Kao i uvijek, Aktualni sat Županijske skupštine Bjelovarsko – bilogorske županije održane u utorak 14. prosinca u Domu kulture protekao je u znaku postavljanja pitanja od strane članova skupštine, standardnog “prebacivanja loptice” između sadašnje i bivše vlasti, pronalaženja krivca za lošu situaciju u županiji i njezinim ustanovama. Očekivajući detaljne odgovore, neki članovi skupštine na postavljena pitanja dobili su samo djelomične informacije, stoga su odgovore zatražili u pisanom obliku.
Pitanje je postavio Marijan Žiher (BUZ).
– U proračunu za 2020. godinu predviđena su sredstva za sufinanciranje programa i projekata udruga s područja Bjelovarsko – bilogorske županije, a iznose 300 tisuća kuna. Iznosi su za vrijeme bivšeg župana bili dosta veći, posebno kada su u pitanju bile braniteljske i umirovljeničke udruge. Župan Marušić je javno obznanio da će umirovljenicima biti isplaćene božićnice i uskrsnice. Gledajući program naše Županije, nisam utvrdio da ta stavka postoji. Molim da mi se odgovori, da li će biti išta od navedenih obećanja, rekao je Žiher.
Na pitanje je odgovorio bjelovarsko – bilogorski župan.
– Zar vi zaista mislite da sam ja protiv umirovljenika i branitelja? Moji roditelji su umirovljenici, a velik dio obitelji bio je u Domovinskom ratu. Nitko ne bi mogao biti sretniji od mene da u ovom trenutku mogu dati određene iznose prema umirovljenicima i udrugama. Dugo ste bili dio koalicije i zajedno sa ostalima ste Bjelovarsko – bilogorsku županiju doveli do ruba propasti. Zašto ste sudjelovali u tome svemu? Bilo kakva davanja u ovom trenutku nisu moguća, poručio je župan Marko Marušić (HDZ).
Iz redova HSS-a, pitanje je postavio Marijan Sabolović.
– Tijekom prijašnjih skupština mogli smo čuti kakva je situacija u ŽUC-u. Da li zaista nedostaje hrpa novca, to najbolje znaju oni koji tu ustanovu vode. Osobno vjerujem da u svemu tome ima, ali i nema istine. Unazad nekoliko mjeseci primjećujemo intenzivan rad na cestama koje spadaju u područje političke opcije koja zagovara rad župana Marušića. Zanima me kada će ostale jedinice lokalne samouprave koje nisu pod vladajućima dobiti svoj “dio kolača” koji im prema određenim načelima i pripada? Recite nam koji su planovi i dinamika rada, upitao je Sabolović.
I na ovo pitanje je odgovorio župan Marušić (HDZ).
– Zahvaljujući Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske te napornim pregovorima koje smo vodili, ŽUC je za sljedeću godinu dobio 7,4 milijuna kuna. Trenutni dug ŽUC-a iznosi 29 milijuna kuna. Vaša tvrdnja da se radi samo na područjima gdje je na vlasti HDZ ne drži vodu. Bolje se zapitajte zašto se prijašnjih godina nije ništa i nigdje radilo. Zaista je nebitno tko je u općinama na vlasti. Tijekom sljedeće godine, sasvim sigurno ćemo asfaltirati barem desetak županijskih prometnica, stoji u županovom odgovoru.
Člana skupštine Silvestra Štefovića (HDZ), zanimalo je kakva je situacija u županijskim školama, kada je u pitanju famozni “cash pooling”.
– Županija nam grca u dugovima koji su se akumulirali tijekom posljednjih 20 godina, odnosno za vrijeme vladavine bivšeg župana Bajsa. Njegova jedina vizija bila je zaduživanje Bjelovarsko – bilogorske županije. Za kratkoročne kredite, tzv. “cash pooling” je do kraja travnja sljedeće godine potrebno osigurati dodatnih 30 milijuna kuna. Najveći korisnici tih kredita su županijske škole, pa stoga molim pročelnicu Prugovečki – Klepac da nas obavijesti o stanju sa “cash poolingom”.
Detaljan odgovor iznijela je pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti i obrazovanje.
– “Cash pooling” školama predstavlja ogromno opterećenje, kao i svim onim županijskim ustanova koje su u projektu energetske obnove. Primjerice, s takvom situacijom se susreće i Dom za starije i nemoćne osobe u Bjelovaru. Ugovori koje su ustanove sklapale govore o kratkoročnom zaduživanju na period od 12 mjeseci. Rok za otplatu je 30. travnja sljedeće godine. Problem je što je ugovor osmišljen na način da će se iz tih sredstava financirati premošćivanje jaza za nadopunu sredstava po projektu te samih obveza koje svaka ustanova ima prema izvođaču radova. Međutim, pojavljuju se velike količine radova izvan troškovnika koje škole u potpunosti moraju same financirati. Škole sada imaju višestruka dugovanja. Tako je škola iz Ivanske do sada platila 70 tisuća kuna kamata i to su sredstva koja jako opterećuju njezino financiranje. Nama sada slijedi reprogramiranje ili pronalazak financijskih sredstava. Ukupan dug svih ustanova iznosi 29 milijuna kuna, pojasnila je Andrea Prugovečki – Klepac.
Maria Preskočila (NL DAMIR BAJS) zanimalo je točno financijsko stanje Bjelovarsko – bilogorske županije.
– U ovom trenutku na računu imamo toliko milijuna da jednostavno me znamo što ćemo s njima. Do kraja godine imamo nepodmirenih računa u iznosu od oko 34 milijuna kuna. Plan prihoda do kraja 2021. je 25 milijuna kuna. Samo ove godine ćemo imati 9 milijuna kuna nedospjelih obveza. Posljednjih rebalansom proračuna smo neplanirane prihode “skinuli” za 42 milijuna kuna, odgovorio je župan Marušić.
Zlatko Barila (HSU) nadovezao se na izgradnju prometnice koja vodi prema novoj zgradi Opće bolnice Bjelovar.
– Zanima me tko je investitor te prometnice, koji je iznos radova te kada je raspisan javni natječaj, upitao je Barila.
Za odgovor se javio bjelovarsko – bilogorski župan.
– Pitanje morate postaviti svojem koalicijskom partneru jer je javna nabava za tu prometnicu rađena u njegovo vrijeme, dakle u vrijeme početka izgradnje nove bolnice i uređenja tamošnjeg okoliša. Postavljajući ovo pitanje samo dajete do znanja da o ničemu niste imali pojma, a istovremeno ste dizali ruku za prijedloge, u ovom slučaju za dodatno kreditno zaduženje od 197 milijuna kuna za izgradnju bolnice, rekao je Marušić.
Slijedeće pitanje uputio je Drago Hodak (HDZ).
– Moje pitanje odnosi se na svakodnevni život malih ljudi i probleme s kojima se suočavaju naši stočari. Na Bjelovarskom sajmu bi poljoprivrednici i stočari trebali prodavati i kupovati ono što mogu i što im je potrebno. Zanima me da li ćete taj sajam ponovno vratiti, upitao je Hodak.
Župan Marušić (HDZ) dao je pozitivan odgovor.
– Mi smo u svakodnevnoj komunikaciji s našim poljoprivrednicima i znamo koliko im je teško. Svoje pročelnike sam zadužio da krenu rješavati navedeno pitanje, a jako dobru suradnju imamo i sa direktorom Bjelovarskog sajma, gospodinom Zlatkom Salajem. Također, sastanak ćemo održati i u Gradu Bjelovaru, s obzirom da je i on suvlasnik. Vjerujem da ćemo tijekom sljedeće godine na prostor Bjelovarskog sajma vratiti nekadašnji Stočni sajam, poručio je.
Bojana Hribljan (DEMOKRATI) osvrnula se na način preustroja nove županijske vlasti.
– Na prvoj sjednici Županijske skupštine BBŽ, jedna od najvažnijih točaka bila je preustroj Bjelovarsko – bilogorske županije. Rečeno je da će biti učinkovitija, stručna i jeftinija. Oni profesionalci koji su radili kao nestranački ljudi odjednom su postali nestručni. Preustroj je izrađen u stilu drugih županija i modela ministarstava koji su uvijek pametniji i znaju bolje. Najavljenim smanjenjem izdataka na plaće napravili ste degradaciju prema dvjema pročelnicama, da bi se potom vašim preustrojem pojavila nova mjesta. Predviđeno je zapošljavanje 50 novih ljudi. Ja zaista ne vidim opravdanost u preglomaznim odjelima, kao što je školstvo kojem ste dodali socijalu i umirovljenike dok je odjel poput zdravstva ostao usko specijaliziran. Zanima me koliko ste uštedjeli tim preustrojem Bjelovarsko – bilogorske županije, upitala je članica skupštine.
Župan Marko Marušić (HDZ) poručuje kako je nedopustivo da Hribljan kao bivša županova zamjenica zauzima stav moralne vertikale.
– Vi bi trebali biti posljednja moralna vertikala koja nama govori da zapošljavamo prema određenim kriterijima. Kada usporedite dosadašnje ravnatelje županijskih ustanova, vidjet ćete koji je to sastav ljudi i da li imaju stranačku iskaznicu. Zalagao sam se i zalažem se za stručni kriterij. Moja misija je briga za ljude i tim načelom ću se voditi i dalje, kazao je župan.
Slijedeće pitanje postavila je Anamaria Šepl Plentaj (HDZ).
– Najavljeno je povećanje iznosa stipendija za studente medicine, pa me zanima da li se po tom pitanju napravilo nešto konkretno, upitala je Šepl Plentaj.
Odgovorila je pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti i obrazovanje.
– Mi ćemo svakako naglasak staviti na studente medicine, ali će svoja prava potpuno ravnopravno moći ostvariti i studenti ostalih fakulteta, ukoliko za to ispunjavaju tražene uvjete. Svjesni smo izgradnje nove bolnice i nedostatka medicinskog kadra, stoga na taj način mlade želimo potaknuti na odabir Medicinskog fakulteta, kao i ostanak u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji, kratko je pojasnila Andrea Prugovečki – Klepac.
Sandra Frčo (NEZAVISNA) nadovezala se na temu planiranih potpora u poljoprivredi.
– U proračunu za ovu godinu, 700 tisuća kuna namijenjeno je za potpore osiguranju u poljoprivrednoj proizvodnji. Na izvršenju proračuna od 30. lipnja isplaćeno je oko šest i pol posto potpora. Rebalansom je 455 tisuća kuna sa te stavke eliminirano, pa me zanima zašto i kamo? Na stranici Bjelovarsko – bilogorske županije pisalo je da su ta sredstva iskorištena. Župan kaže da je u stalnom kontaktu s poljoprivrednicima. Ne znam da li su ga oni pitali nešto na ovu temu. Riječ je o ljudima koji su imali pravo na te premije i koristili su ih prijašnjih godina. Neki premije plaćaju u ratama, a pravo na isplatu imaju tek dok plate posljednju ratu. Sa 6. listopadom rečeno je da je novac potrošen, a nije, kazala je Frčo.
Po prvi put, za govornicu je stao Zlatko Pavičić, novi pročelnik Odjela za poljoprivredu Bjelovarsko – bilogorske županije.
– Do sada smo zaprimili 334 zahtjeva korisnika i za njih će biti isplaćeno 33.886,62 kune. Gledajući sve mjere u sklopu Javnog poziva za potporu u poljoprivredi, do sada smo zaprimili 463 zahtjeva u iznosu od 848 tisuća i 782 kune. Od 463 korisnika isplaćeno je 227 korisnika u iznosu od 514 tisuća kuna. Riznica ima spremih i obrađenih 236 korisnika i očekuje se isplata od 334 tisuće i 732 kune. Natječaj je zatvoren 6. listopada, a bio je otvoren 8. ožujka. Gledajući visinu rashoda, priljev novca nije bio dovoljan, stoga je župan natječaj zatvorio te je stavka obuhvaćena rebalansom. Nikome ništa nije uskraćeno. Korisnici su prihvaćeni i obrađeni, pojašnjava pročelnik.
Zorana Bišćana (HDZ) zanimao je odnos između Bjelovarsko – bilogorske županije i tvrtke Eurokonzalting.
– Ovih dana smo u medijima mogli čuti za tvrtku Eurokonzalting koja je navodno radila za BBŽ i njezine ustanove. Zanima me kakva je bila njezina uloga pri energetskim obnovama, upitao je Bišćan.
O ovoj temi iz domene školstva, govorila je pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti i obrazovanje.
– Dana 12. listopada 2021. godine održan je sastanak sa ravnateljima škola. Osim problema “cash poolinga” imamo i veliki problem po pitanju plaćanja troškova prema konzultantskoj tvrtki koja za njih odrađuje poslove vezane za papirologiju i izvješća o energetskoj obnovi. Riječ o prilično značajnim sredstvima. Primjerice, Tehnička škola Daruvar je za svoju energetsku obnovu navedenoj tvrtki isplatila 308 tisuća kuna. Kada pogledamo sve iznose, prema toj firmi isplaćeno je 2,3 milijuna kuna iz proračuna BBŽ. Postavlja se pitanje zašto taj posao nije mogla odraditi naša Javna ustanova Razvojna agencija BBŽ u kojoj radi 15-ak osoba. U nekim projektima je došlo do značajnih odstupanja od ugovorene svote. Projekti moraju biti gotovi do 31. prosinca 2022. nakon čega više ne postoji mogućnost produženja rokova. Angažirana nije bila samo spomenuta tvrtka, već i neke druge s kojima nemamo nikakvu komunikaciju, pojasnila je pročelnica.
Odgovor je nadopunio župan Marušić (HDZ).
– Iz ovog primjera jasno vidimo način rada prethodne vlasti. Dakle, mi uz pametne i sposobne ljude iz naših ustanova plaćamo vanjske suradnike. Da se radilo na normalan način, danas bismo imali više financija i prostora za udruge, umirovljenike i ostale skupine društva. Nadam se da će se po pitanju ove situacije očitovati i nadležne institucije, rekao je župan.
Pitanje Ivana Beljana išlo je u smjeru geotermalne elektrane u Cigleni i ispitivanja radioaktivnosti.
– Zanima me da li geotermalna elektrana u Cigleni provodi ispitivanje na radioaktivnost? Ako se ne provodi, molio bih da se krene s tim postupkom. U slučaju da ispitivanje postoji, želio bih sve te podatke imati u digitalnom obliku. Devedesetih godina se pričalo da je vrela voda radioaktivna i da se iz tog razloga neće koristiti za grijanje, kaže DHSS-ovac.
Na ovo pitanje odgovorila je Ivana Sabljak – Murlin (SDP).
– Ministarstvo zaštite okoliša RH je 2012. godinu za navedenu geotermalnu elektranu provelo postupak procjene utjecaja na okoliš, nakon čega je doneseno rješenje, kao i mjere zaštite okoliša te program praćenja. Za izmjene i dopune zahvata koji su bili 2015. i 2016. godine isto ministarstvo vodilo je postupak o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Doneseno je rješenje da su izmjene i dopune prihvatljive uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja, propisano rješenjem iz 2012. godine. Jedna od propisanih mjera je ta da se na mjernoj stanici kod jednog od dijela postrojenja moraju uzimati uzorci vode i kontinuirano mjeriti sljedeći parametri, protok fluida, radioaktivnost, odnosno radijacija u vodi i plinu, razina fluida i praćenje kamenca. Svi ti rezultati moraju se dostavljati Agenciji za zaštitu okoliša. Pravilnik o praćenju stanja radioaktivnosti u okolišu propisuje da će industrijski sektor koji uključuju proizvodnju geotermalne energije morati osigurati provedbu procjene ozračenja radnika i pojedinog stanovnika. Zavodu za zaštitu okoliša i prirode potrebno je dostaviti izvješće u pisanom obliku, no nemamo informaciju da li je to učinjeno, pojašnjava službenica koja trenutno obnaša dužnost pročelnice Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i prirode.
Za riječ se javio i Damir Bajs (NL DAMIR BAJS).
– Današnji župan je u svoje predizborno vrijeme svašta obećavao. S obzirom da se puno govorilo o mojoj plaći, on je sam rekao kako će u prvoj mogućoj situaciji smanjiti plaću župana. Ali to je ipak HDZ, pa obećanje nije ispunio. Također, rekao je da će omogućiti uskrsnice i božićnice umirovljenicima. Naravno, ni to se nije dogodilo. No, župan je ipak nešto učinio. S izvršnih funkcija maknuo je one koji nemaju stranačku pripadnost ili nisu u HDZ-u. Dakle, posao dobivaju oni koju su u HDZ-u ili pak tu stranku simpatiziraju. Čak sam u jednom trenutku čuo da se priča kako je premalo HDZ-ovaca na pozicijama. Moje konkretno pitanje vezano je uz Opću bolnicu Bjelovar. Trenutno imamo doktoricu Fehir – Radanović koja obnaša funkciju v.d. ravnateljice. Koliko znamo, natječaj za izbor novog ravnatelja ili ravnateljice je poništen. Pitam vas zašto gospođa Fehir – Radanović nije imenovana novom ravnateljicom? Čini mi se da je ona u ovom trenutku idealna kandidatkinja, zaključio je Bajs.
Nekadašnjem županu odgovorio je župan Marušić (HDZ).
– Mislim da ste vi zadnja osoba koja ima pravo komentirati na koji način mi radimo. Bolje vam je da se pokrijete po ušima. Navedeno pitanje trebate postaviti Upravnom vijeću Opće bolnice Bjelovar. S obzirom da vas krasi epitet vizionara, možda bi bilo dobro da se javite na natječaj i osigurate opremanje nove bolnice. Možete se prijaviti i za ravnatelja Glazbene škole Vatroslav Lisinski, da i tamo rješite 30 milijuna kuna za obveze i još 10 milijuna kuna za opremanje škole. Ukoliko vam to ne prođe, možete krenuti dalje i prijaviti se za ravnatelja neke od navedenih srednjih škola širom županije koje muku muče sa famoznim “cash poolingom” za kojeg ste upravo vi dali suglasnost, sarkastičan je bio župan.
Posljednje pitanje postavio je Ivica Vranić (HDZ).
– Već smo imali priliku čuti da je financijsko stanje u Županiji, kao i njezinim ustanovama jako loše, a sve zbog neracionalnog ponašanja bivše županijske vlasti. Do mene dolaze priče o rastrošnosti prilikom nabave informatičke opreme i neracionalnom korištenju mobilnih telefona. Da li nam pročelnica možda dati konkretan odgovor, upitao je.
Odgovorila je nova pročelnica Upravnog odjela za poslove državne uprave.
– Bivša vlast po pitanju nabave mobitela i laptopa nije oskudijevala, Dapače, tijekom 2018., 2019. i 2020. godine kupovali su se novi mobiteli za župana, njegove zamjenike, pročelnike, njihove zamjenike i još neke službenike, u prosjeku od dvije, pa sve do sedam, osam tisuća kuna. Teško je razumjeti zašto se stari uređaji nisu vraćali, jer prema važećoj Odluci o korištenju službenih mobilnih telefona, nakon dvije godine korištenja oni su postali vlasništvo korisnika te ih više nisu bili obvezni vratiti. Zbunjuje i činjenica da je bivši predsjednik Županijske skupštine također dobio mobitel, iako prema važećoj odluci na njega nije imao pravo. Od djelatnika sam mogla zatražiti samo uređaje koje su dobili u ožujku prošle godine, jer za njih nije prošao određeni rok. Bivši župan i njegov zamjenik još uvijek nisu vratili svoje uređaje, pojasnila je Mirjana Posavac.
