Jesenska kampanja oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće počinje 21. listopada, a mamci s cjepivom polagat će se iz zrakoplova na području cijele Hrvatske, osim jadranskih otoka. Tijekom jesenske akcije planirano je polaganje čak 1.332.925 mamaka. Ministarstvo upozorava građane da ih ne diraju golim rukama te objašnjava što učiniti ako pronađu mamak u dvorištu ili na javnoj površini.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva najavilo je početak jesenske akcije oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće, koja počinje u srijedu, 21. listopada 2026. godine. Riječ je o mjeri koja se u Hrvatskoj sustavno provodi od 2011. godine, a njezin je cilj spriječiti ponovnu pojavu ove opasne zarazne bolesti i zaštititi zdravlje ljudi i životinja.
Mamci s cjepivom distribuirat će se iz zrakoplova, a kampanja će obuhvatiti cijelo područje Republike Hrvatske, izuzev jadranskih otoka. Tijekom svake kampanje planirano je polaganje 1.332.925 mamaka, odnosno ukupno 2.665.850 godišnje kroz proljetnu i jesensku akciju.
Mamci stižu iz zrakoplova, poznat je i raspored polaganja
Jesenska kampanja započinje s aerodroma Vinkovci-Sopot, odakle će se mamci najprije polagati na području sjevernog dijela Hrvatske, a potom će se distribucija premjestiti prema južnim dijelovima zemlje.
Prema planu Ministarstva, polaganje mamaka predviđeno je u sljedećim terminima:
- Vinkovci: od 21. do 24. listopada 2026.
- Varaždin: od 24. do 26. listopada 2026.
- Krk: od 26. do 29. listopada 2026.
- Brač: od 29. do 31. listopada 2026.
Mamci se iz zrakoplova izbacuju pomoću posebnih uređaja s ugrađenim GPS sustavom i softverom koji omogućuje preciznu distribuciju. Na površini od jednog četvornog kilometra zrakoplov prelazi dvije paralelne linije leta udaljene 500 metara, a polaže se 25 mamaka, s približno 80 metara udaljenosti između njih.
Takav način distribucije omogućuje da se u kratkom vremenu cjepivo položi na velikom području i u potrebnoj količini.
Hrvatska je slobodna od bjesnoće od 2021. godine
Bjesnoća je virusna zarazna bolest i opasna zoonoza koja može zahvatiti domaće i divlje životinje te ljude. U prirodi se takozvana silvatična bjesnoća održava prvenstveno među divljim mesojedima, a crvene lisice smatraju se najvažnijim rezervoarom i prijenosnikom bolesti.
U Hrvatskoj su posljednji slučajevi bjesnoće zabilježeni 2014. godine. Zahvaljujući kontinuiranoj provedbi oralne vakcinacije lisica, koja traje od 2011. godine, Europska komisija dodijelila je Hrvatskoj 2021. status zemlje slobodne od bjesnoće.
Iako u zemlji već godinama nema zabilježenih slučajeva, Ministarstvo upozorava da je nastavak preventivnih aktivnosti važan zbog mogućnosti ponovnog unosa bolesti, među ostalim i zbog kretanja ljudi i životinja preko granica.
Bjesnoća se na čovjeka može prenijeti izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom. Bolest je nakon pojave simptoma gotovo uvijek smrtonosna, zbog čega je pravodobna reakcija nakon mogućeg izlaganja virusu od presudne važnosti.
Kako izgledaju mamci s cjepivom?
Za cijepljenje lisica u Hrvatskoj koristit će se cjepivo Rabadrop proizvođača Bioveta, koje sadrži atenuirani virus bjesnoće, soj SAD Clone.
Cjepivo je u obliku ružičaste otopine smještene u plastično-aluminijskoj kapsuli u središtu hranjivog mamka. Mamak je tamnosmeđe boje i izgledom podsjeća na kolačić, a intenzivan miris i okus privlače divlje životinje.
Kada lisica pronađe mamak i zagrize ga, probija kapsulu te cjepivo dolazi u dodir sa sluznicom njezinih usta. Nakon toga potiče se razvoj imuniteta, koji se formira unutar 21 dana i štiti životinju od bjesnoće najmanje 12 mjeseci.
Mamak sadrži i tetraciklin, koji se odlaže u zubima i služi kao marker za utvrđivanje je li lisica bila izložena cjepivu.
Prema navodima Ministarstva, mamci su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja. Ipak, važno je pridržavati se uputa za postupanje u slučaju pronalaska mamka.
Pronašli ste mamak? Nemojte ga dirati golim rukama!
Ministarstvo posebno upozorava građane da mamke pronađene u prirodi ne diraju i ne premještaju.
Ako se mamak pronađe u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini, primjerice u parku ili na igralištu, može se ukloniti u najbliži grm izvan dvorišta ili na rub šume, ali samo ako se pritom može izbjeći izravan dodir kože s mamkom. Obvezno je koristiti zaštitu za ruke, primjerice zaštitne rukavice.
Neoštećeni mamak nije opasan za ljudsko zdravlje, ali njegov se miris može prenijeti na kožu i biti neugodan.
Ako je vanjski omot mamka oštećen, a tekućina cjepiva vidljiva, mamak više nije djelotvoran. Uz obveznu zaštitu ruku može se staviti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru radi pravilnog zbrinjavanja.
U slučaju dodirivanja omota mamka potrebno je temeljito oprati ruke vodom i sapunom. Ako tekućina cjepiva dođe u dodir s kožom ili sluznicama, potrebno je odmah se obratiti liječniku.
Psi i mačke nisu cijepljeni ako dođu u dodir s mamkom
Iako mamci nisu opasni za kućne ljubimce, Ministarstvo upozorava da oni nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka. Zato se pas ili mačka koji dođu u dodir s mamkom ne smatraju cijepljenima protiv bjesnoće.
Vlasnici i dalje trebaju voditi računa o propisanim preventivnim cijepljenjima svojih ljubimaca.
Posebno je važno reagirati u slučaju ugriza ili ogrebotine od psa, mačke, lisice ili druge divlje životinje. Tada postoji rizik od infekcije virusom bjesnoće, pa ranu treba odmah temeljito oprati velikom količinom sapuna i tekuće vode te se što prije javiti liječniku ili najbližoj antirabičnoj jedinici kako bi se pravodobno poduzele potrebne mjere zaštite.
Kontrola bolesti nastavlja se i nakon kampanje
Učinkovitost oralne vakcinacije prati se kontinuiranim laboratorijskim pretraživanjem lisica na bjesnoću te provjerom stečenog imuniteta nakon provedbe kampanje.
U programu važnu ulogu imaju državna tijela nadležna za veterinarstvo, lovstvo i javno zdravlje, ali i lovačka društva te građani, koji sudjeluju u dostavi odstrijeljenih lisica u ovlaštene veterinarske organizacije, kao i u dostavi uginulih divljih životinja ili životinja stradalih u prometu.
Program oralne vakcinacije lisica za cijelo područje Hrvatske odobren je i sufinanciran od Europske komisije do 2027. godine. Nakon toga, ovisno o epidemiološkoj situaciji u susjednim zemljama, provedba bi se trebala usmjeriti na područja povećanog rizika od mogućeg unosa bolesti.
Iako je Hrvatska već godinama slobodna od bjesnoće, preventivna vakcinacija i odgovorno ponašanje građana ostaju važni za očuvanje zdravlja ljudi i životinja.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Izvor: poljoprivreda.gov.hr
Foto naslovna: Canva
