
GRAD BJELOVAR je osnovao tvrtku Terme Bjelovar d.o.o. u cilju razvoja programa istraživanja geotermalnih voda i pridobivanja geotermalnih voda u energetske svrhe, kao i upravljanja budućim bazenskim kompleksom u Velikom Korenovu. Na temelju provedenih specijalističkih naftno -geoloških analiza i dostupnih podataka zaključeno je da postoji značajan geotermalni potencijal na lokalitetu u Velikom Korenovu, koji bi istražnim radovima na budućoj proizvodnoj geotermalnoj bušotini, na dubini do 1 500 metara trebali biti i definirani. Podsjetimo, za tu je bušotinu nadležno ministarstvo nedavno dalo i odobrenje.
O tom projektu, ali i općenito o već postojećoj bušotini i projektu budućih Termi, bilo je riječi na konferenciji za medije u utorak 30. ožujka u Velikom Korenovu, gdje su uz predstavnike Grada Bjelovara, bili i predstavnici svih tvrtki i ustanova koje su radile na projektu bušotina i Termi do sada, a radit će i ubuduće.
– Bjelovar je jedan od rijetkih gradova za koje se javno, znanstveno i činjenično zna da je bogat geotermalnom energijom. Ogromne količine tople vode nalaze se na ovoj lokaciji u Velikom Korenovu. Zajedno sa suradnicima s Geotehničkog fakulteta iz Varaždina smo napokon odlučili nešto po tom pitanju poduzeti. Došli smo u fazu u kojoj puno govorimo o pametnom gradu i zelenoj te održivoj ekonomiji. Nastojimo da upravo na ovom prostoru, ovim livadama nikne jedan pametan, inovativan i održiv projekt koji teži zelenoj tranziciji što EU ovih dana posebno naglašava putem Nacionalnog plana za oporavak i otpornost putem kojeg u Hrvatsku dolazi 45 milijardi kuna. Taj potencijal smo spremni iskoristiti u vidu izgradnje kupališta. Nekima će to možda zvučati megalomanski, no projekt je itekako ostvariv. Ne smijemo zaboraviti na Ivicu Markovinovića, našeg bivšeg pročelnika koji me prije tri godine prvi puta dovezao na farmu i govorio o velikim mogućnostima geotermalne vode. Bio je vizionar i idejni začetnik cijele ove priče. Ovdje smo do sada uložili između pet i sedam milijuna kuna. Današnja konferencija vezana je za jedan novi projekt koji radimo u suradnji s Geotehničkim fakultetom. Oko 800 metara dalje nalazi se jedna stara bušotina za koju znamo da se nalazi na dubini od 1 500 metara gdje toplina vode iznosi oko 68 Celzijeva. Između dvije i tri godine pripremali smo kompletnu dokumentaciju kako bismo ishodili dozvolu za daljnje geotermalno ispitivanje tog područja. Do faze bušenja će nam trebati oko godinu i pol dana. Znači, imamo bušotinu na dubini 500 metara gdje toplina vode iznosi 31 stupanj te bušotinu na dubini 1 500 metara sa vodom oko 68 stupnjeva. Prva bušotina podliježe Zakonu o Hrvatskim vodama, a druga Zakonu o energetici. Toplija voda biti će namijenjena u svrhu toplane kojom bi se topla voda dovodila do Bjelovara ili za izgradnju staklenika na ovom području. Uskoro ćemo vrlo vjerojatno dobiti oko 80 hektara državnog zemljišta koje će Gradu Bjelovaru biti poklonjeno upravo za gradnju staklenika, proizvodnih industrijskih hala i slično. Za dvije godine, na udaljenosti od 200 metara ćemo imati izlaz sa buduće brze ceste. Dakle, imamo jako lijepu zaokruženu priču. Također, otvaraju se novi natječaji putem kojih namjeravamo pokriti troškove izrade dokumentacije i odrađivanje bušotine. Moramo imati viziju kako želimo da izgledaju grad Bjelovar i njegova okolica, rekao je gradonačelnik Hrebak.
– Nije jednostavno riskirati i uložiti određene novčane iznose, ne znajući što će se ili neće pronaći. Geotehnički fakultet u Varaždinu postoji 50 godina, no tek posljednjih godina ima tranziciju prema „zelenim poslovima“. U ovaj projekt su uključeni naši stručnjaci koji temeljem znanja i stručnosti doprinose gospodarskom segmentu gradova. Mislim da je ovo jako dobra inicijativa, poručio je Hrvoje Meaški, dekan Geotehničkog fakulteta Varaždin.
Prezentaciju kronologije nastanka projekta „Termi“ održao je prof. dr. sc Miroslav Golub.
– Ova prezentacija je posvećena Ivici Markovinoviću, koji nažalost više nije sa nama. Razgovor o Termama Bjelovar započeli smo još davne 2013. godine, upravo s vašim bivšim pročelnikom Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora. Prva istraživačka studija bila je namijenjena za kompleks gradskih bjelovarskih bazena pri čemu smo istaknuli da je prostor u Velikom Korenovu potencijalno za iskorištavanje nisko-temperaturne geotermalne energije. Upravo to je bio ključan trenutak. Grad Bjelovar je od nas zatražio napišemo ekspertno mišljenje za izradu koncepcijskog rješenja, odnosno integriranog višenamjenskog korištenja i zaštite geotemperiranih voda Velikog Korenova u vidu ekonomskog i socijalnog boljitka. Tijekom 2018. godine započeo je glavni dio projekta, odnosno istraživačka studija koju je Grad Bjelovar naručio od Geotehničkog fakulteta za izradu projektne dokumentacije, ishođenje dozvola, eksploataciju i uporabu geotemperirane vode. Uz suradnji s tvrtkom Beroš, izrađena je prethodna dokumentacija programa radova u kojoj se nalazi kompletan tehnički dio radova. Voda je pronađena, nakon čega smo pristupili kemijskoj analizi. Na Zavodu za javno zdravstvo Andrija Štampar iz Zagreba utvrđeno da je to kalcij – magnezijeva – hidrokarbonatna hipoterma. Nakon odrađivanja daljnjih koraka, izrađen je idejni projekt bjelovarskih Termi na osnovu kojeg će se raditi toplice. Jedan od ključnih elemenata svakako je i elaborat zaštite okoliša koji je u fazi ocjenjivanja. Mislim da po tom pitanju neće biti nikakvih problema. S obzirom da se potrebna energija neće moći zadovoljiti samo ovom bušotinom, cijela energetika je zamišljena na način da se dio energije koja je potrebna pokrije i plinom. Mi smo dakle kompletni postupak okrenuli, kako bismo projekt učinili zelenim. Koristit ćemo jedan hibridni sustav, fotonaponsku elektranu za pogon pumpi i svega ostalog te ćemo upotrebljavati samo geotermalnu vodu, dizalice topline zrak – zrak – voda – zrak čime cijeli projekt postaje zelen. EU podržava upravo one projekte koji u svojoj primarnoj energiji koriste više od 40 posto zelene energije. Drugi dio projekta odnosi se na izradu projektne dokumentacije za duboku bušotinu. Grad Bjelovar donio je Odluku za izdavanje dozvola za istraživanje geotermalne vode u istražnom prostoru Veliko Korenovo. Bušotina na dubini od 500 metara proizvodi geotermalnu vodu od devet litara u sekundi, što je oko 900 kubnih metara na dan temperature 31 Celzijev stupanj. Gledajući energetski, to je oko 0,75 MW toplinske energije. Za drugu bušotinu moramo napraviti kompletno istraživanje. Pretpostavljamo da bi ona bila dubine oko 1 500 metara te bi uz pomoć dubinske pumpe davala oko 20 do 25 litara vode u sekundi na temperaturi približno 70 stupnjeva. U usporedbi s prvom bušotinom, ona bi osiguravala 4 MW toplinske energije, detaljno je pojasnio Miroslav Golub.
– Prije dvije godine počelo se razmišljati o istražnom prostoru na ovoj lokaciji, kao i mogućim kapacitetima. Napravili smo pregled bušotina koje imaju vodna tijela i odredili prostor koji se nalazi u ovoj zoni. Prošle godine smo Republici Hrvatskoj predali prijedlog da raspiše natječaj za geotermalni potencijal. Naravno, Grad Bjelovar se na natječaj prijavio i 1. ožujka 2021. ishodio dozvolu na period od pet godina za izradu bušotine. Mi neke svoje prognoze i pretpostavke imamo, no to mora biti potvrđeno temeljem detaljnog istraživanja i analiza. U ovom istražnom prostoru ćemo odrediti lokaciju buduće bušotine. Ona će biti najpovoljnija sa ležišnog stajališta, ali i površinskog gdje su planirani budući korisnici, odnosno konzumenti. Kroz mjesec do dva biti će gotova analiza seizmike, nakon čega slijedi samo lociranje bušotine, izrada dokumentacije prema Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika za izradu bušotine. Dokumentacija je vrlo zahtjevna i sastoji se od pet do šest elaborata i radova koji podliježu provjeri kod nadležnih ministarstava. Proces otprilike traje oko godine dana. Očekujem da ćemo u proljeće slijedeće godine imati kompletnu dokumentaciju, a to znači lokacijska dozvola za izradu bušotine i provjereni rudarski projekt na temelju kojeg se mogu započeti rudarski radovi izrade bušotine. Petogodišnje istraživanje s kompletnom infrastrukturom procjenjuje se na oko 20 milijuna kuna. Prema našim izračunima, povrat sredstava bio bi ostvaren kroz četiri do pet godina, zaključuje Mladen Škrlec, stručnjak za geotermička istraživanja.