Europski fond za regionalni razvoj odobrio je Gradu Bjelovaru sufinanciranje energetskih obnova za šest objekata odgojno-obrazovnih ustanova na području Grada. Ukupna vrijednost projekata je 8.390.430,20 kuna, od čega je odobreno ukupno 4.510.944,03 kuna.
Tim povodom je u petak, 21. prosinca održano predstavljanje svih šest projekata energetskih obnova.
– Gradu Bjelovaru je izuzetno važno ravnomjerno razvijati svih 38 mjesnih odbora – ne samo centar grada već i njegova ruralna područja, a upravo ovim natječajem će se ta područja obnoviti. Područja kao Ciglena, Veliko Korenovo, Nove Plavnice, Ždralovi, Radničko naselje i Gudovac. Radi se o 5 osnovnih škola, odnosno o jednom vrtiću u Radničkom naselju. Radit će se energetska obnova; učenici koji pohađaju te škole sjedit će na toplome, u pristojnom prostoru, obnoviti će se fasada, stolarija, krovišta, odnosno sve ono što je potrebno da bi jedna takva odgojno-obrazovna ustanova imala. Učenici na to čekaju po nekoliko desetaka godina, stoga je ovo jedan dobar projekt kojemu se veselim. Što se tiče javne nabave može se očekivati čak do kraja ove godine; ovim putem pohvaljujem cijeli gradski EU tim, vidi se da smo mladi ljudi koji želimo raditi, a takav je i naš tim. Voditeljica projekta Andrea Posarić napravila je odličan posao kroz 6 ovih projekata, ali cijeli EU tim, rekao je zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić.
Brajdić je također istaknuo da se radovi mogu očekivati u sljedećoj godini, vjerujem u prvom tromjesečju, ali ne mogu to trenutno prognozirati, to ovisi i o vremenskim prilikama. Mogu dodati da se danas ovdje s nama nalazi i gospodin Ante Pranić, saborski zastupnik i gradonačelnik grada Vrgorca, naime potpisivati ćemo sporazum između našeg Tehnološkog parka i poduzetničkog centra grada Vrgorca. Bitna nam je budućnost, ne samo gradova i županija već i cijele Republike Hrvatske.
Brajdić je istaknuo i europske projekte.
– Ono što mogu sa zadovoljstvom reći je da smo ove godine aplicirali na 127 milijuna kuna vrijednosti projekata, što je puno više nego u 2017. godini, ali ono što je izrazito bitno to je da smo povukli veći odobreni dio sredstava nego u prethodnoj godini – radi se o iznosu od 40 milijuna kuna koji se penje na 50 milijuna kuna s ostatkom novca iz gradskog proračuna. Ovo je dokaz kako se može i treba raditi, odnosno kako mi želimo raditi u gradu Bjelovaru.
Gradonačelnik Dario Hrebak naglasio je kako će Grad godinu završiti u plusu.
– Naš cilj je pružiti svakom djetetu na području grada Bjelovara jednak standard obrazovanja. Mi na ovaj način u potpunosti obnavljamo škole koje su većinom stare preko 100 godina. Želimo da nam djeca ne kisnu, da budu u efikasnim zgradama i ono najbitnije, da budu u uređenim zgradama. Danas sam potpisao još jedan veliki projekt s ministrom Tomčićem i ravnateljicom Agencije za plaćanje u poljoprivredi; potpisan je projekt vrijedan 7 milijuna kuna kojim će se izgraditi novi vrtić u Gudovcu, prvi vrtić na području grada, koji je što se tiče efikasnosti, iznad A kategorije. Uvjeren sam da će se realizirati iduće godine. Što se europskih projekata tiče; naš moto u Gradu je: s jednom kunom doći na četiri kune. U godinu i pol dana smo sa začelja liste došli među najuspješnije Hrvatske gradove po povlačenju sredstava iz europskih fondova, što nije bilo jednostavno. Prošle godine smo imali 44 milijuna kuna vrijedne ugovorene projekte iz europskih fondova, a ove godine preko 127 milijuna prijavljenih – jučer je prijavljen još jedan projekt iz Tehnološkog parka čija je težina 9 i pola milijuna kuna; što znači da ova brojka dolazi blizu 140 milijuna. Za dva tjedna dolaze još 2 projekta vrijedna 50 milijuna kuna. Nažalost, polako nam ponestaje one jedne kune da bismo dobili 4 kune, zato se moramo malo stisnuti, ali to je budućnost. Od 40 milijuna kuna kojih će biti ugovoreno ove godine, još nam je negdje oko 70 milijuna kuna u EU valuaciji; znači da nisu odbijeni i od njih možemo nešto očekivati u 2019. godini, ali se statistički ne gledaju u 2018. Treća stvar zašto smo ovdje, sjeo je jedan dio sredstava. Naime, morali smo dići nenamjenski kredit od 5 milijuna kuna zbog sporosti državne administracije – moramo godinu završiti u plusu. Ali, upravo je sjelo milijun i 300 tisuća kuna, što znači da nećemo ni sav kredit morati potrošiti. Grad će godinu završiti u blagom, minimalnom plusu – cilj je da Grad ne zarađuje već da svojim građanima daje što efikasniji servis.
Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić povukao je paralelu između svojeg grada i grada Bjelovara.
– Mi smo mlada ekipa, u gradu Vrgorcu smo samo 2 godine, startali smo s nule; od neriješenih imovinsko – pravnih odnosa do nelegaliziranih objekata, a danas ipak polako dolazimo do one rečenice koju je i bjelovarski gradonačelnik upotrijebio: polako moramo paziti za onu jednu kunu, osigurati da bismo uopće dobili 4 kune. To je mala tragedija Hrvatske, tragedija ruralnih područja gdje nemamo svi jednake uvjete kao i velika urbana područja i njihove aglomeracije. Često znam kazati da se regionalna politika Hrvatske treba voditi s više izdvajanja iz nacionalnih sredstava da danas ne moramo paziti hoćemo li završiti godinu u plusu i minusu i dizati kredite. Ja isto imam prekoračenje i to upravo zbog ovakvih projekata, jer se zna dogoditi da smo mi brži od državne administracije po pitanju povlačenja. Što se tiče našeg poduzetničkog centra, to je mlada ekipa osnovana početkom 2017. godine, preko 20-ak milijuna kuna projekata. Mi u gradu smo se malo drukčije odnosili prema EU fondovima; mi unutar naše službe nemamo ekipu za provođenje već smo definirali jedan trgovačko- društveno- poduzetnički centar koji radi prije svega za sve naše poljoprivrednike i gospodarstvenike. Izrazito mi se sviđa što je grad Bjelovar usmjeren drugačije upravo prema gospodarstvenicima, poduzetnicima i poljoprivrednicima, sviđaju mi se pametna rješenja – sam koncept potpisivanja ovakvog jednog sporazuma je proizašao iz zadnje dodjele nagrade za pametne gradove, gdje je grad Vrgorac dobio nagradu za pametnu digitalizaciju – digitalizirali smo ponudu poljoprivrede našeg kraja, riječ je o 650 OPG-ova po sistemu da svaki građanin može znati gdje može nabaviti koji poljoprivredni proizvod s područja Vrgorca. Naš tim je to radio godinu dana, pa zašto bi onda i Bjelovar to radio tako dugo kada ovakvim sporazumom možemo dati konkretno rješenje odmah. Ovim vidom sporazuma želimo postići konkurentnije gradove, gradove 21. stoljeća. Jedino stvaranje novih radnih mjesta i konkurentiji realni sektor može zadržati ljude na našim ruralnim područjima i stvorit konkurentnost prema urbanim područjima, rekao je gradonačelnik Vrgorca Pranić.
Direktorica Tehnološkog parka Bjelovar, Ivana Jurković Piščević istaknula je kako je u planu barem 5 novih projekata s Vrgorcem.
– Predložili smo suradnju s Poduzetničkim centrom zato što planiramo ulaganje u infrastrukturu u razvoj poduzetničke sfere, društva u cjelini, obrazovanja, socijale, u svim aspektima što će pomoći tome da svi ostanemo ovdje. Veliki gradovi imaju svoje prednosti, ali prednosti malog grada su daleko veće. Treba pružiti priliku i djeci da imaju mogućnosti za programiranje, robotiku, za bilo što što ih zanima. Plan je u idućih 6 mjeseci s Poduzetničkim centrom Vrgorac prijaviti minimalno 5 projekata – od ulaganja u poduzetničku infrastrukturu, razvoja novih aplikacija i digitalizacija što gradske uprave, što sfera gradske uprave prema stanovnicima, poduzetništvu, obrazovnim institucijama, jačanju vještina.
