02. ožujka 2021

crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr
crosst.hr

Dovršena je gradnja prvog reciklažnog dvorišta u Bjelovaru kod autobusne stanice

Reciklažno dvorište biti će otvoreno za građanstvo od 1. lipnja, 2016.

U srijedu je u Masaryikovoj ulici otvoreno prvo bjelovarsko reciklažno dvorište.

Građani Bjelovara već imaju dugogodišnje iskustvo u odvajanju korisnog otpada jer je Komunalac, gradska tvrtka zadužena za zbrinjavanje otpada već prijašnjih godina omogućila odvajanje papira, stakla, metala i odjeće na što su građani pozitivno reagirali.

Ivan Ivančić, predsjednik Komunalca govorio je o ulaganju u reciklažno dvorište.
– Važećim zakonskim propisima je uvjetovana gradnja reciklažnog dvorišta. Predviđena je gradnja reciklažnog dvorišta u svim jedinicama lokalne samouprave koja ima više od 2,5 tisuće stanovnika. Bjelovar ima više od toga, predviđeno je dva takva dvorišta. Ukupna vrijednost investicije je dva milijuna kuna sa svim troškovima. Realiziran je u partnerskom odnosu Fonda za zaštitu okoliša, Grada Bjelovara i gradske komunalne tvrtke. Građani će već pri sljedećim mjesečnim računima za odvoženje komunalnog otpada dobiti i letak u kome će biti objašnjeno sve što će ovdje moći odložiti, na koji način i u koje vrijeme. Bitan je podatak da sve što ovdje budu mogli odložiti biti će BESPLATNO. Koliko će se građani aktivno odnositi prema programu odvojenog prikupljanja svih onih komponenti koje se mogu zbrinuti ovdje, a ne bi smjele završiti u dolinama. Zadovoljni smo zbog činjenice da su se građani upustili u odvojeno prikupljanje različitih vrsta otpada bez prisile, dragovoljno. Program razvijamo od 1998. godine kada smo postavili kontejnere za odvojeno prikupljanje stakla. Od tada do danas je prikupljeno je milijun i šesto tisuća tona stakla. Papira, od 2003. godine do danas prikupljeno je 1.580.000 tona, a samo prošle godine prikupljena je 301 tona. Uz sve to što se odvojeno prikuplja putem eko otoka i u domovima, ovdje će moći odložiti i posebne vrste otpada kako je to zakonom omogućeno; rabljena ulja iz motornih vozila, rabljena ulja iz friteza, različite kemikalije, manje količine drvnog otpada (do jednog kubika) , 200 kilograma građevinskog otpada i niz drugih komponenti. Što se tiče komunalne firme i načina odvoženja komunalnog otpada na području Grada Bjelovara ne postoji ni jedan razlog da nastanu divlja odlagališta na području grada, naglasio je Ivančić i dodao da oni kao komunalna tvrtka posluju po najnižim cijenama u državi.
– Imamo odvoz otpada dva puta tjedno što je vrlo komforan način. Besplatno smo organizirali odvoz glomaznog otpada s područja Grada Bjelovara u ciklusima dva puta godišnje – rekao je Ivan Ivančić, predsjednika Uprave Komunalca d. o. o.

Antun Korušec, gradonačelnik Grada Bjelovara je govorio o odnosu Grada Bjelovara prema ekološkim temama. – Zadnje tri godine imamo sustavnu i organiziranu brigu o komunalnom otpadu. Tvrtka Komunalac, u suradnji s Gradom Bjelovarom i Fondom za zaštitu okoliša nabavila je 130 kompostera, volumena 350 litara koje su važni i nabavili smo 8300 posuda za bio otpad volumena 120 litara, koji su također važni, i sve to su građani dobili gratis. Nabavili smo kamion, auto-smećar vrijedan 1.300.000,00 kn koji ima dvije komore, jedna je za papir i ambalažu, a jedna za ostali otpad koji se sakuplja. Investicija je 2300 tisuća kuna za posude koje su nabavljene. Podijelili smo žute i plave vreće u 9700 obiteljskih kuća i 3000 stanova za prikupljanje papirne ambalaže i plastike. Na odlagalištu Doline proširili smo odlagalište za jedan hektar pa imamo unutar ograde četiri hektara za odlaganje. Podsjećam da smo 1998. godine računali na 25 godina odlaganja na lokaciji Doline. Racionaliziranjem i odvajanjem otpada taj vijek se sigurno produžio. Mi danas sigurno imamo prostora za 15 do 20 godina daljnjeg zbrinjavanje otpada na odlagalištu Doline. To odlagalište je strategijom predviđeno i za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom, međutim što je sa sudbinom centara u Hrvatskoj ovog časa nitko ne zna. Ja mislim da se od toga odustaje, ali zato Grad Bjelovar i Komunalac rade na svemu ostalom što se promovira kroz Fond za zaštitu okoliša. Investicija za proširenje odlagališta bila je milijuna kuna, 80 posto Fond, deset posto Komunalac i deset posto Grad Bjelovar. Reciklažno dvorište, bez PDV-a, milijun i devetsto tisuća kuna, 80 posto Fond, 20 posto Komunalac i 20 posto Grad Bjelovar. Reciklažno dvorište je nešto što ide u kvalitetno gospodarenje otpadom i ovaj objekt je građevina koja služi tome, i koja omogućuje građanima da ne čekaju velike akcije sakupljanja ukupnog otpada ili glomaznog otpada. Sortirani otpad mogu dovoziti svaki dan bez naknade. Sve to je u duhu strategije Republike Hrvatske i Grada Bjelovara, ali u visokoj zaštiti prirode i zaštiti voda, istaknuo je Korušec i naglasio da je ovo veliki korak naprijed.

Gradonačelnik je također rekao da je ispred njih gradnja još jednog reciklažnog dvorišta i da je predložena lokacija u Dolinama.
-Građani se na ovo moraju naviknuti. Divljih odlagališta ima, i uvijek će ih biti. Treba raditi na edukaciji i preventivno djelovati. Kada građani shvate da je ovo za njih gratis i boljitak, onda će divljih odlagališta biti sve manje.

Reciklažno dvorište radit će svakoga dana od 07:00 do 18:00 i subotom od 08:00 do 13:00, a svoja vrata dvorište otvara 1. 06. 2016. godine.

Ono što u Europi rade još od šezdesetih godina mi trebamo prihvatiti. Bjelovarčani su se u tome već iskazali. Staklo, papir i plastika, pa i odjeća koja se može odložiti u nekim eko otocima, u gradu su prihvaćeni. Mladi uče i u školama koliko je važno ponašati se savjesno prema okolišu, a stariji trebaju osvijestiti želju da svojim potomcima ne ostave smeće i da je razvrstani otpad zapravo dobra sirovina, a ne smeće.

Uz stopostotni učinak u razvrstavanju, odlagališta ne bi trebala niti postojati jer bi plastične boce postale nove boce, staklo bi ponovno otopili i preradili u nove staklene predmete, papire bi preradili u nove knjige ili bilježnice, konzerve ponovno rastopili i od njih bi nastali novi metalni predmeti, a kore od krumpira, koštice od trešanja i slični otpad bio bi razgradivi otpad koji bi služio kao kompost u vrtovima. Stari namještaj bi se morao rastaviti na drvene dijelove koji se mogu samljeti i reciklirati, od tapecirunga bi mogli napraviti papir za fine knjige, opruge i metalne dijelove rastopiti…
Za stotinjak godina samo bi u školama učili da su nekada davno neuki ljudi dobru sirovina razbacivali, zakopavali ili spaljivali.

Povezani članci

newsend_hgk