Od 1. ožujka 2027. Hrvatska bi trebala prijeći na novi elektronički sustav naplate cestarine Crolibertas, koji će omogućiti vožnju autocestama bez zaustavljanja na naplatnim kućicama. No, novi Zakon o naplati cestarine donosi i jednu odredbu koja bi mogla zainteresirati vlasnike starijih automobila: sustav će moći obrađivati podatke o emisijskom razredu vozila i standardu emisija CO₂. Znači li to da će vlasnici starijih dizelaša plaćati skuplju cestarinu? Ne nužno. Evo što zapravo piše u zakonu.
Kamere će prepoznavati registarske oznake, ali to nije sve
Hrvatske autoceste pripremaju uvođenje sustava Crolibertas, kojim bi se trebao omogućiti slobodan protok vozila bez klasičnih naplatnih kućica i zaustavljanja radi plaćanja.
Prema planu, sustav bi trebao početi s radom 1. ožujka 2027. godine. Vozači osobnih automobila moći će birati između dvije mogućnosti: korištenja ENC uređaja ili automatskog prepoznavanja registarskih oznaka. U drugom slučaju vozilo će prethodno trebati uključiti u sustav i povezati ga s valjanim načinom plaćanja. Za teška vozila bit će obvezan ENC uređaj.
Novi sustav, međutim, neće služiti samo za prepoznavanje registarskih oznaka i naplatu cestarine. Zakon propisuje i znatno širi skup podataka koji se mogu obrađivati radi naplate, nadzora korištenja autocesta i postupanja u slučaju neplaćanja cestarine.
Upravo se među tim podacima nalaze i emisijske karakteristike vozila.
Što točno piše u Zakonu o naplati cestarine?
Članak 38. Zakona o naplati cestarine navodi da subjekti koji upravljaju sustavom mogu obrađivati podatke o skupini vozila, emisijskom razredu lakih i teških vozila te standardu emisija CO₂ koji vozilo zadovoljava. Kao dokaz tih podataka može se koristiti i preslika prometne dozvole ili drugi odgovarajući dokument.
Drugim riječima, zakon predviđa da u sustavu budu dostupni i podaci o emisijskim obilježjima vozila, a ne samo podaci nužni za njegovo prepoznavanje i obračun cestarine.
Važno je pritom naglasiti da to ne znači da će kamere na autocestama izravno mjeriti koliko štetnih plinova ispušta pojedini automobil. Riječ je o podacima o karakteristikama vozila koji se mogu utvrđivati na temelju odgovarajućih evidencija i dokumentacije.
Zakon o naplati cestarine, članak 38. – Narodne novine
Hoće li stariji dizelaši plaćati više?
To je pitanje koje bi moglo najviše zanimati vlasnike starijih automobila, posebno dizelaša koji zadovoljavaju emisijske standarde Euro 4 ili Euro 5.
Sama činjenica da će se u sustavu evidentirati emisijski razred ne znači da će svaki stariji automobil automatski imati višu cestarinu. Članak 38. uređuje obradu podataka, a ne propisuje posebnu cijenu za osobne automobile prema standardu Euro 4, Euro 5 ili Euro 6.
Ipak, zakon sadrži i odredbe o pristojbama povezanima s vanjskim troškovima, uključujući onečišćenje zraka. Članak 10. propisuje naplatu takve pristojbe za teška vozila, uz izuzeća za vozila koja zadovoljavaju najstrože emisijske kriterije. Za laka vozila, među koja pripadaju osobni automobili, zakon predviđa da Vlada odlukom određuje uvođenje takve pristojbe.
To znači da treba razlikovati dvije stvari: prikupljanje podataka o emisijama i stvarno uvođenje naknade koja bi utjecala na cijenu za određenu kategoriju vozila. Prvo je izričito predviđeno zakonom, dok se za konkretan iznos i primjenu na osobne automobile moraju uzeti u obzir odgovarajuće odluke i pravila naplate.
U ovoj je fazi zato pogrešno zaključiti da će svi vlasnici starijih dizelaša od 1. ožujka 2027. plaćati više samo zbog godine proizvodnje ili emisijskog razreda svojeg automobila.
Koje će još podatke novi sustav prikupljati?
Članak 38. navodi i druge podatke koje će sustav moći obrađivati. Među njima su:
- registarske oznake i podaci iz evidencije registriranih vozila
- podaci o ENC uređaju i tokenizirani podaci o platnoj kartici
- podaci o korisniku koji je prijavljen u sustav
- slike vozila koje omogućuju prepoznavanje registarskih oznaka, tipa, modela, boje i drugih obilježja
- datum, vrijeme i mjesto nastanka snimke
- prijeđene dionice autoceste i pripadajući iznosi cestarine
- podaci o neplaćanju cestarine i eventualnim postupcima naplate.
Zakon uređuje i čuvanje podataka. Slike vozila prikupljene u sustavu čuvaju se 12 mjeseci od dana naplate cestarine odnosno drugih naknada, između ostaloga radi provjere naplate i rješavanja prigovora. Snimke prikupljene videonadzorom autocesta mogu se čuvati najviše 30 dana, osim kada drugi zakon predviđa osnovu za dulje čuvanje.
Ove odredbe dio su zakonskog okvira kojim se uz elektroničku naplatu uređuju i nadzor korištenja autocesta te zaštita i obrada podataka.
Što vozači trebaju znati prije uvođenja Crolibertasa?
Za većinu vozača najvažnija promjena bit će način registracije i plaćanja cestarine. Korisnici će morati odabrati odgovarajući model, povezati podatke o vozilu s načinom plaćanja i provjeriti jesu li svi podaci ispravno evidentirani.
Hrvatske autoceste ranije su navele da se zbog samog uvođenja novog sustava ne očekuje promjena cijena cestarine. To je važno razlikovati od eventualnih budućih odluka o posebnim naknadama povezanim s emisijama vozila.
Zaključno, vlasnici starijih dizelaša zasad ne bi trebali pretpostaviti da će im cestarina automatski poskupjeti. Novi zakon predviđa obradu emisijskih podataka, ali to samo po sebi nije dokaz da se za starije osobne automobile uvodi viša tarifa. Za takav zaključak potrebno je utvrditi konkretna pravila i odluke koje određuju kako će se ti podaci primjenjivati pri obračunu naknada.
Izvor: HRT, informacije Hrvatskih autocesta – Izvor: HRT, 18. prosinca 2025..
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto: Ilsutracija
