
Grad Bjelovar redovito surađuje s bjelovarskim poduzetnicima kako bi zajednički unaprijedili gospodarstvo. U skladu s tim i ove su godine predstavnici Grada održali godišnji sastanak s poduzetnicima kako bi predstavili što je napravljeno na tom planu u ovoj godini te što se planira u sljedećoj. Sastanak je održan u utorak, 13. studenoga 2018., u Velikoj gradskoj vijećnici.
– Kao i svake godine, tako smo i ove odlučili imati sastanak s bjelovarskim poduzetnicima. Poduzetnici su oni koji su ove godine uplaćivali sredstva u gradski proračun zajedno s našim građanima. Možemo reći da je ove godine bilo izuzetno dobro punjenje gradskog proračuna, za otprilike 20 % veće nego 2016. godine, rekao je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak izrazivši zadovoljstvo time što je velik broj bjelovarskih poduzetnika radio upravo za Grad Bjelovar.
– Naime, Grad Bjelovar je krajem 2017. i cijelu 2018. godinu imao mnogo projekata koje su naši poduzetnici koristili, a upravo to dizanje gospodarske aktivnosti znači i puno bolje punjenje proračuna. Grad za iduću godinu sprema 127 milijuna kuna za projekte, za čiji velik dio se očekuje da će ostati upravo ovdje. Prema najavama, sukladno rastu proračuna, očekujemo dodatan rast proračuna i u 2019. godini, a što to u konačnici znači da naši građani mogu očekivati puno više projekata koji će biti ostvareni na području Grada. U prvih devet mjeseci je u komunalnoj infrastrukturi potrošeno isto koliko je bilo u 2017., a najava za 2019. godinu je novih 30% povećanja u komunalnoj infrastrukturi. Komunalna infrastruktura je uvijek ona problematična- ona koja nikako da krene. Međutim, možemo sada odgovorno tvrditi da je već pokrenuta. Danas želimo čuti ono što poduzetnici smatraju da je još problem u gradu, želimo to pokušati riješiti u idućih nekoliko mjeseci kako bismo bili spremni da u 2019 zajedničkim snagama povučemo maksimum, obrazložio je gradonačelnik.
Gradonačelnik se osvrnuo i na moguću opasnost na koju su nedavno upozorili bjelovarsko- bilogorski župan Damir Bajs i njegov varaždinski kolega Radimir Čaćić.
Podsjetimo, Vlada je sama sebi propisala limit, da smije za sve hrvatske jedinice lokalne samouprave, općine i gradove, ali i regionalne ukupno u tri godine dati podršku za domicilnu komponentu do 50 milijuna kuna.
– Nažalost, prvi put se dogodilo da ove godine nije bilo dovoljno sredstava. Događa se velika ekspanzija europskih projekata, kao što je grad Bjelovar s dna ljestvice došao na prva mjesta od hrvatskih gradova po uspješnosti, tako i drugi gradovi guraju. Stoga mi imamo jednu hiperinflaciju europskih projekata, a imamo sporu državnu administraciju koja ne može sve te projekte odraditi. Nama se događa da ćemo sada morati rebalansirati proračun za nekoliko desetaka milijuna kuna iz razloga što smo za neke projekte dobili odobrenja, međutim do potpisivanja ugovora nam je trebalo šest do osam mjeseci. U tih šest do osam mjeseci mi smo te projekte mogli izgraditi. Sad prebacujemo 30 do 40 milijuna kuna vrijednih projekata u sljedeći proračun iz razloga što nismo mogli na vrijeme raspisati javnu nabavu. Još jedna opasnost koja prijeti je ta da smo mi, gradovi županije, dobili kroz porez na dohodak milijardu i 300 milijuna kuna u ovoj godini. Sada postoji opasnost da se 300 milijuna kuna, kroz ovu poreznu reformu opet vrati nazad državi, istaknuo je gradonačelnik Hrebak i dodao su župani potpuno u pravu.
Igor Brajdić, zamjenik gradonačelnika zadovoljan je velikim odazivom poduzetnika te ističe kako je svrha ovog sastanka približiti se poduzetnicima i obrtnicima te uvažiti njihova mišljenja kako bi zajednički provodili ideje.
– Ove godine u proračunu grada predviđeno je 2,5 milijuna kuna potpora za poduzetnike i obrtnike – nije to velik novac, ali ja čak ni ne smatram da treba biti velik novac za potporu, ali on treba biti dobro raspoređen. Vidjeli smo na primjerima prošlogodišnjih mjera, gdje je koristilo rekordan broj poduzetnika i obrtnika, čak 120 njih. Poduzetnici su pohvalili mjere, koje smo i napravili u suradnji s njima i Hrvatskom gospodarskom komorom te Udruženjem obrtnika Bjelovar, istaknuo je Brajdić.
Brajdić je dodao je i kako je najkorištenija mjera rast broja zaposlenih, odnosno novo zapošljavanje i ulaganje u strojeve i opremu.
– Prošle godine, poduzetnici su konkretno u tu svrhu uložili 3,5 milijuna kuna na što je Grad Bjelovar u principu donirao milijun i pol. Ove godine je na raspolaganju 2,5 milijuna kuna. Što se pak 2019. godine tiče – novih potpora neće biti već će se zadržati na potporama iz 2018. godine, koje su se pokazale dostatnima i koje će se nastaviti provoditi.
Zamjenik gradonačelnika se osvrnuo i na nezadovoljstvo obrtnika koji se ne osjećaju dovoljno zastupljenima na gradskim manifestacijama:
– Zaista nastojimo što više da bjelovarski poduzetnici i obrtnici, ali i naša poljoprivredna gospodarstva budu zastupljeni na svim gradskim manifestacijama. Zaista se trudimo oko toga; bitan nam je svaki čovjek, svaki obrt, svaka tvrtka u Bjelovaru i nastojat ćemo tu suradnju još poboljšati.
Gabriela Patačko iz Udruženja obrtnika Bjelovar
– Problem kod obrtnika je nešto drugačiji nego što je to u poduzetništvu. Kod nas stvari ne stoje ovako sjajno. Trenutno u Bjelovaru ima 482 otvorena obrta za razliku od recimo 2000. godine, kada je to bilo 1164, što je smanjenje od 50,6 %. To se rapidno smanjilo u zadnjih deset godina. Trenutno u Bjelovaru u ovoj godini imamo otvorenih 47 obrta, a zatvorenih 36. Ipak se vidi mali pomak. Međutim prvu godinu kolege obrtnici ne plaćaju komorski doprinos pa nama to radi još dodatni pad u naplati i radu samog Udruženja i same Komore, pojasnila je Patačko.
Pedeset posto novih obrtnika čine mlade osobe, čiji je raspon od 18 do 30 godina, a dobrim djelom koriste poticajna sredstva samozapošljavanja.
Tako je Patačko naglasila kako obrtnici nikako nisu zadovoljni dosadašnjom suradnjom s Gradskom upravom, s načinom sufinanciranja rada i predstavljanja obrtništva na sajmovima i prezentiranja obrtnika. Smatraju da su sredstva s kojima raspolažu jednostavno premala.
– Ove godine smo od Grada, za predstavljanje svih obrtnika; na sajmovima diljem Hrvatske, dobili iznos od 15 075 kuna. Za rad obrtnika kojih je trenutno 482 u Bjelovaru. Ja se nadam boljoj suradnji, drugačijem načinu sufinanciranja obrtništva – da konačno obrtnici u ovom gradu dobiju status koji zaslužuju. Problem kod obrtništva nije samo u ovom gradu – problem je na razini države, jer je stavljena stigma na obrtnička zanimanja. Sve manje djece se upisuje u obrtničke škole. Očekujemo bolju suradnju s Gradom, s Turističkom zajednicom, s kojom također nemamo suradnju već dugi niz godina. Bjelovarski obrtnici nisu zastupljeni u mjeri u kojoj to zaslužuju ni na jednom manifestaciji koja se održava u Gradu. Ta suradnja je prekinuta već dugi niz godina, mi čak nijedan službeni mail nismo dobili godinama od Turističke zajednice kojoj plaćamo članarinu, naglasila je Gabriela Patačko, predsjednica Udruženja obrtnika Bjelovar.
Zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić je odgovorio:
– Mi smo prošle godine u dogovoru s prošlim predsjednikom Udruženja napravili program, gdje se išlo na poticanje više od strane Grada za poduzetnike i obrtnike, tako da je dodijeljeno najviše sredstava do sada; a u suradnji s Vama, ove godine možemo napraviti jedan potpuno drukčiji koncept, jedan model gdje će se poticati rad Udruženja. Što se tiče Turističke zajednice, mislim da dobro radi posao, natječaji su uvijek javno objavljeni i transparentni, pa pozivam obrtnike da se jave na njih.
Gradonačelnik Hrebak također je izrazio svoje viđenje situacije:
– Mi možemo spašavati ono što stvarno ima perspektivu, što treba spašavati. Kada sam vidio koja su to zanimanja, koja grad Bjelovar treba poticati, rekao sam da to nema smisla; užari, kovači. Moramo odrediti u kojem stoljeću živimo, napraviti jedan dobar plan zajedno s vama i onda odlučiti. Nije problem uložiti i 300 tisuća kuna u razvoj obrta, ali budimo otvoreni. Ja nikad ne bježim od istine da bih samo radio dobar PR. Zar mi doista trebamo s 300 tisuća kuna podupirati ona zanimanja koja će sigurno nestati? Ja sam za obrtništvo koje će stvarati, rasti, koje će danas-sutra možda imati neko poduzeće, ali idemo vidjeti koja su to zanimanja, a ne da financiramo zanimanja koja će za nekoliko godina izumrijeti. Uvjeren sam u to da će za tri godine doći nova kriza koja će biti jednako teška i bolna kao i kriza koja je iza nas, pa stoga se moramo pripremiti. Idemo napraviti sastanak gdje ćemo možda čak do kraja godine neke konkretne stvari po ovom pitanju napraviti. I dapače, nema razloga da ovu cifru ne podignemo, rekao je Hrebak.
Gradonačelnik Hrebak na sastanku se dotaknuo još jednog tekućeg problema, a problem je vezan za cestu Gudovac-Farkaševac i brzu cestu.
– Imam osjećaj da je ta cesta crna tema. Ne volim o njoj pričati, ali volim na njoj raditi. Mi cijelo vrijeme radimo. Naime, zamišljeno je sljedeće; da se Farkaševac ne pusti u promet dok ne napravimo korak do Bjelovara, a krak do Bjelovara je na tih 17 km. Na njemu treba biti 20 objekata, od kojih je dosad napravljen jedan objekt – samo onaj u Korenovu. S druge strane, imovinsko- pravni odnosi su praktički gotovi do Breze, koja usprkos tome mora čekati, dok se ne završi imovinsko- pravni od Gudovca do Korenova. Rekao sam da to nema smisla; idemo cestu raspodijeliti po 5 km da gradimo; da za ovaj dio za koji imamo sve rješeno raspišemo natječaj. Idemo je graditi jer će nam toliko manje trebati da sagradimo ovih ostalih 10 km. Jer ako ćemo čekati 15 km, može trajati do sedam godina. Istina je takva da, ako se potrudimo ta cesta može do Bjelovara doći za pet godina. I to u vrhunskim uvjetima. Sve drugo je laž. Rok za završetak ove ceste, Gudovac-Farkaševac je 26.12. Ta će cesta otprilike izgledati mrvicu lošije nego Bjelovar- Čazma, ali to je kratkoročno riješenje. Dugoročno ćemo imati Zagreb- Bjelovar, kratkoročno ćemo imati ovu dionicu do Farkaševca. Ne vidim što je loše u tome da dobijemo 30 milijuna kuna vrijedan projekt od Hrvatskih cesta, a da se paralelno bacimo na posao, da se ova priča brze ceste izgradi. Zato je zona Korenovo izuzetno bitna. Želim da unaprijed razmislimo što će se dogoditi za 4 i ili 5 godina, i da se tome prilagodimo. Moramo biti spremni i za nove stanove, za novo širenje Bjelovara. Grad Bjelovar je jedini grad u županiji u kojeg je više ljudi došlo nego što je iselilo, rekao je gradonačelnik na sastanku s bjelovarskim poduzetnicima.