Građani sve rjeđe sami traže vijesti, a sve češće do njih dolaze putem sadržaja koje im preporučuju algoritmi društvenih mreža. Posebno zabrinjava podatak da se čak 70 posto mladih u Hrvatskoj informira slučajno, dok više od polovice građana izbjegava vijesti jer ih doživljava kao uznemirujuće i emocionalno iscrpljujuće.
U vremenu kada nam algoritmi svakodnevno odabiru sadržaje koje ćemo gledati, čitati i slušati, mijenjaju se i navike informiranja građana. Vijesti se sve manje ciljano traže, a sve češće do njih dolazimo usput, pregledavajući društvene mreže. Takav način informiranja otvara brojna pitanja o kvaliteti informacija, prepoznavanju lažnih vijesti i budućnosti profesionalnog novinarstva.
Prema istraživanju Agencije za medije, gotovo 60 posto građana do vijesti dolazi slučajno. Posebno zabrinjava podatak da se čak 70 posto mladih u Hrvatskoj informira na takav način.
O tim je trendovima u HTV-ovu „Studiju 4“ govorila Jasna Vaniček Fila, članica Vijeća za medije i hrvatska nacionalna koordinatorica projekta „Novinari su važni“ Vijeća Europe.
Istaknula je kako se većina mladih informira putem društvenih mreža, ne tražeći ciljano vijesti, nego ih dobivajući kroz sadržaje koje im preporučuju algoritmi.
– Većina mladih građana Hrvatske informira se putem društvenih mreža. Ne biraju i ne traže ciljano vijesti, vjerojatno ne misle da su im potrebne za život. Isporučuju ih algoritmi društvenih mreža – kazala je Vaniček Fila.
Hrvatska na vrhu po izbjegavanju vijesti
Još jedan podatak koji posebno zabrinjava odnosi se na izbjegavanje vijesti. Prema istraživanju provedenom u više od 40 država, Hrvatska je na prvom mjestu po udjelu građana koji izbjegavaju informativne sadržaje. Istraživanje je pokazalo da vijesti izbjegava svaki drugi građanin, odnosno oko 52 posto ispitanika.
Vaniček Fila upozorila je i na sve slabije razlikovanje profesionalnog novinarstva od sadržaja koji se svakodnevno objavljuju na društvenim mrežama.
– Čini mi se da građani više zapravo ne razlikuju što su vijesti, što je novinarstvo, a što onaj silan sadržaj, jer naprosto se tehnologija promijenila. Uvijek ću reći – društvene mreže i digitalne platforme nisu mediji. Tamo nema novinara ni urednika – istaknula je.
Pojasnila je kako društvene mreže imaju važnu ulogu u distribuciji sadržaja, no problem nastaje kada korisnici sve što im se ondje prikaže smatraju vijestima. Među takvim sadržajima mogu se naći i dezinformacije, lažne vijesti i sadržaji nastali uz pomoć umjetne inteligencije, bez novinarske provjere i uredničke odgovornosti.
Medijska pismenost i kritičko razmišljanje važniji su nego ikad
O odgovornosti medija, ali i potrebi jačanja medijske pismenosti govorila je Tijana Vukić, voditeljica Centra za održivost obrazovanja novinara (CEON) i Katedre za medije i komunikaciju na Filozofskom fakultetu u Puli.
Prema njezinim riječima, novinari, urednici i svi koji sudjeluju u stvaranju medijskih sadržaja trebaju biti odgovarajuće osposobljeni za svoj posao te se kontinuirano obrazovati, osobito u vremenu brzih tehnoloških i društvenih promjena.
Istodobno, naglasila je važnost medijske pismenosti građana, koji moraju razvijati sposobnost prepoznavanja kvalitetnih i vjerodostojnih informacija te kritičkog promišljanja o sadržajima koje svakodnevno prate.
Posebnu pozornost potrebno je posvetiti mladima, čije se informativne navike sve više okreću društvenim mrežama.
– S obzirom na to da i na fakultetima vidimo da mladi studenti u principu mijenjaju tradicionalne medije za društvene mreže – i tu treba biti dosta oprezan. Kad pitam svoje studente što čitaju, na koji se način informiraju, onda mi kažu da je zapravo težište na TikToku – istaknula je Vukić.
Dodala je kako je posebno zabrinjavajuće što mladi često govore da ih svakodnevne društvene teme ne zanimaju.
Vijesti ih iscrpljuju, ali crna kronika privlači klikove
Jedan od zanimljivih paradoksa današnjih informativnih navika jest odnos građana prema sadržajima koje prate. Prema podacima istraživanja iz svibnja ove godine, 52 posto građana Hrvatske izbjegava vijesti jer ih smatra uznemirujućima i emocionalno iscrpljujućima. Kao jedan od razloga navode i dojam da novinari nisu dovoljno profesionalni i odgovorni.
Vaniček Fila pritom je otvorila pitanje razlikuju li građani doista profesionalne novinare od osoba koje objavljuju sadržaje na društvenim mrežama.
Upozorila je i na svojevrstan paradoks: dok dio građana tvrdi da ih vijesti emocionalno iscrpljuju, među najčitanijim i najkliknutijim sadržajima na elektroničkim publikacijama često se nalaze upravo crna kronika i slične teme.
– Tu vidim i stanoviti paradoks – ako građanin kaže: „Vijesti su mi emocionalno iscrpljujuće“, zašto su onda neki od najklikanijih tekstova i sadržaja na elektroničkim publikacijama crna kronika i takvi sadržaji – upitala je Vaniček Fila.
Kako vratiti povjerenje u profesionalno novinarstvo?
Pitanje povjerenja u medije, kvalitete novinarskog rada i budućnosti profesije sve je važnije u okruženju u kojem se informacije šire velikom brzinom, a granica između provjerenih vijesti i neprovjerenih objava često nije dovoljno jasna.
Tijana Vukić istaknula je kako je upravo promišljanje o tim izazovima jedna od zadaća Centra za održivost obrazovanja novinara u Puli. Cilj je okupiti različite dionike iz područja novinarstva i medija, studente novinarstva i srodnih studija te sve zainteresirane za teme koje su važne za budućnost profesije.
U vremenu u kojem nam informacije svakodnevno dolaze sa svih strana, medijska pismenost, kritičko promišljanje i odgovorno novinarstvo postaju važniji nego ikad.
Izvor: HRT – vijesti.hrt.hr, prema razgovoru s Jasnom Vaniček Filom i Tijanom Vukić u emisiji „Studio 4“.
Foto: Centar za održivost obrazovanja novinara – CEON
