U travnju ove godine, u Zagrebu je održana konferencija u organizaciji Saveza Roma Republike Hrvatske “Kali Sara” koja je okupila predstavnike Roma iz ukupno 17 zemalja. Cilj dvodnevne konferencije bio je pružiti odgovor na pitanje što Romima danas znači njihovo indijsko porijeklo. Saborski zastupnik Veljko Kajtazi tom je prilikom naglasio kako je važno odgovoriti na pitanje što romska zajednica želi u odnosu na Republiku Indiju, da li je dovoljna samo kulturna suradnja ili je potrebno ići korak naprijed te dalje tražiti da se Romima dodijeli neki oblik formalnog, pravnog i političkog priznanja. Priznanjem Roma kao indijske dijaspore Romi bi nakon tisuću godina, dobili svoju matičnu državu.
Bjelovarčanin Zoran Đurđević, inače osnivač prve političke organizacije Roma i jedan od osnivača prvog Vijeća nacionalnih manjina Republike Hrvatske, oštro je reagirao na “Rezoluciju o pripadnosti romskog naroda indijskom” koja je donesena 8. travnja 2022. godine u prisutnosti premijera Republike Hrvatske, a u odsutnosti indijskog predstavnika što prema njegovom mišljenju ne drži težište odluke.
– Mi se nalazimo u Europi, gdje najvećim dijelom živi između 15 i 20 milijuna Roma. Neke regije EU naseljene su gušće, a neka rjeđe. Primjerice, Andaluzija broji oko 80 posto romske populacije, dok u Rumunjskoj koja je naseljena prilično gusto, živi oko 3 do 5 milijuna Roma. U nekim zemljama, kao što su Mađarska i Španjolska poznata je tradicionalna kultura romskog naroda, a sve to govori kako su Romi na području Europe prisutni jako dugo. Stigli su na područje Europe, točnije Grčke s Aleksandrom Makedonskim oko 2200 godina pr.n.e. U jeziku Roma i u grčkom jeziku postoji oko 30 do 40 posto riječi koje su poprimili jedni od drugih. Toliko je došlo do miješanja tih naroda da se više uopće ne razlikuju po svojoj fizionomiji i građi tijela, skeleta, vrata, leđa, navodi Đurđević dodajući kako su Romi prisutni u svim zemljama Europe.
Đurđević smatra kako je neozbiljno govoriti o velikoj dijaspori Indijskog naroda, nazvati ju romskom, jer Indija nikada nije spomenula da Roma uopće ima. Imala je 2000 godina vremena priznati ih, pomoći pri obrazovanju, razvoju jezika i kulture, no to se nije nikada dogodilo.
– Romi iz tog razloga 1971. godine donose Odluku o postavljanju temelja stvaranja političkog naroda Europe bez ograničenja teritorija sa ustavom, jezikom i svim potrebnim obilježjima jednog naroda, zastavom, himnom i grbom. To znači da su Romi isto tako nedjeljiva cjelina Europe, kao i svi ostali priznati narodi koji žive na tom području.
– Mi nemamo nikakve veze sa Indijom, osim što vučemo korijene iz tzv. Pendžaba. Postoje i drugi narodi koji djeluju politički od nekada, ali nisu dijaspora kao Mađari, Rumunji, Srbi ili Nijemci. Ovo pokazuje nedovoljnu pripremu navedene rezolucije. Taj trik od Brisela je vrlo podmukli akt kojeg je premijer Andrej Plenković trebao provesti na način da se Romi prozovu Indijskom dijasporom, što bi nama itekako otežalo u političkom životu Europe. Priznanje Roma kao političkog naroda Europe je nužno da bi se bolje sinkronizirala politika razvoja naroda u kulturnom i političkom razvoju. Romi su u svim zemljama EU-a nacionalna manjina, ima nas oko 20 milijuna i po svojoj kulturi zaslužuju postati politički narod Europe, kaže Bjelovarčanin.
Reakcija na „Rezoluciju“ o pripadnosti romskog naroda Indijskom, odnosno da je Indija pradomovina Romskog naroda
Neki dijelovi Španjolske, točnije Andaluzija, zatim Portugal, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Srbija i Makedonija naseljeni sa više od 50 posto Roma, dok ih Češka, Slovačka, Francuska, Švedska i Italija imaju između 20 i 30 posto. Također, u Mađarskoj, Španjolskoj i Srbiji, polako postaje “lajt kultura”.
– Kako pričamo o pjesmama i plesovima tih zemalja pomisliš odmah na “ciganske”. Mi smo potpuno inkorporirani u europskoj civilizaciji, što smo dokazali 1971. godine u Londonu gdje smo na prvom kongresu donijeli odredbe, odnosno zastavu, himnu, grb, jezik. To sve uvelike govori da smo se odlučili stvoriti jednu naciju bez teritorija na tim osnovama, ali na području Europe. Nemamo nikakve veze sa Indijom, osim što vučemo korijene s Tibeta i Pendžaba, no svatko od današnjih nacija Europe vuče korijene od nekuda. I Nijemci – Germani vuku korijene iz Tibeta (Arijevci), a Romi i imaju te gene, boju kose i albanska lica koji imaju gene Arijevaca i s Tibeta, poručuje Đurđević, naglasivši da ono što se potpisalo u Zagrebu je neodgovorno od strane Hrvatske i Saveza Roma u Republici Hrvatskoj – Kali Sara, jer itekako šteti Romima.
Ukoliko potpis neovlaštenih strana o pripadnosti jednoj državi nije priznanje, onda je to kriminalno djelo.
– Mi Romi smo narod Europe, postoje nepisani, ali i pisani dokazi da nemamo povezanost sa Indijom osim da iz nje potječemo. Pa i Germani su također iz Indije i nemaju Rezoluciju o pripadnosti Indijskoj državi. Mislim da je to jedan sramotan Plenkovićev potez. Naime, od Brisela je dobio zadatak da nas udalji od mogućnosti zahtjeva da Romi budu europski narod, jer na to imamo pravo. Imamo svoju kulturu, a jezik je indoeuropski. S ovom rezolucijom nas žele otuđiti od naše Europe i povezati s Indijom, pojašnjava osnivač prve političke organizacije Roma.
Da su Romi, kako se tvrdi došli u 13. stoljeću tada bi sigurno stigli sa već formiranom religijom, donijeli bi indijsku kulturu, običaje, no oni od toga nemaju ništa, već su to običaji novih religija, pravoslavne, katoličke te islamske. Dakle, nigdje se ne pojavljuju niti hinduizam niti budizam.
– Romi su najvjerojatnije došli sa Aleksandrom Makedonskim na putu iz Indije prije 2 200 godina pr.n.e. Naseljavali su poslije Sredozemlje, Balkan i sve ove zemlje prema Rusiji, Srednjoj Europi. Naseljavaju u slično vrijeme kao i Germani te se spajaju s naseljenicima iz Grčke. Osim toga, kad smo već kod nekih priznanja na rezoluciju, onda je Indira Gandhi još 70-ih godina morala priznati Rome i njihovo porijeklo iz Indije. Za to nije potrebna nikakva rezolucija koju je potpisala Republika Hrvatska, zaključuje Zoran Đurđević.
Inače, osnivanju Stranke Roma nazočilo je četrdeset pripadnika romske narodnosti iz Bjelovara, Pitomače i Virovitice na osnivačkoj skupštini stranke u Bjelovaru 22. srpnja 1990. godine. Već punih deset godina Romi u Bjelovaru imaju svoje udruženje, a sada je odlučeno da svoje djelovanje stave i u stranačke okvire.
Stranka Roma, uz političku platformu, kao najprioritetniji zadatak ističe potrebu priznavanja statusa državnosti i svih prava za oko 150 tisuća Roma u Hrvatskoj. U programu stranke posebno mjesto ima očuvanje tradicije, borba za poboljšanje životnih uvjeta, zaštita ljudskih prava, rješavanje obrazovnih i socijalnih problema Roma.
Djelovanje stranke regulirano je Statutom, a tijela su joj Skupština, Predsjedništvo i Savjet. Za predsjednika je izabran Zoran Đurđević, a na skupštini je prihvaćen i stijeg Stranke Roma, zastava sa zelenim i bijelim poljem te kotačem od osam prečaka u sredini. Zacijelo, neće biti teško još više omasoviti članstvo i formirati ogranke u mjestima gdje prebivaju Romi.
Osnivanje Stranke Roma – Izvor: Bjelovarski zbornik 91 – Izdavač: Gradski muzej Bjelovar
