Koliko je laboratorijska dijagnostika važna za donošenje liječničkih odluka, što se sve krije iza jednog laboratorijskog nalaza i zašto je u dijagnostici alergija važno odabrati upravo one pretrage koje odgovaraju pacijentu? O tim se temama razgovaralo u četvrtak navečer, 5. studenoga, u Općoj bolnici „Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar, gdje je povodom Europskog dana laboratorijske medicine (EULabDay 2026.) održan stručni skup posvećen unaprjeđenju zdravstvene skrbi kroz optimizaciju laboratorijske dijagnostike.
Događanje je organizirao Medicinsko-biokemijski laboratorij i transfuzijska medicina bjelovarske bolnice, a okupilo je stručnjake iz laboratorijske i kliničke prakse s ciljem razmjene znanja i iskustava te jačanja suradnje koja je važna za kvalitetniju i učinkovitiju zdravstvenu skrb.
Središnji dio programa započeo je stručnim predavanjem „Laboratory’s Role in Confident Allergy Care“, koje je održao gostujući predavač Johannes Grosch. Predavanje je bilo posvećeno novim trendovima i izazovima u alergološkoj dijagnostici te ulozi laboratorija u donošenju sigurnih i preciznih kliničkih odluka.
Nakon predavanja održana je panel-rasprava pod nazivom „Iza svakog nalaza stoji pacijent: unaprjeđenje suradnje liječnika i laboratorija za bolji ishod liječenja“. Raspravu je moderirala Tamara Devčić Ljubić, mag. med. biochem., specijalistica medicinske biokemije i laboratorijske medicine, uz sudjelovanje stručnog laboratorijskog tima bjelovarske bolnice.
Laboratorijska medicina često je u sjeni, a njezina je uloga iznimno važna
Europski dan laboratorijske medicine obilježava se 5. studenoga, a cilj je okupiti laboratorijske stručnjake iz europskih zemalja i približiti javnosti važnost njihove profesije. Ovogodišnja tema posebno je usmjerena na vodstvo u laboratorijskoj medicini, koje se ostvaruje kroz inovacije, istraživanja, mentorstvo i edukaciju.
Bjelovarski laboratorijski tim odlučio je naglasak staviti na komunikaciju s javnošću i važnost suradnje laboratorijskih stručnjaka s liječnicima.

– Iako je poznato da se možda čak 70 posto kliničkih odluka temelji na laboratorijskim nalazima, laboratorijska struka često ostaje u sjeni. Ljudi možda nisu ni svjesni koliko se truda ulaže da bi na kraju dobili taj papir s brojevima, odnosno laboratorijski nalaz. Iza njega stoje strogo kontrolirani procesi, vrhunska tehnologija i cijeli multidisciplinarni laboratorijski tim koji sudjeluje u njegovu stvaranju – istaknula je Tamara Devčić Ljubić.
Dodala je kako je upravo suradnja laboratorijskih stručnjaka i liječnika bila u središtu večernjeg susreta.
– Željeli smo okupiti liječnike i stručnjake iz laboratorijske medicine te kroz zajednički razgovor pronaći načine kako poboljšati ishode liječenja i racionalnije opterećivati zdravstveni sustav. Mi iz laboratorija pristupamo dijagnostici s analitičke strane, a liječnici s kliničke. Važno je da te dvije strane dobro surađuju jer smo svi zajedno u službi pacijenata – pojasnila je.
Alergološka dijagnostika sve je zastupljenija, ali važno je odabrati prave pretrage
Jedna od tema kojoj je posvećena posebna pozornost bila je alergološka dijagnostika, područje u kojem bjelovarski laboratorij posljednjih godina proširuje mogućnosti testiranja.
Kako je pojasnila Devčić Ljubić, laboratorij trenutačno raspolaže panelom od približno 50 alergena, a njihov se broj postupno povećavao kako bi se pacijentima omogućila dostupnija dijagnostika.
Ipak, upozorila je kako veći broj dostupnih testova ne znači da je potrebno svima raditi široke panele pretraga. Naprotiv, dijagnostika bi se trebala temeljiti na ciljano odabranim testovima, uzimajući u obzir kliničku sliku i detaljnu anamnezu pacijenta.
– Željeli smo osvijestiti važnost racionalne dijagnostike i naručivanja testova. Ne treba automatski ići na široke panele, nego odabir pretraga treba temeljiti na kliničkoj slici i detaljnoj anamnezi. Tako možemo brže i racionalnije doći do odgovora, manje opterećivati zdravstveni sustav i, što je najvažnije, pomoći pacijentu – naglasila je.
U bjelovarskoj bolnici susreću se s različitim vrstama alergija, od klasičnih inhalacijskih do nutritivnih, odnosno alergija na hranu. Među čestim primjerima su alergije na orašaste plodove i ambroziju, a laboratorij bilježi i sve veću zastupljenost dijagnostike kod djece.
U tome važnu ulogu ima i suradnja s pedijatrijskom pulmologijom, čija vanjska suradnica redovito dolazi u bolnicu, čime je roditeljima i najmlađim pacijentima olakšan pristup liječničkoj procjeni i daljnjoj dijagnostici.
Devčić Ljubić istaknula je i kako se danas alergije možda češće otkrivaju i kontroliraju nego prije, dijelom zbog veće osviještenosti, ali i šire ponude dostupnih alergoloških testova. Ipak, teško je sa sigurnošću procijeniti je li alergijskih bolesti doista više ili se one danas jednostavno češće prepoznaju.
Stručni skup u bjelovarskoj bolnici još je jednom otvorio pitanje važnosti laboratorijske medicine, koja je često manje vidljiva pacijentima, ali ima ključnu ulogu u suvremenoj zdravstvenoj zaštiti. Poruka susreta bila je jasna – kvalitetna dijagnostika ne počinje i ne završava laboratorijskim nalazom, nego zajedničkim radom stručnjaka koji iza svakog broja vide ono najvažnije – pacijenta.
Foto: Bjelovar.info









