U jučerašnjoj emisiji “U mreži Prvog” gostovale su Željka Kamenov, profesorica s katedre za socijalnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i profesorica Nikolina Borčić, komunikacijska stručnjakinja koje su govorile o dosadašnjoj kampanji cijepljenja i načinu na koji se provodila.
– Kampanja vezana za cijepljenje u Hrvatskoj je do sada, strateški gledano imala puno pogrešaka zbog čega je stvoreno ozračje nepovjerenja. Komunikacija je vrlo često bila temeljena na nedosljednosti i kontradiktornim izjavama. Trenutni rezultati u Hrvatskoj zaista ukazuju na nepovjerenje određenog dijela građana što se sada pokušava sanirati retorikom straha i zaplašivanja te poticanja podjela na nejednakost u društvo. Ukoliko se građane želi motivirati na cijepljenje, smatram da je to vrlo loša strategija. Iako nisu svi protivnici cijepljenja, komunikacija s građanima nije bila dovoljno razrađena i planirana. Sada treba podvući crtu i daljnje komunikacijske aktivnosti usmjerenije planirati prema postizanju veće procijepljenosti, istaknula je profesorica Boričić.
Na pitanje stječe li se dojam da se Hrvatska po pitanju procijepljenosti našla pred zidom, profesorica odgovara.
– Ponekad se šalimo da je u Hrvatskoj najveći interes za cijepljenjem bio onda kada se to radilo preko veze, što svakako govori o mentalitetu našeg naroda. Temeljitim, jasnim i sadržajnim komuniciranjem možemo postići puno bolji učinak. Do sada smo imali vrlo kontradiktorne izjave vezane za kvalitetu cjepiva, njegovu proizvodnju, nuspojave i slično. Poznato je da u Hrvatskoj uvijek imamo jako puno nogometnih trenera, znanstvenika, epidemiologa, posebno na društvenim mrežama, što nam dokazuje da kao narod imamo poriv prema kritiziranju, umjesto da se određene teme prikazuju na temelju stvarnih, kvalitetnih primjera. Izostala je temeljita edukacija i informiranje od strane stručnjaka. Svatko si tijekom ove pandemije uzima ono što mu odgovara i na temelju toga gradi svoje stavove i mišljenja. Smatram da jako velik broj trenutno necijepljenih zapravo nije protiv cijepljenja, već ne raspolažu s dovoljno informacija zbog čega postaju nesigurni po pitanju ispravnosti vlastitih odluka. Ljude se na nešto potiče edukacijom, a ne etiketiranjem, pojašnjava Boričić.
Da je strah kod građana zbog još uvijek aktualne pandemije prisutan, potvrđuje i Željka Kamenov.
– Razlozi straha ponajviše su neizvjesnost i neznanje do kada će sve ovo trajati. Hoće li doći novi soj virusa, da li će biti jači, opasniji, hoćemo li opet ići u određena zatvaranja, koje mjere su pred nama, a tu je naravno i strah zbog nedovoljno provjerenih cjepiva, nuspojava, štetnosti i slično. U cijeloj toj situaciji sada imamo dodatno zastrašivanje od strane Vlade Republike Hrvatske i članova Nacionalnog stožera civilne zaštite. Šalju se strašne poruke o tome da ćemo uskoro ponovno puniti groblja, bolnice, šatore. Jasno je da u tom slučaju strah kod građana dodatno raste. Dobre poruke moraju nositi rješenje i informiranost. Mi smo do sada bili izloženi metodama hitnosti, prijetnji, a ne objašnjenju rješenja i što nam sva ta cjepiva mogu omogućiti, uz obavezno priznanje mogućih nuspojava. Dakle, potrebno je ustanoviti odnos dobiti od cjepiva i rizika od nuspojava, kaže profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
