U Bjelovarsko – bilogorskoj županiji, u četvrtak 2. lipnja održan je okrugli stol na temu „Mentalno zdravlje djece i mladih u BBŽ nakon pandemije COVOD-19”, čiji je cilj identificirati ključne probleme, ponuditi osnovne smjernice za rješavanje konkretnih problema te preporučiti preventivne strategije kojima bi se mogle spriječiti određene poteškoće.
Osim predstavnika Županije, okruglom stolu su svojim znanjem i iskustvom doprinijele stručnjakinje Iva Manestar, dr. med., spec. psihijatrije iz Zavoda za javno zdravstvo BBŽ, profesorica psihologije Nikolina Bujan iz Opće bolnice Bjelovar, Branka Biketa Caktaš iz Dječjeg vrtića Ciciban, pedagoginja Martina Demeter Franjić Osnovne škole Vladimira Nazora Daruvar te profesorica Elizabeta Sabljić iz Gimnazije Daruvar.
– Životi djece i mladih su se tijekom pandemije drastično mijenjali, što je u mnogim segmentima negativno utjecalo na njihovu svakodnevicu i psihičko stanje. Oni su se naime u trenutku bezbrižnog i sretnog djetinjstva i mladosti naglo suočili s vrlo ozbiljnim životnim okolnostima, trenucima usamljenosti i izoliranosti. Danas su primjetne određene poteškoće poput depresije, anksioznosti i tjeskobe. Pred nama su sada ljetni praznici, no mi ne znamo što nas čeka tijekom jeseni. Smatram da je o ovoj temi jako važno govoriti, ali i upozoravati na određene probleme s kojima se djeca i mladi danas suočavaju. Potrebno je poduzeti određene korake, prevenirati još gore probleme i teškoće te vidjeti na koje sve načine možemo doprinijeti dobrobiti za našu djecu i mlade, zaključuje Tanja Novotni Golubić, zamjenica župana iz redova češke nacionalne manjine.
Istraživanja, kao i iskustva djelatnika u srednjim školama pokazuju porast broja djeca sa simptomima depresije, raznih oblika anksioznosti, ponajviše socijalne, što je zapravo najveća posljedica izolacije i udaljavanja. Također, vidljivi su i poremećaji koncentracije, učenja, prehrane.
– Mi danas nažalost imamo određene rizične skupine djece, a najčešće je riječ o adolescentima. Naš rad u školi zahtijevao je prilagodbu u smislu da smo puno više energije morali uložiti u grupne razgovore i preventivne aktivnosti, odnosno upoznavanja djece sa svime što im se može dogoditi ili što im se dogodilo tijekom pandemije. Znamo da su edukacija i prevencija prvi koraci u rješavanju skoro svakog problema, dok se sve ostalo bazira na individualnom radu s djecom koji se unazad tri godine višestruko povećao. U velikom riziku od mentalnih poteškoća su i nastavnici te stručni školski djelatnici koji vode veliku brigu o djeci i zadaća im je na vrijeme prepoznati poteškoće, poručuje profesorica Elizabeta Sabljić iz Gimnazije Daruvar.
Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko – bilogorske županije, odnosno Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja još je 2014. pokrenuo preventivni program koji se kontinuirano provodi. Podrška za provedbom dolazi od strane Ministarstva zdravlja RH, Bjelovarsko – bilogorske županije, srednjih škola i vrtića s područja cijele županije.
– Za ovakvim načinom rada i pružanja podrške postoji sve veća potreba. Jednako radimo s učenicima, roditeljima, nastavnicima, odgojiteljima, roditeljima djece vrtićke dobi. S obzirom na pandemiju i posljedice koje je ostavila na mentalno zdravlje, naše projekte te aktivnosti namjeravamo proširiti i nadopunjavati. Osim već navedenog, kod adolescenata su primjetna ovisnička ponašanja o mobitelima, igricama, medijima, društvenim mrežama. Tu su i problemi s kralježnicom, lokomotornim sustavom, općenito držanjem tijela, a suočavamo se i sa nekim psihotičnim oblicima ponašanja. Baza cijele priče su roditelji jer oni daju osnovu psihološkog razvoja djece, tako da su nam oni jedna od najvažnijih karika u preventivnom pristupu, pojasnila je Iva Manestar, specijalistica psihijatrije pri Zavodu za javno zdravstvo BBŽ.
