U četvrtak 4. studenoga održana je svečana dodjela Nagrade „Mato Lovrak“ za najbolji dječji roman čija je ovogodišnja dobitnica Slavica Sarkotić za roman “Vrtovi duginih boja” u izdanju Alfe d.d.
Autorici su nagradu uručili Andrea Prugovečki Klepac, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti i obrazovanje Bjelovarsko – bilogorske županije i Tomislav Pavlečić, načelnik Općine Veliki Grđevac.
Na samom početku, odluku o dodjeli nagrade obrazložio je profesor Stjepan Hranjec nagrade nakon čega je uslijedila svečanost dodjele nagrađenoj književnici, kao i predstavnicima izdavačke kuće.
Za književnu nagradu Mato Lovrak za najbolji dječji roman objavljen u 2020. godini dostavljeno je ukupno 20 naslova. U užem izboru, povjerenstvo je izdvojilo tri naslova, Vrtovi duginih boja Slavice Sarkotić, Zmajevi koji ne lete Ivane Šojat i Gdje je Beata? Jasminke Tihi-Stepanić. Sva tri naslova ravnopravno su konkurirala za nagradu.
Profesorica Diana Zalar predstavila je vrijednosti romana Ivane Šojat i Jasminke Tihi Stepanić.
– Pripovjedač je dječak Tihomir iz šestoga razreda. Živi u obitelji, koju pored majke i oca čini sestra Anđela, osmašica s posebnim potrebama, ali i djed i baka, u zasebnoj kući u dvorištu. Iz grada su k baki i djedi preselili u prigradsko naselje, na samo poradi mira nego i blizine s prirodom. Prednost je života na selu što je priroda blizu, nema u ovom tekstu samo lokalizacijsku semantičnost nego znatno više, kao dohvaćanje izvorne egzistencije, suživljenja s prirodom. Zato i dječakovo pitanje u brojnim solilokvijima. Kad će ljudi već jednom naučiti živjeti s biljnim i životinjskim svijetom izražava upravo to, ljubav i poštovanje prema prirodnom svijetu čija smo svi djeca, spontani, istinski život. Autorica se odlučila za dječje motrište ponajprije zato da bi mogla otvoreno, naivno iskreno otvarati ili barem signalizirati neka pitanja koja zaokupljaju dječakova razmišljanja i osjećaje. Pa mu nije posve jasno završavaju li životinje u raju (Imaju li one svoj raj?), zašto kćer susjede koja radi na blagajni u trgovini mora raditi „petkom i svetkom“, a sin pak te susjede morao je „trbuhom za kruhom“ u Njemačku, mora li se događati „šoping groznica“ prije važnijih blagdana i slično. Jasno, Slavica Sarkotić liku ne namjenjuje samo odgovore nego, po mjeri dječjega iskustva, kroz njegova zapažanja postavlja neka za njega važna pitanja, kaže profesorica Zalar i nastavlja.
Preko dječakovih monologa upoznajemo i članove njegove obitelji. U prvom je planu – to je jasno signalizirano podnaslovom – njegova sestra Anđela, djevojčica koja s naporom udovoljava školskim obvezama ali je najviše zaljubljena u slikanje (pa crta vrtove duginih boja). Njime se potvrđuje, napokon i doživljava priznanje na kraju, sve dakle zahvaljujući tajni koja se zove ljubav. Roditelji, majka zubarica i otac, općinski službenik, manje-više statiraju na karakterološkom planu, no pozornost zaslužuju djed i baka. Već na toj razini očita je autoričina ljubav: u situaciji kad danas, u ovoj pandemiji, u nekim „naprednim“ zemljama starijima umjesto kisika daju morfij (!), u ovom djelu ne samo da dvoje nisu staraca pasivni, potisnuti sudionici nego djeluju kao su protagonisti. No, oni nisu važni samo s gledišta strukture djela nego i posve određenoga svjetonazora. Baka predstavlja tradiciju: ne samo što je osnovala folklorno mjesno društvo nego živi narodni život, kao predana vjernica jedina u kući posti na Badnjak, pripravlja jelo za blagoslov već dan-dva prije, živi blisko s prirodom, poznaje gljive i razno bilje koje pripravlja za kućne napitke, majstorica je domaćih kolača, uporno gaji materinski kaj no ponajprije je svjesna unučinog stanja pa joj daruje svu pažnju i ljubav. Svoj doživljaj pobjedničkog romana predstavio je i predsjednik prosudbenog povjerenstva, zaključuje profesorica.
Svoj doživljaj pobjedničkog romana prenio je i predsjednik prosudbenog povjerenstva.
– Ispripovijedan krajnje pitkim diskurzom primjerenim dječjem iskustvu, isto takvom strukturom, ovaj tekst je dojmljiva, topla i iskrena poruka o snazi ljubavi koja prožima sav naš život. Stoga je ovo djelo zaslužilo da se nađe u rukama i srcima malih, mladih čitatelja, ali svakako i njihovih roditelja, baka i djedova zbog temeljne svrhe kojoj književna riječ udovoljava, da otvara srca, da budi ljubav prema bližnjemu, istaknuo Stjepan Hranjec.
Nekoliko rečenica o svome romanu rekla je i autorica Vrtova duginih boja.
– Pogledala sam tko su prijašnji dobitnici nagrade i mogu vam reći da ovu nagradu primam ponosno, ali prije svega i ponizno jer su to velika imena naše književnosti. Zahvalna sam na providnosti koja je na moj životni put dovela ljude koji su mi poslužili kao inspiracija za likove u ovom romanu. Zahvaljujem se Organizacijskom odboru LDK i članovima povjerenstva na ovako lijepim riječima i što su od ovoliko vrijednih romana pristiglih na natječaj odabrali baš moj roman. Zahvaljujem se izdavačkoj kući Alfa koja je izdala roman, a posebno gospodinu Božidaru Prosenjaku čiji je doprinos bio dragocjen i ilustratorici romana Katarini Halužan. Htjela sam da se ovo društvo okrene oko sebe i pokazuje empatiju. Imati podršku obitelji i okoline, najvrijednije je od svega. Romanom sam htjela poručiti kako ne postoji na svijetu ništa što ljubav ne bi mogla pobijediti i niti jedna poteškoća koja uz pomoć obitelji i okoline ne bi mogla biti pobijeđena. Meni osobno će ova nagrada biti poticaj da i u mojim poznim godinama dalje nastavim pisati, poručila je u Velikom Grđevcu, preuzimajući nagradu Mato Lovrak, Slavica Sarkotić, autorica pobjedničkog romana Vrtovi duginih boja.
ČESTITKE DOBITNICI NAGRADE MATO LOVRAK , SLAVICI SARKOTIĆ
Iskrene čestitke, autorici je uputila pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti i obrazovanje Bjelovarsko – bilogorske županije.
– Bjelovarsko – bilogorska županija Lovrakove dane kulture prati od početka i ponosni smo na ovu manifestaciju državne razine, poručila je na dodjeli nagrade Andrea Prugovečki Klepac koja je u svoje osobno ime i u ime župana Bjelovarsko – bilogorske županije Marka Marušića čestitala nagrađenoj književnici Slavici Sarkotić.
Da je dodjela ove nagrade itekako važna i značajna, poručili su iz Organizacijskog odbora Lovrakovih dana kulture.
– Dodjela Nagrade Mato Lovrak dominantan je događaj vezan za Lovrakove dane kulture. Ovom prilikom se zahvaljujem svima koji su prijavili svoje romane, kao i donatorima koji su dali doprinos Lovrakovim danima kulture. To su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo kulture, Bjelovarsko – bilogorska županija i Općina Veliki Grđevac. Želim da se i na sljedeći natječaj prijavi ovako veliki broj naslova, rekao je Drago Trošćan, predsjednik Organizacijskog odbora Lovrakovih dana kulture.
Na samom kraju svečanosti, okupljenima se obratio načelnik Općine Veliki Grđevac.
– Dobitnici nagrade čestitam od srca i želim joj još puno uspjeha u budućem radu. Osnovnoj školi Veliki Grđevac se posebno zahvaljujem na velikom angažmanu i doprinosu pri organizaciji Lovrakovih dana kulture, istaknuo je načelnik Tomislav Pavlečić.
