga za to?, pitao je Damir Lujanac.

Na ovo pitanje župan je rekao kada je riječ o aktivnostima na cestama, one moraju biti potvrđene studijama u prometnim rješenjima koja su sigurna.
– Mi možemo vidjeti o čemu se radi. Da bi se na županijskoj cesti nacrtala zebra, mora postojati studija da li je na tom mjestu siguran prelazak i slično. Odgovornost je na onom tko je to napravio. Na svim cestama mora postojati odgovornost. Treba utvrditi okolnosti, rekao je Bajs.

Marijan Šinko (HSS) osvrnuo se na materijale za skupštinu i probleme u poljoprivredi.
– Utorak smo imali Odbor za poljoprivredu i nije bilo nikakvih primjedbi. Pohvala županu što je u tom programu sve ispoštovano. Vezano za materijale, ako ste to gledali, onda ste mogli vidjeti u kojem se stanju poljoprivreda nalazi. Ukratko, za proljetnu sjetvu poljoprivrednici su zatražili krediti i dobili u iznosu 17,5 milijuna kuna. Pogledajte vi u kakvom su stanju poljoprivrednici kada su morali zatražiti tako veliki iznos. I kada je došla prodaja, naši biznismeni su to iskoristili, naravno kada su vidjeli da ljudi moraju prodati. Krenuli su sa cijenom od 90 lipa, a smanjili preko noći na 85 lipa. Nadalje, ako idemo gledati godinu, onda se moramo osvrnuti i na tov svinja gdje je zahtjev zatražio samo jedan poljoprivrednik, za junad osamnaest, a kupljena je samo jedna rasplodna junica, a naš sajam u Gudovcu koji je vrvio od rasplodnog materijala, više toga ni nema. Međutim, tu veliku teškoću koju selo proživljava kroz razne prilike napravila je vlast. Reći ću vam kako. U Sloveniji i Austriji banka za kredit poljoprivredniku traži kamatu 1,5 posto i poček od tri godine i tek nakon tri godine počinje plaćati tih 1,5 posto. Vlast je banci omogućila da uzme ne samo seljacima, nego i svima građanima. Ove godine Županija je sufinancirala kamatu poljoprivrednicima oko 450 tisuća kuna. Da su poljoprivrednici imali kamatu od 1,5 posto, onda županija ne bi trebala ništa sufinancirati, poljoprivrednik bi to sam platio. Tako bi županiji ostalo tih 450 tisuća kuna i puta koliko godina. Stoga je moj apel saborskim zastupnicima da se razgovara s bankama da pokušaju smanjiti kamate. Također moram pohvaliti sve aktivnosti sadašnjeg ministra Tolušića, rekao je Šinko i nastavio o aktualnim problemima poljoprivrednika, istaknuvši da su na odboru dali pročelniku da ispita koliko bi uz subvenciju županije došlo, ako imaju prisilno klanje za vikend da ga klaonica primi.

Župan je također potvrdio da je poljoprivreda u teškoj situaciji.
– U ovom trenutku se ide za time da se domaći proizvođači stave u ravnopravan položaj. Sve pohvale ministru Tolušiću za niz aktivnosti koje je proveo, a riječ je aktivnostima koje nadilaze uobičajene i nadam se da su to potezi koji mogu vratiti nadu u hrvatsku poljoprivredu. Ministar je bio i na otvorenju sajma sira u Grubišnom Polju, a razgovarali smo i o nekim našim problemima u poljoprivredi, rekao je župan i nastavio da su sve klaonice na području naše županije zatvorene i najbliža je u Vrbovcu.
– Ovog trenutka očekujemo uporabnu dozvolu za klaonicu u Štefanju, koja je moderna i nova sa svim certifikatima. Razgovarat ćemo sa vlasnikom i upravom, je li postoji mogućnost da se vrši klanje kod njih i ako treba što sufinancirati, sve ćemo to vidjeti, ali moramo razgovarati, rekao je župan.

Komentar o ukupnom stanju u gospodarstvu u Hrvatskoj, dao je i Marijan Coner, predsjednik ŽS BBŽ, naglasivši da u Hrvatskoj jedino banke odlično posluju.
– Osim velikih uvoznika zbog kojih je poljoprivreda na koljenima, a u posljednje vrijeme sa strašnim masovnim trovanjima i lošom kvalitetom uvezene hrane. To je ono što se u razvijenim zemljama uništava, a kod nas se prodaje. Dobro znamo da privatizacijom i ulaskom stranog vlasništva raste mogućnost uvoza robe s njihovih područja, rekao je Marijan Coner.

Dražen Paun postavio je pitanje županu vezano za najavu carine rabljenih automobila koja će ponovno biti u našoj županiji.

Župan Damir Bajs je objasnio o čemu se radi.
– Županija je u suradnji s komorama na temelju zahtjeva gospodarstvenika, ali i našeg stanovništva zatražila promjenu carinjenja rabljenih automobila. Mi imamo carinski dio koji radi u Bjelovaru, ali zbog povećanih potreba tražili smo da se barem uvede carina za automobile u BBŽ. Oko 60 posto automobila s našeg područja carini se u Carinskoj upravi u Koprivnici. Nema nikakve logike ni potrebe da se ide iz Đulovca ili Daruvara do Koprivnice kad se to može obaviti u Bjelovaru. Možda se neke stvari i ne mogu cariniti isti dan pa se mora ići dva puta. Mi smo zatražili da se carinjenje automobila prebaci iz Koprivnice u Bjelovar. Ustrajali smo kod zahtjeva da se prebaci izračun trošarina sa Koprivnice u Bjelovar. Dogovoreno je da će se napraviti sastanak s gospodarstvenicima da se vidi može li se napraviti i ta izmjena. Time bi dobili da carina radi u korist ovog područja. Osim carine, tu je i vraćanje dopisništva HRT-a, a nadam se i studija u Bjelovar, i s tim ćemo riješiti sve one funkcije koje su otišle da se ponovno vrate u županiju, rekao je župan Damir Bajs.

Zlatko Barila komentirao je kako imamo svoju državu, a služimo kao pokusni kunići i radimo prema naputcima.
– Nažalost, morao sam češće odlaziti u ministarstva jer nije bilo zakona, pa me sad čudi da smo osudili način rada nekih službi po nečijem nahođenju. Nije dobro da završavamo jednu godinu i da ulazimo u drugu, a da zapravo župan nema odgovora jer ne zna kakvi će nam biti prihodi već kako će to ministarstvo odlučiti. Mi ćemo vam dijeliti ako budete dobri. Smatrao sam da će naši učeni ljudi koji su sticali iskustvo konačno nešto okrenuti na bolje i da unaprijed znamo kako neka mjera daje rezultat. Ta moja nada ostaje ne uslišena. U svim tim problemima i mojem komentaru, zamolio bih župana da prokomentira uređenje ambulanti za primarnu zdravstvenu zaštitu. Hoće li se će se nastaviti uklanjanje arhitektonskih prepreka za naše osobe s invaliditetom, pitao je Barila.

Damir Bajs je rekao da se prihodi jedinica lokalne samouprave ne bi trebali smanjivati.
– Vrijeme će pokazati. Ministar je obećao da će to napraviti i mi računamo na to. Proračun županije napravljen je temeljem tih naputaka. Što se tiče uređenja i opremanja ambulanta posebno u ruralnim krajevima, mi ćemo to nastaviti. Naglasit ću da smo naišli na otvorena vrata općina i gradova i da će ta zajednička suradnja omogućiti nastavak obnove ambulanata. Da biste došli u bolnicu, morate prvo doći u primarnu zdravstvenu zaštitu. Ovog trenutka Županija je riješila u smislu opremanja jedno 15-ak ambulanti od 39. Još četiri-pet su u radu. U tijeku ove godine obnovljeno će biti oko 20 ambulanata, a iduće godine nastavljamo s radom. Osim uređenja, našim stanovnicima osigurali smo standard koji smatramo primjerenim. Za 2017. imamo osigurana sredstva u Ministarstvu zdravstva, a riječ je o sredstvima iz EU oko devet milijuna kuna za ordinacije, ali i opremanje istih ambulanta. Naši doktori nekada nemaju aparaturu koji trebaju koristiti. Osigurati ćemo šest milijuna kuna za opremanje. Oni koji trebaju dopunsku opremu, bit će financirani. Već prije kraja 2017. ordinacije bi mogle biti opremljene novom opremom i tako će naši doktori, ali i naši pacijenti mnoge stvari moći riješiti na licu mjesta i neće se morati ići u bolnicu (kao ultrazvuk ako je doktor za to osposobljen), rekao je župan Damir Bajs.

Povezani članci

newsend_hgk