Diskriminacija počinje od malih nogu s podjelom na muške i ženske aktivnosti
24. studenog, u Hotelu Central u Bjelovaru održana je tematska sjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova BBŽ, pod nazivom “Sport kao mjesto ravnopravnosti”.
Sjednica je održana povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava 25. studenog. Tematska sjednica organizirana je od strane Povjerenstva za ravnopravnost spolova BBŽ, Športske zajednice BBŽ i Športske zajednice Grada Bjelovara, dok je Komisija za ravnopravnost spolova Hrvatskog olimpijskog odbora sudjelovala kao suorganizator.
Kao što i sam naslov kaže, tema je bila pitanje (ne) ravnopravnost u sportu, jer na sport se gleda često kao područje u kojem vladaju “muške vrijednosti”. Diskriminacija počinje od malih nogu s podjelom na muške i ženske aktivnosti. No upravo sport može da prevlada rodne i spolne predrasude i tu je njegova snaga.
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova BBŽ Ivana Pirin iznijela je razlog odabira ove teme.
– Sama tema je odabrana, jer se o njoj nažalost jako malo govori. Svima je poznato da su žene podzastupljene u sportu i da se sportovi još uvijek dijele na muške i ženske. Cilj nam je senzibilizirati javnost i poručiti da nasilje u svim svojom oblicima ne postoji samo u obiteljskoj zajednici nego i u ostalim segmentima društvenog života pa tako i sportskom.
Predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova HOO Morana Paliković Gruden, naglasila je da sport danas i dalje nije najsigurnije mjesto za žene.
– Upravo zbog toga moramo razgovarati, jer često puta me pitaju kako je moguće gledati na neravnopravnost među spolovima u sportu gdje je jedini kriteriji sportski rezultat. Moj odgovor je uvijek treba gledati malo šire radi toga da bi vidjeli stvari koje su za nas interesantne, a to je korištenja sportske infrastrukture gdje možete uvijek lako uočiti ne-ravnopravnosti, pa onda pitanje nagrada koje se dodjeljuju ženama i muškarcima, gdje su muški natjecatelji uvijek u boljoj poziciji. Tu spadaju i pripreme u kolektivnim sportovima, gdje su muški sportovi više preferirani jer se smatraju više gledanijima i zanimljivijima. Dakle, sigurno postoji ta neravnopravnost u sportu kao i u drugim područjima našeg javnog života. Što se tiče nasilja, sasvim sigurno možemo prepoznati gdje nasilje postoji. Tako postoje mnogi mitovi, a jedan takav je, da kod nas u sportu ne postoji nikakav oblik nasilja i taj mit možete vrlo lako riješiti, jer ne postoji ni jedna godina u kojoj se ne prepozna neko određeno nasilje. Kada se pak govori o dobnim granicama između 12 i 18 godina gdje se posebno može pronaći seksualno nasilje, tvrdi se da tog nasilja nema, no ako se ide dublje u analizu upravo unutar te dobne granice pokazatelji su drugačiji. Isto tako ne možete iz tog promatranja isključiti ni jedan sport, jer pažljivim promatranjem možete vidjeti njegovo događanje i da isti tip ljudi koji je sklon takvim vrstama ponašanja okuplja se oko sportskih terena.
Upravo zbog razloga da bi se sportska borilišta učinila sigurnima, potrebno je raditi na obrazovanju i prevenciji mladih ljudi bez obzira na spol.
– Ako govorimo o prijavi nasilja od strane sportašica, najčešće je nasilnik trener kao osoba koja je u direktnoj vezi sa osobom i koja u krajnjoj liniji odlučuje o sportskoj karijeri jedne mlade osobe. Tu su također i fizioterapeuti, osobe koje možemo prepoznati kao nasilnike pogotovo kad se radi o seksualnom nasilju. Također imamo i nasilje od strane šefova timova ili sponzora koji se koriste rafiniranijim psihološkim nasiljem i koje mogu sažeti ovim citatom ‘ ja sam stvorio tu sportašicu, pa ja ću je i uništiti, ako ona neće biti poslušna’. To je vrlo rafinirano nasilje koje vas u krajnjoj liniji dovodi do gubitka slobode, istaknula je Morana Paliković Gruden, predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova Hrvatskog olimpijskog odbora.
Predsjednica Palikivić Gruden istaknula je da postoje mitovi da je lakše pobjeđivati u ženskoj konkurenciji nego u muškoj.
– Pa tako kažu da naše mlade sportašice zbog lakše konkurencije osvajaju vrhunske rezultate. Ako netko ostvari vrhunski rezultat u vrhunskom sportu na događanjima kao što su na primjer Olimpijske igre, zaslužuje da bude cijenjen bez obzira na svoj spol jer se radi o velikom sportskom postignuću, naglasila je Paliković Gruden i dodala da su naše djevojke sportašice predanije i željnije rezultata.
– One ulažu veliki trud i puno rade da bi postigle rezultate.
Autor: Branka Sobodić
