Umijeće “čipka na drot” s područja Ivanske stavlja se pod preventivnu zaštitu, odluka je to Ministarstva kulture. Na ovo vrijedno majstorstvo tako se primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te se upisuje u Registar kulturnih dobara RH.
“Čipka na drot” poseban je način izrade čipke koji je zabilježen na području općine Ivanska, u naseljima Utiskani, Đuric i Gornji Miklouš. Radi se o gotovo zaboravljenoj tehnici koju su ponovno oživjeli članovi HORKUD-a “Golub” – Sekcije za tradicijsko tekstilno rukotvorstvo iz Bjelovara.
Ova tehnika bila je rasprostranjena diljem Europe: u Slovačkoj, Rusiji, Njemačkoj, Engleskoj i Francuskoj, a kod nas se spominje još u okolici Županje. “Čipkom na drot” ukrašavale su se poculice koje uokviruju lice, ručnike, odjevne predmete poput poduknje i svećeničke rokete, a ta tehnika se primjenjivala i na nošnji i na posoblju, te je uz ostale tehnike bijelog veza i čipke doprinosila bogatstvu nošnje sjevernoistočne Moslavine. Za razliku od paške ili lepoglavske, “čipka na drot” ne radi se po predlošku.
O putovanju za ovom jedinstvenom čipkom te o njenoj posebnosti pričala nam je gospođa Slavica Šafar iz sekcije za Tradicijsko tekstilno rukotvorstvo HORKUD-a Golub Bjelovar. Gospođa Šafar, potaknuta svojom ljubavlju prema tekstilnim rukotvorstvom, ali i tužnom spoznajom da ne cijenimo dovoljno svoju baštinu, odlučila je promijeniti odnos prema tradicijskoj kulturi koja se tiče tekstila.
– Bila sam na izložbi u Brezovcu gdje sam na štandu Žena iz Utiskana vidjela odjevni predmet na kojem nisam prepoznala vrstu čipke. Vlasnica predmeta gospođa Manda Turković kazala je da se radi o “čipki na drot”, ali nije poznavala nikoga tko to zna napraviti. Nakon mnogo bezuspješne potrage za odgovorima, gospođa Manda je parajući komadić te čipke i po sjećanju kako je njena majka radila ovu čipku, otkrila kako se čipka radi. Istovremeno, u našoj sekciji bila je i Melita Blazonija koja je slučajno u knjizi pronašla na koji način se radi ova čipka. Mi smo odjednom u sekciji imali dvije žene koje znaju raditi “čipku na drot“, rekla je gospođa Šafar o počecima bavljenja ovim umijećem.
Čarolija čipke
– Naš princip je bio da surađujemo sa strukom, tu nam je i gradski Muzej bio pri ruci, gdje je prošle godine održana i izložba “Čarolija čipke”, koja je okupila predstavnike hrvatskih čipkarskih središta. Tamo nam je voditelj sekcije Sikirevački motivi poručio da imamo sve uvjete da postanemo dio Čipkarskog društva Hrvatske i da zaštitimo ovu čipku te da će nam oni u tome pomoći. Oni su nam dali savjete, ustupili materijale i pokazali put. U to vrijeme smo imali 2 predmeta pronađena na terenu, podsuknju i poculicu. Mi smo uspjeli rekonstruirati vremenski otkad i točno vlasnike i kreatore tih rukotvorina, što je za postupak zaštite iznimno bitno, pojasnila je gospođa Šafar.
Crkveno ruho iz Gornjeg Miklouša
– Kako bismo povećali fond, istraživali smo crkveno ruho iz okolice Ivanske. Biskupija nam je dopustila da vidimo što ima u crkvama. U Gornjem Mikloušu pronašli smo roketu koja je imala čipku na drot. Tako smo imali 3 značajna predmeta i samo je nedostajao 1 korak da se pokrene postupak, a to je film. Naposljetku smo napravili film, predali smo dokumentaciju i rezultat toga svega je rješenje da se “čipka na drot” stavlja pod preventivnu zaštitu. To je normalan korak u tom procesu i oni će nas pratiti sljedeće 4 godine da bi se izdalo konačno rješenje da Bjelovarsko-bilogorska županija, s tim i Hrvatska, ima čipku koja je zaštićena, istaknula je gospođa Šafar.
Podrška Grada i Županije
No, ne ide sve glatko, da bi ostvarila svoj puni potencijal, Sekcija za tradicijsko tekstilno rukotvorstvo treba financijsku podršku bez koje će, ističe Šafar, biti zaboravljeni.
– Ovo rješenje koje smo dobili može imati 2 ishoda. Jedan put je, ako smo prepušteni sami sebi, malim sredstvima, taj put će završiti rečenicom: “nekad bilo, sad se spominjalo”. Druga mogućnost je, ako Grad i Županija prepoznaju vrijednost i interes u tome, to je temelj na kojem se puno toga može raditi. Mi ne čekamo njih nego već idemo s radionicama, ovim putem pozivamo sve zainteresirane da se odazovu, jedini uvjet da možete raditi “čipku na drot” jest poznavanje tehnike heklanja.
![[FOTO] Udruga žena Gudovac obilježila 'Svjetski dan mentalnog zdravlja'](https://bjelovar.info/wp-content/uploads/2021/10/2021_10_20_udruga_zena-gudovac_22-250x165.jpg)
