Sezona svinjokolja ponovno otvara brojna pitanja o pravilima, obvezama i veterinarskim pregledima. Pravila za klanje svinja za vlastite potrebe nisu nova, no zbog afričke svinjske kuge u pojedinim područjima vrijede dodatne mjere. Donosimo odgovore na deset najvažnijih pitanja koja bi svaki držatelj svinja trebao znati prije početka kolinja.
S približavanjem sezone svinjokolja, odnosno kolinja, mnogi držatelji svinja pitaju se što je dopušteno, koje obveze moraju ispuniti i postoje li ove godine neke nove mjere.
Važno je odmah razjasniti da osnovna pravila nisu nova i da se u bitnome nisu promijenila. Držatelji svinja i dalje moraju poštovati propisane uvjete klanja za vlastite potrebe, a posebnu pozornost potrebno je posvetiti biosigurnosti, odnosno sprječavanju unošenja i širenja bolesti.
Zbog afričke svinjske kuge (ASK) u pojedinim područjima Hrvatske vrijede i dodatne mjere, među kojima su obvezna najava klanja ovlaštenom veterinaru najmanje 48 sati unaprijed i pregled svinja unutar 24 sata prije klanja.
Kako bi se otklonile nedoumice, donosimo odgovore na najčešća pitanja vezana uz ovogodišnju sezonu svinjokolja.
1. Koja pravila vrijede za držatelje svinja koji ih kolju za vlastite potrebe?
Držatelji svinja mogu klati životinje za potrebe svojeg kućanstva, ali pritom moraju poštovati propisane uvjete.
Svinje se moraju klati na vlastitom gospodarstvu koje je registrirano za držanje svinja, a klati se smiju samo zdrave životinje i to ako na tom području nije zabranjeno klanje.
Meso i mesni proizvodi dobiveni takvim klanjem namijenjeni su isključivo vlastitoj potrošnji i potrebama članova kućanstva. Njihova prodaja nije dopuštena, bilo kod kuće, na tržnici, sajmu, manifestacijama ili putem interneta.
Tijekom klanja potrebno je voditi računa o dobrobiti životinja, higijeni i sprječavanju širenja bolesti. Ostatke nakon klanja treba zbrinuti na propisan način, a klanje evidentirati u odgovarajućim registrima.
Ako se gospodarstvo nalazi na području na kojem postoje ograničenja zbog afričke svinjske kuge, potrebno je poštovati i dodatne propisane mjere.
2. Jesu li pravila nova ili su na snazi već godinama?
Pravila o klanju životinja za vlastite potrebe postoje još od 2007. godine i uglavnom se nisu mijenjala. Trenutačni Pravilnik na snazi je od 2014. godine.
Dodatne mjere zbog afričke svinjske kuge uvedene su 2023. godine te se prilagođavaju ovisno o širenju bolesti.
Tako je u područjima s ograničenjima još od prosinca 2023. godine obvezna najava klanja najmanje 48 sati unaprijed, kao i veterinarski pregled svinja najkasnije 24 sata prije klanja.
3. Postoji li ove godine neka nova obveza u odnosu na prošlu godinu?
Kada je riječ o samoj svinjokolji, obveza najave klanja i veterinarskog pregleda u zonama ograničenja nije ovogodišnja novost. Vrijedila je i prethodnih godina.
Navedene obveze propisane su člankom 5. Naredbe o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj, objavljene u Narodnim novinama, broj 107/26.
4. Vrijede li ista pravila za svinjokolju u svim dijelovima Hrvatske?
Ne. Zbog afričke svinjske kuge postoje razlike ovisno o području na kojem se gospodarstvo nalazi.
U pojedinim područjima svinjokolja je dopuštena uz dodatne uvjete, dok u zonama zaštite i nadziranja klanje svinja na vlastitom gospodarstvu nije dopušteno.
Zato je prije organizacije kolinja važno provjeriti kojoj zoni pripada konkretno naselje, jer ista pravila ne moraju vrijediti za cijelu županiju.
Popis naselja obuhvaćenih zonama ograničenja dostupan je na službenoj stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva: Popis zona ograničenja zbog afričke svinjske kuge.
5. U kojim zonama vrijede posebna pravila za svinjokolju zbog afričke svinjske kuge?
Važno je napomenuti da trenutačno nema izbijanja afričke svinjske kuge u držanih svinja te nisu na snazi zone zaštite i nadziranja.
Međutim, za vlastite potrebe svinjokolja je u zonama ograničenja I, II i III te u zaraženoj zoni dopuštena uz ispunjavanje posebnih uvjeta.
To znači da:
- objekt mora udovoljavati svim propisanim uvjetima biosigurnosti, odnosno mjerama za sprječavanje unošenja i širenja bolesti;
- na objektu se mora provoditi nadziranje afričke svinjske kuge, a svako uginuće ili pojavu bolesti kod svinja potrebno je bez odgađanja prijaviti ovlaštenom veterinaru;
- ovlašteni veterinar mora pregledati svinje unutar 24 sata prije klanja i ne smije utvrditi promjene njihova zdravstvenog stanja;
- klanje je potrebno najaviti ovlaštenom veterinaru najmanje 48 sati unaprijed.
Važno je naglasiti da u zonama zaštite i nadziranja svinjokolja na vlastitom gospodarstvu nije dopuštena, čak ni uz prethodnu najavu i veterinarski pregled.
Zato je prije organizacije svinjokolje nužno provjeriti u kojoj se zoni nalazi gospodarstvo.
6. Što vlasnik svinja mora napraviti prije svinjokolje?
Prvi korak je provjeriti je li klanje svinja dopušteno na području na kojem se nalazi gospodarstvo.
Ako se gospodarstvo nalazi u zoni u kojoj su obvezni najava i veterinarski pregled, potrebno je pravodobno dogovoriti termin s ovlaštenim veterinarom.
Pritom treba imati na umu da se svinje koje pokazuju znakove bolesti ne smiju klati.
7. Mora li se svinjokolja prijaviti veterinaru?
Da, ali obveza se odnosi na gospodarstva u zonama ograničenja u kojima je svinjokolja dopuštena uz posebne uvjete.
U tim slučajevima klanje je potrebno najaviti ovlaštenom veterinaru najmanje 48 sati unaprijed kako bi mogao organizirati pregled životinja unutar 24 sata prije klanja.
8. Koje su najčešće pogreške tijekom svinjokolje i što je važno znati o prodaji mesa?
Jedno od najvažnijih pravila odnosi se na namjenu mesa i mesnih proizvoda dobivenih klanjem na vlastitom gospodarstvu.
Takvo meso i proizvodi namijenjeni su isključivo vlastitoj potrošnji i ne smiju se prodavati niti na bilo koji drugi način stavljati na tržište.
Važno je znati i sljedeće:
- mesni proizvodi pripremljeni u vlastitom kućanstvu od mesa kupljenog iz klaonice također su namijenjeni isključivo vlastitoj potrošnji;
- ako se meso želi prerađivati i prodavati, prerada se mora obavljati u za to odobrenim objektima;
- OPG može prodavati mesne proizvode samo ako ima odgovarajući registrirani ili odobreni objekt za obavljanje takve djelatnosti.
Osim toga, potrebno je voditi računa o higijeni, koristiti čist pribor i opremu, ne prenositi neopranu opremu između gospodarstava te ostatke nakon klanja zbrinuti tako da im životinje ne mogu pristupiti.
9. Koje biosigurnosne mjere treba provoditi tijekom svinjokolje?
Biosigurnost podrazumijeva skup mjera kojima se sprječava unošenje uzročnika bolesti u objekt sa svinjama, ali i njihovo širenje izvan gospodarstva.
Tijekom svinjokolje posebno je važno održavati čistoću, prati i dezinficirati obuću, pribor i opremu te koristiti posebnu odjeću i obuću za rad sa svinjama.
Na biosigurnost treba paziti tijekom cijelog postupka klanja, a posebnu pozornost potrebno je posvetiti i zaštiti svinja koje ostaju u uzgoju.
10. Koja je najvažnija poruka za sve koji se pripremaju za kolinje?
Prije svinjokolje provjerite pravila koja vrijede za vaše mjesto i pravodobno se javite ovlaštenom veterinaru ako je najava klanja obvezna.
Odgovornim postupanjem, održavanjem higijene i poštovanjem biosigurnosnih mjera štitite vlastiti uzgoj svinja, ali i gospodarstva drugih uzgajivača.
Jednako je važno poštovati propise o sigurnosti hrane. Meso i mesni proizvodi dobiveni klanjem na vlastitom gospodarstvu ne smiju se stavljati na tržište, već su namijenjeni isključivo vlastitoj potrošnji.
Odgovornost svakog držatelja svinja važna je za očuvanje zdravlja životinja, sprječavanje širenja bolesti i zaštitu zdravlja ljudi.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Izvor i foto: poljoprivreda.gov.hr
