Bjelovarsko-bilogorska županija zauzela je osmo mjesto u Hrvatskoj prema broju kupoprodaja nekretnina na 1.000 stanovnika. Tijekom 2025. godine evidentirane su 3.572 kupoprodaje, odnosno 36,5 na 1.000 stanovnika, što ovu županiju svrstava u gornju polovicu nacionalne ljestvice.
Dok se o hrvatskom tržištu nekretnina najčešće govori kroz rast cijena, podaci o kupoprodajama otkrivaju i drugu stranu tržišta. Prema analizi koja uspoređuje broj transakcija s brojem stanovnika, razlike među županijama prilično su izražene, a ukupni broj kupoprodaja u Hrvatskoj tijekom 2025. godine pao je za 13,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Ličko-senjska županija na vrhu ljestvice
Prema broju kupoprodaja na 1.000 stanovnika, prvo mjesto zauzima Ličko-senjska županija s 57,6 kupoprodaja. Slijede Zadarska županija s 51,4, Istarska s 47,6, Koprivničko-križevačka s 47,4 te Varaždinska županija s 43,7 kupoprodaja na 1.000 stanovnika.
Bjelovarsko-bilogorska županija s rezultatom od 36,5 nalazi se na osmom mjestu.
Na začelju ljestvice su Krapinsko-zagorska županija s 21,8 kupoprodaja na 1.000 stanovnika, Grad Zagreb s 21,6 te Splitsko-dalmatinska županija s 19,4.
Takav poredak pokazuje da broj stanovnika znatno utječe na rezultate. Manje županije mogu imati relativno visok broj kupoprodaja u odnosu na broj stanovnika, iako je njihov ukupan broj transakcija manji nego u većim sredinama.
Zagreb ima najviše prodaja, ali je pri dnu prema broju stanovnika
Grad Zagreb tijekom 2025. godine imao je najviše kupoprodaja u apsolutnim brojkama – ukupno 16.764. Međutim, kada se broj transakcija usporedi s brojem stanovnika, nalazi se pri dnu ljestvice.
Zanimljiva je i usporedba Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije. Zadarska je imala 8.569 kupoprodaja, dok je u Splitsko-dalmatinskoj evidentirana 8.391. Unatoč sličnom broju transakcija, zbog znatno većeg broja stanovnika Splitsko-dalmatinska županija ima mnogo niži rezultat po stanovniku.
Prosjek Hrvatske u 2025. godini iznosio je 30 kupoprodaja na 1.000 stanovnika, što je pad od 13,1 posto u odnosu na 2024. godinu.
Velike promjene na ljestvici županija
Usporedba s 2022. godinom pokazuje da se položaj pojedinih županija znatno promijenio. Varaždinska županija, koja je tada bila posljednja s 22 kupoprodaje na 1.000 stanovnika, u 2025. godini zauzela je peto mjesto s rezultatom od 43,7.
Istarska županija pala je s prvog mjesta, na kojem je 2022. imala 58 kupoprodaja na 1.000 stanovnika, na treće mjesto s 47,6. Primorsko-goranska županija, koja je 2022. bila druga s 55 kupoprodaja, u 2025. godini zauzela je sedmo mjesto s 37 kupoprodaja na 1.000 stanovnika.
Agencije za nekretnine sve važnije, raste uloga digitalizacije
Na tržištu se mijenja i uloga posrednika. Prema podacima iz analize, od 2018. do 2026. godine broj agencija za nekretnine porastao je za 38 posto, dok je broj licenciranih agenata povećan za 89 posto.
Istodobno, digitalni alati sve više utječu na način poslovanja. Omogućuju bržu komunikaciju s kupcima, objavu ponuda na više portala te jednostavnije i brže ažuriranje oglasa.
Krešimir Duvnjak, izvršni direktor platforme EstateIQ, ističe da kupci često istodobno kontaktiraju više agencija, zbog čega brzina odgovora i konkretna ponuda mogu biti presudni za sklapanje posla.
Prema njegovim riječima, od digitalnih alata mogu imati koristi i manje agencije u manjim sredinama jer im omogućuju učinkovitije upravljanje većim brojem poslova.
Podaci tako pokazuju da se hrvatsko tržište nekretnina ne može promatrati samo kroz ukupan broj prodaja. Usporedba prema broju stanovnika otkriva različitu dinamiku među županijama, dok pad ukupnog broja transakcija i rast broja posrednika povećavaju važnost brzine, lokalnog poznavanja tržišta i digitalnih rješenja.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
