U četvrtak 9. prosinca održana je skupština Obrtničke komore Bjelovarsko – bilogorske županije, na kojoj je više riječi bilo o mogućnostima financiranja koje trenutno nudi HAMAG BICRO, izvješću predsjednika nakon e-savjetovanja na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu u svezi reforme Obrtničke komore, odgovoru Ministarstva gospodarstva na prijedlog komora i udruženja, donošenju Odluke o razrješenju člana Nadzornog odbora Obrtničke komore BBŽ Jasenke Serdar iz Čazme zbog odlaska u mirovinu te imenovanja Jadranke Birt, vlasnice BE-LU, obrta za knjigovodstvene usluge.
Dnevni red još je sadržavao i točke donošenja Odluke o raspisivanju i provođenju izbora za tijela Obrtničke komore Bjelovar, skupštinu te imenovanje ostalih tijela, odnosno predsjednika, potpredsjednika, Nadzornog odbora, Upravnog odbora i delegata u Skupštini HOK-e za mandat od 2022. do 2026. godine, zatim prijedlog Izmjene i dopune Financijskog plana Obrtničke komore Bjelovarsko bilogorske županije za 2021. godinu i donošenje Odluke o usvajanju, prijedlog programa rada Obrtničke komore Bjelovarsko – bilogorske županije za 2022. godinu i donošenje Odluke o usvajanju, prijedlog Financijskog proračuna za 2022. godinu i donošenje Odluke o usvajanju te na samom kraju raspravu o aktualnom stanju i problematici u obrtu i obrtništvu.
PREDSJEDNIK GRGIĆ: ODAKLE IDEJA DA SE UKIDAJU UDRUŽENJA OBRTNIKA?
– Potaknuti jednom saborskom raspravom krenulo se u nešto što nema logično i jasno objašnjenje. Riječ je o utemeljenju konstrukcije komorskog sustava HOK-a, a sastoji se od tri osnovna dijela i smanjenja komorskog doprinosa sa sadašnjih 76 kuna mjesečno po obrtniku na 50 kuna. Od naša tri područja, Područne komore, Udruženja obrtnika i HOK-a, potrebno je ukinuti jedan stup s čime smo se nerado složili. U konačnom prijedlogu koji je bio predmet Javne rasprave ukinula bi se postojeća Udruženja obrtnika, od kojih su neka osnovana 1909. baš kao što je slučaj i sa našim u Bjelovaru. Niti jedan režim do sada ga se nije usudio dirati. Nažalost, prijedlog je ovog puta takav, a išlo bi se u osnivanje nekog drugačijeg oblika koji bi se nazvao Udruženje obrtnika županije i koji bi trebao zadržati sve zaposlenike. To je granica koju ne želimo prijeći. Upravo je bit obrtništva samoorganizacija i udruživanje, a Područne komore služe obrtnicima koji itekako trebaju njihove usluge. U slučaju osnivanja Udruženja obrtnika županije, ono će sasvim sigurno biti udaljeno barem 50 kilometara od Bjelovara, a od nekih drugih gradova čak i 200 kilometara. Teško da će jedan obrtnik određenu uslugu potražiti tako daleko. Većini nas uopće nije jasno odakle ideja da se ukidaju udruženja koja imaju svoju važnu svrhu i ulogu. Ovo je čisto diranje u dugu i uspješnu tradiciju. Imamo udrugu koju smo osnovali sami i koju sami financiramo, bez bilo kakve novčane pomoći od strane države. Financira ju lokalna zajednica koja za cilj ima razvijati obrtništvo. Kada usporedimo Hrvatsku obrtničku komoru za Hrvatskom gospodarskom komorom, na HOK nije bilo nikakvih primjedbi i prigovora. Hrvatski sabor je zaključio da izmjene u zakonu moraju biti gotove do 31. prosinca, a na snagu bi stupile 1. siječnja 2022. E-savjetovanje prva dva prijedloga je dovršeno prije desetak dana. Postoje pravni okviri unutar kojih se sve može pomaknuti na nekoliko narednih mjeseci. Nama je najbitnije da opstanu neka od najstarijih udruženja, kaže Goran Grgić, predsjednik Obrtničke komore BBŽ.
BROJ OBRTA PORASTAO U ODNOSU NA PROŠLU GODINU
Prema riječima predsjednika, broj obrtnika je u odnosu na prošlu godinu porastao za 50 posto, što je vrlo dobar pokazatelj, no potrebni su novi, mladi ljudi jer u ovom trenutku na području županije djeluje više od 300 obrtnika koji su stariji od 55 godina i u dogledno vrijeme odlaze iz obrtništva.
URUČENA PRIZNANJA NAGRAĐENIMA
Ovom prilikom obrtnicima su dodijeljene već tradicionalne nagrade i priznanja koje je uručio predsjednik Grgić.
– Radim posljednjih 20 godina i po zanimanju sam cvjećarka. Nagrada mi predstavlja motivaciju za daljnji rad. Želim da situacija ostane kakva je, samo da ne ide na lošije. Radim sama, posla imam onoliko koliko mogu samostalno odraditi. Od ovog posla se može živjeti, no samo ako se ne očekuje previše. U Čazmi rade ukupno tri cvjećarnice, rekla je Danijela Lepčević, vlasnica čazmanske Cvjećarnice Runolist, dobitnica plakete s pisanim priznanjem “Zlatne ruke” za dostignuća u obrtu i dugogodišnji rad na promidžbi obrtništva.
– Odmalena sam željela biti frizerka i u tome sam se pronašla. Svakodnevno se trudim, radim i učim. Praksu pohađam u Frizerskom salonu Kaja u Daruvaru. Za nagradu me predložila moja šefica s kojom se odlično slažem. Još uvijek se školujem u Garešnici i sada sam zadnja godina. Mislim da ću u jednom trenutku otvoriti svoj vlastiti obrt, što mi je zapravo oduvijek veliki san. Želim imati nešto svoje i biti sam svoj gazda. U radu se dosta ističem sa pletenicama i lijepim frizurama, što mi je potvrdila i sama šefica, kao i naši klijenti. Nastojim raditi malo drugačije stvari, kojih na našem području baš i nema, poručuje praktikantica Sanela Mateš iz Daruvarskog Brestovca, dobitnica plakete s pisanim priznanjem “Mlade ruke” za postignute uspjehe u praktičnom i stručno – teoretskom naukovanju.
– Samostalno radim dugih 18 godina. Četiri godine sam radio kod oca koji je također bio obrtnik. Današnja vremena su prilično teška i nepredvidiva, pa je sve teže raditi. Nemamo kvalificiranih dimnjačara, što je jedan od možda i najvećih problema. Ljudi se jednostavno tim poslom ne žele baviti. Korona je također napravila svoje. U jednom trenutku, zbog izolacije djelatnika nismo uspjeli odrađivati sve poslove, samo hitne i najnužnije. Naša sezona kreće početkom rujna i traje do svibnja. U tom periodu radimo kontinuirano. Pozive primamo svaki dan i stalno smo na terenu. Grad Bjelovar podijeljen je na četiri koncesije, s tim da kolega i ja svaki imamo po dvije koncesije. Škola za dimnjačara postoji samo u Zagrebu i traje tri godine. Da bi stekla zvanje majstora i išla polagati majstorski ispit, osoba u tom poslu mora biti dvije do tri godine. Plaća dimnjačara kreće se između četiri i šest tisuća kuna, posao je prljav, a radi se i po kiši i po snijegu. U Bjelovaru imamo više od 80 posto plinskih dimnjaka, koja se također obilaze i kontroliraju, pojašnjava Dragan Okrugić, vlasnik obrta Dimko, dobitnik plakete s pisanim priznanjem “Zlatne ruke” za dostignuća u obrtu i dugogodišnji rad na promidžbi obrtništva.
U nastavku donosimo kompletan popis svih nagrađenih kojima čestitamo na uspjehu.
Priznanje “Zlatne ruke” Obrtničke komore Bjelovar (plaketa s pisanim priznanjem) za dostignuća u obrtu i dugogodišnji rad na promidžbi obrtništva dodijeljena je Danijeli Lepčević iz Čazme – predlagatelj Udruženje obrtnika Čazma, Željku Budjinu iz Ladislava – predlagatelj Udruženje obrtnika Garešnica, Mariu Mileku iz Ivanovog Sela – predlagatelj Udruženje obrtnika Daruvar, Tihomiru Ilekoviću iz Bjelovara – predlagatelj Udruženje obrtnika Bjelovar te Draganu Okrugiću iz Bjelovara – predlagatelj Udruženja obrtnika Bjelovar
Priznanje “Mlade ruke” Obrtničke komore Bjelovar (plaketa s pisanim priznanjem) za postignute uspjehe u praktičnom i stručno – teoretskom naukovanju dodijeljena je Saneli Mateš – predlagatelj mentor – obrtnica Katica Ježinec.
Povelja Hrvatske obrtničke komore za izniman doprinos razvoju obrtništva i obrtničkih institucija dodjeljuje se Božidaru Horvatu iz Bjelovara – prijedlog Udruženja obrtnika Bjelovar, Željku Jukiću iz Daruvara – prijedlog Udruženja obrtnika Daruvar, Goranu Pranjiću iz Nove Ploščice – prijedlog Udruženja obrtnika Garešnica te Damiru Šafaru iz Daruvara – prijedlog Udruženja obrtnika Daruvar.
Priznanje Hrvatske obrtničke komore za izniman doprinos razvoju obrtništva i obrtničkih institucija dodijeljena je Ivani Piršljin iz Čazme – prijedlog Udruženja obrtnika Čazma, Damiru Milaku iz Bjelovara – prijedlog Udruženja obrtnika Bjelovar, Zdenku Tonceru iz Predavca – prijedlog Udruženja obrtnika Bjelovar i Razvojnoj agenciji Daruvar RADA iz Daruvara – prijedlog Udruženja obrtnika Daruvar.
Zahvalnica Hrvatske obrtničke komore za izniman doprinos poticanju i unapređenju rada obrtničkih asocijacija otišla je u ruke Aleksandre Mihoković iz Bjelovara – prijedlog Udruženje obrtnika Bjelovar, Dariu Faltaku iz Velikog Trojstva – prijedlog Udruženja obrtnika Bjelovar, Ivanu Lovriću iz Predavca – prijedlog udruženja obrtnika Bjelovara i Razvojnoj agenciji AGRO iz Grubišnog Polja – prijedlog Udruženja obrtnika Daruvar.
