Za očuvanje pčelinjeg fonda, u proračunu Grada Bjelovara rezervirano je 150 tisuća kuna. Upravo u cilju očuvanja i proširenja pčelinjeg fonda na području grada te stvaranja preduvjeta za daljnju proizvodnju pčelinjih proizvoda, sufinancirat će se držanje i proizvodnja pčela s 30 kuna po svakoj pčelinjoj zajednici upisanoj u Evidenciju pčelara i pčelinjaka Hrvatskog pčelarskog saveza.
Više o svemu, doznali smo u petak 16. travnja u pčelinjaku u Staroj Diklenici, čiji je vlasnik gospodin Zlatko Milovac gdje je bio nazočan i predsjednik pčelarske udruge te Igor Brajdić, zamjenik bjelovarskog gradonačelnika.
– Već četiri godine isplaćujemo potpore prema pčelarima u iznosu od 30 kuna po košnici, do iznosa od četiri tisuće kuna po jednom OPG-u. Riječ je o austrijskom modelu, jer uvijek gledamo primjer dobre prakse sa zapada i nastojimo ga preuzeti. Ove se godine prijavilo 60 pčelara i svima je odobrena tražena potpora. Najbolje bi bilo da pčelari mogu opstati sami, bez potrebe za potporama, međutim u doba korone je svaka potpora i više nego dobrodošla. Moja poruka je uvijek ista, a odnosi se na kupnju domaćeg, lokalnog, provjerenog meda s obronaka naše Bilogore. Naš okoliš je zdrav i očuvan, a med vrhunske kvalitete, rekao je Igor Brajdić.
Tijekom posljednje četiri godine Grad Bjelovar je podržao 600 poljoprivrednika s oko 2 i pol milijuna kuna financijske potpore. Stav sadašnje gradske vlasti je da mjere trebaju biti stalne i provedive, kako bi poljoprivrednici unaprijed znali da na njih mogu računati.
– Travanj je, a mi se na pčelinjaku nalazimo u zimskim jaknama. Pravi smisao potpore je da u ovakvim situacijama kada nam vremenske okolnosti ne idu na ruku, dobijemo financijsku pomoć. Najvažnije je da do glavne bagremove paše, naše pčelinje zajednice ne ostanu bez hrane. Proljetnu pašu su pčelari već otpisali, jer je prisutan mraz i stradali su generativni organi biljaka. Vezano za glavnu pašu, nadamo se da je stradao samo vegetativni dio na bagremu. Ne želimo niti pomišljati da ćemo treću godinu zaredom ostati bez glavne paše, jer bi nas takav scenarij zaista bacio na koljena. Pored svih negativnih čimbenika koji su zadesili pčele i pčelarstvo, posljednje tri godine najviše se borimo s klimatskim promjenama. Sve to manje više prerasta u ljubav prema pčelama i pčelarstvu, dok o troškovima, trudu i radu ne smijemo ni razmišljati, kamoli o zaradi, pojasnio je Goran Pranjić, predsjednik Pčelarske udruge Bilogora.
– Financijska potpora Grada Bjelovara mi puno znači, posebno u svim ovim okolnostima. Sezona je nekoliko prijašnjih godina bila jako loša. Potpora je važna i u smislu što pčelari unaprijed računaju na nju. Sada već možemo reći da je ta mjera sigurna, jer je Grad Bjelovar prepoznao naše probleme. Inače imam između 100 i 150 košnica, sada sam negdje na 130 i pčelarstvom se bavim zadnjih 15 godina. Vrijeme nas nikako ne služi, klimatske promjene nam najviše rade probleme. Većina osoba u ovaj posao uđe iz ljubavi. Radim ono što volim i što me ispunjava. Zbog toga sam zadovoljan, no problema je puno. Na ovom terenu imamo livadski med , bagrem i lipu. S obzirom da selim košnice, imam i duge vrste meda, poput kestena i šumskog meda, rekao je domaćin Zlatko Milovac.
