Povodom Svjetskog dana borbe protiv boli u Općoj bolnici „Dr. Anđelko Višić” Bjelovar održano je stručno predavanje posvećeno kroničnoj boli, suvremenim metodama liječenja i važnosti interdisciplinarnog pristupa. Bjelovarska Ambulanta za bol djeluje od 2001. godine, a unatoč nedostatku liječničkog kadra već četvrt stoljeća pruža pomoć pacijentima iz Bjelovarsko-bilogorske županije i susjednih područja.
Bol nije samo neugodan osjećaj. Kada traje mjesecima, može narušiti svakodnevno funkcioniranje, ograničiti kretanje, utjecati na psihičko zdravlje i ozbiljno umanjiti kvalitetu života. Upravo je zato Svjetski dan borbe protiv boli, koji se obilježava 17. listopada, prilika da se dodatno upozori na važnost pravodobnog prepoznavanja kronične boli, odgovarajućeg liječenja i cjelovitog pristupa pacijentima koji se svakodnevno suočavaju s ovim problemom.
Tim je povodom u dvorani za edukaciju na trećem katu Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić” Bjelovar održano stručno predavanje koje su zajednički organizirali bjelovarska bolnica i Hrvatsko društvo za liječenje boli (HDLB).
U središtu susreta bila je kronična bol, njezina prevencija i liječenje, ali i važnost rehabilitacije te aktivnog kretanja kao neizostavnog dijela oporavka. Predavanja su održale dr. med. Gordana Kesić-Valpotić, dr. med. Anita Kanižaj Šenija i Matea Grof, bacc. physioth., naglasivši važnost povezivanja različitih stručnih znanja kako bi se pacijentima osigurala što kvalitetnija skrb.
Ravnateljica istaknula važnost stručnog usavršavanja
Podršku stručnom skupu pružila je i ravnateljica Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić” Bjelovar, dr. Sanela Grbaš Bratković, koja kontinuirano podupire edukaciju zdravstvenih djelatnika i razmjenu stručnih iskustava.
Takva su predavanja važna jer omogućuju praćenje suvremenih medicinskih spoznaja, unaprjeđenje postojećih metoda rada i kvalitetniju skrb za pacijente. Kontinuirano stručno usavršavanje pritom je jedan od temelja razvoja bolnice, a suradnja različitih specijalnosti posebno dolazi do izražaja u liječenju složenih stanja poput kronične boli.
Kronična bol više nije samo simptom, nego zasebna bolest
Bol je jedno od najneugodnijih ljudskih iskustava. Dok akutna bol djeluje kao svojevrsni alarm koji nas upozorava na ozljedu ili bolest, bol koja dugo traje ili nije primjereno liječena može prijeći u kroničnu bol. Tada gubi svoju zaštitnu ulogu i postaje ozbiljan zdravstveni problem.
Prema definiciji koja se primjenjuje u suvremenoj medicini, kroničnom se smatra bol koja traje ili se ponavlja dulje od tri mjeseca. Ona više nije samo simptom neke druge bolesti, već može postati samostalno zdravstveno stanje koje zahtijeva poseban pristup liječenju. Kronična bol tako postaje bolest sama za sebe, često zahtjevnija za liječenje i s potrebom za suradnjom različitih specijalista i zdravstvenih službi.
Procjenjuje se da oko 20 posto odraslih osoba u svijetu živi s kroničnom boli. Posljedice se ne očituju samo kroz fizičku patnju nego i kroz smanjenu radnu sposobnost, poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti te povećan rizik od tjeskobe i depresije.
Ambulanta za bol u Bjelovaru djeluje već četvrt stoljeća
Bjelovarska Ambulanta za bol počela je s radom 1. svibnja 2001. godine, čime se svrstala među ranije organizirane ambulante takve vrste u Hrvatskoj. Tijekom 25 godina rada postala je važna točka zdravstvene skrbi za pacijente koji se suočavaju s kroničnom boli, ne samo iz Bjelovarsko-bilogorske županije nego i iz susjednih područja.
O dugogodišnjem radu Ambulante za bol, izazovima u liječenju kronične boli i važnosti suvremenog pristupa pacijentima razgovarali smo s dr. med. Gordanom Kesić-Valpotić, specijalisticom anesteziologije, reanimatologije, intenzivne i hitne medicine, koja se već dugi niz godina posvećuje liječenju boli kroz rad u Ambulanti za bol.

Koliko je važna uloga bjelovarske Ambulante za bol i kome sve pruža pomoć?
– Naša Ambulanta za bol počela je s radom 1. svibnja 2001. godine i već četvrt stoljeća nastojimo biti dostupni pacijentima kojima je potrebna stručna pomoć u liječenju boli. Skrbimo o pacijentima s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, ali i o onima koji nam dolaze iz susjednih područja, među kojima su Virovitica, Pakrac i Požega. To pokazuje koliko su specijalizirane ambulante za liječenje boli važne za dostupnost zdravstvene skrbi.
S kojim se izazovima susrećete u svakodnevnom radu?
– Jedan od velikih izazova svakako je nedostatak anesteziologa koji bi se, uz svoj osnovni posao, dodatno educirali i posvetili liječenju boli. Upravo su anesteziolozi nositelji organiziranog pristupa liječenju boli kroz ambulante za bol u Hrvatskoj. Unatoč kadrovskim teškoćama, nastojimo održati kontinuitet rada i pružiti pomoć našim pacijentima, osobito onima koji pate od kronične i maligne boli, koja ozbiljno narušava kvalitetu njihova života. Dugogodišnje iskustvo pokazuje koliko je važno da pacijenti imaju mjesto na kojem mogu dobiti stručnu procjenu i odgovarajući plan liječenja.
Zašto kroničnu bol ne treba promatrati samo kao simptom neke druge bolesti?
– Kronična bol mnogo je više od prolaznog neugodnog osjećaja. Kada traje dulje od tri mjeseca, može postati samostalno zdravstveno stanje koje utječe na fizičko funkcioniranje, san, raspoloženje i svakodnevne aktivnosti. Zbog toga je važno pravodobno prepoznati problem i pristupiti liječenju koje će biti prilagođeno potrebama svakog pacijenta.
Kronična bol prepoznata je i u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti MKB-11 kao zasebna dijagnostička kategorija, što dodatno potvrđuje važnost njezina sustavnog prepoznavanja i liječenja.
Zašto tablete i blokade nisu uvijek dovoljno rješenje?
– U želji da što prije uklone bol, pacijenti nerijetko očekuju brzo rješenje, bilo u obliku lijeka ili medicinskog postupka. Međutim, kronična bol često je složen problem koji se ne može dugoročno riješiti samo ublažavanjem simptoma.
Znači li to da lijekovi i medicinski postupci nisu dovoljni za dugoročno uspješno liječenje?
– Lijekovi i medicinski postupci mogu imati važnu ulogu u liječenju kronične boli, ali pristup mora biti individualan. Pojedini analgetici mogu izazvati ozbiljne nuspojave, a nepravilna ili dugotrajna primjena određenih lijekova može nositi i rizik od razvoja ovisnosti. Zato je važno da se terapija provodi uz liječnički nadzor, uz procjenu koristi i mogućih rizika. Cilj nije samo privremeno ublažiti bol, nego pacijentu pomoći da ponovno što kvalitetnije funkcionira u svakodnevnom životu.
Koliko životne navike utječu na pojavu i održavanje kronične boli?
– Životne navike važan su dio cjelokupne slike. Nedostatak kretanja, nedovoljno odmora, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola mogu negativno utjecati na zdravlje i otežati oporavak. Zato je važno da liječenje, uz odgovarajuću medicinsku terapiju, obuhvati i promjene navika koje mogu pridonijeti boljem funkcioniranju i kvaliteti života.
Koja je, prema vašem iskustvu, uloga kretanja i rehabilitacije u liječenju kronične boli?
– Aktivna rehabilitacija iznimno je važna. Kada se bol uspije smanjiti do razine koja omogućuje kretanje, potrebno je postupno raditi na vraćanju pokretljivosti, jačanju mišića i poboljšanju svakodnevnog funkcioniranja. Program aktivnosti mora biti prilagođen zdravstvenom stanju i mogućnostima pojedinca, a u liječenje se, prema potrebi, uključuju različiti stručnjaci. Pacijent pritom treba biti aktivan sudionik vlastitog liječenja.
Neliječena kronična bol opterećuje cijeli organizam
Kakve posljedice kronična bol može ostaviti na organizam ako se ne liječi na odgovarajući način?
– Dugotrajna bol ne utječe samo na mjesto na kojem je osjećamo, nego može opteretiti cijeli organizam. Stalna izloženost stresu i poremećaj sna mogu pogoršati opće zdravstveno stanje, a zbog straha od boli pacijenti često počinju izbjegavati kretanje. To s vremenom može dovesti do slabljenja mišića, ukočenosti zglobova i smanjene pokretljivosti. Posljedice se odražavaju i na psihičko zdravlje. Osobe koje mjesecima ili godinama žive s boli mogu se suočavati s iscrpljenošću, poteškoćama s koncentracijom, tjeskobom i depresivnim raspoloženjem. Zato je važno svakog pacijenta sagledati cjelovito, uzimajući u obzir njegovo fizičko i psihičko stanje, životne navike i okolnosti u kojima živi.
Kretanje kao dio liječenja, a ne dodatno opterećenje
Zašto je u liječenju kronične boli važan interdisciplinarni pristup i kakvu ulogu ima rehabilitacija?
– Kronična bol složen je problem koji često zahtijeva suradnju stručnjaka različitih specijalnosti. Ovisno o stanju i potrebama pacijenta, u liječenje se mogu uključiti anesteziolozi, fizijatri, neurolozi, ortopedi, fizioterapeuti i psiholozi. Takva suradnja omogućuje cjelovitiji pristup i individualno prilagođen plan liječenja. Posebno je važna aktivna rehabilitacija. Lijekovi i drugi medicinski postupci mogu pomoći u smanjenju boli do razine koja pacijentu omogućuje lakše kretanje, ali važno je postupno raditi i na vraćanju pokretljivosti, jačanju mišića i poboljšanju svakodnevnog funkcioniranja. Tjelesna aktivnost mora biti prilagođena zdravstvenom stanju i mogućnostima svakog pojedinca, uz stručne preporuke i nadzor kada je to potrebno. Pacijent pritom nije samo pasivni primatelj terapije, nego aktivan sudionik vlastitog liječenja. Razumijevanje bolesti, pridržavanje preporuka stručnjaka i postupna promjena štetnih životnih navika važni su za postizanje dugoročnih rezultata i bolju kvalitetu života – kazala je dr. Gordana Kesić-Valpotić.
Cilj liječenja nije samo ublažiti bol, nego vratiti kvalitetu života
Svjetski dan borbe protiv boli podsjetnik je da dugotrajnu bol ne treba prihvatiti kao neizbježan dio života niti čekati da postane nepodnošljiva. Pravodobno javljanje liječniku, odgovarajuća dijagnostika i individualno prilagođeno liječenje važni su koraci prema ublažavanju tegoba, očuvanju pokretljivosti i poboljšanju svakodnevnog funkcioniranja.
Bjelovarska Ambulanta za bol već četvrt stoljeća pruža stručnu pomoć pacijentima koji se suočavaju s kroničnom boli, potvrđujući koliko su kontinuitet zdravstvene skrbi, iskustvo i suradnja različitih stručnjaka važni u liječenju složenih zdravstvenih stanja.
Upravo su daljnji razvoj medicine, praćenje suvremenih spoznaja i individualan pristup svakom pacijentu ključni za unaprjeđenje zdravstvene skrbi. Iza svakog slučaja kronične boli nalazi se čovjek kojemu je potrebno ne samo olakšanje tegoba nego i mogućnost da ponovno bude aktivan, samostalan i uključen u svakodnevni život.
Jer uspjeh liječenja ne mjeri se samo smanjenjem boli, nego i onime što pacijent ponovno može učiniti – lakše se kretati, kvalitetnije spavati, vratiti se svojim aktivnostima i živjeti život punim plućima.






