Dom kulture u Bjelovaru ispunili su djelatnici u obrazovanju koji su sudjelovali na predavanju prof. emer. Dubravke Miljković iz Zagreba pod nazivom „Istine i neuromitovi o učenju i poučavanju“. Predavanje je održano u sklopu znanstveno-stručnog skupa „Obrazovanje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji: analize i perspektiva razvoja“, koji je okupio sudionike zainteresirane za unaprjeđenje obrazovanja i suočavanje s izazovima suvremenog odgoja i poučavanja.
U središtu predavanja bila su uvriježena vjerovanja o funkcioniranju ljudskog mozga, učenju i školskom uspjehu, ali i uloga učitelja, roditelja i učenika u obrazovnom procesu. Kroz primjere i znanstvene spoznaje Miljković je pojasnila kako nastaju mitovi o učenju, zašto se dugo zadržavaju te što istraživanja govore o metodama poučavanja koje doista pridonose uspjehu učenika.
Skup je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, odnosno Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, uz suorganizaciju Bjelovarsko-bilogorske županije, Ogranka Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora Bjelovar i Grada Bjelovara.
Govoreći o nastanku i širenju neuromitova, Miljković je istaknula kako se netočne informacije često prenose putem medija i usmene predaje, a ponavljanjem s vremenom počinju djelovati kao činjenice. Pritom važnu ulogu imaju i ljudska sklonost jednostavnim objašnjenjima te selektivno pamćenje događaja koji potvrđuju ono u što već vjerujemo.
– Kako mitovi o djelovanju i funkcioniranju mozga uopće nastaju te kako se održavaju? Tu je prezentacija u medijima, ali i usmena predaja. Kada neku laž ponoviš sto puta onda svi misle da je to točno. Postoji i težnja k jednostavnim rješenjima, primjerice da je za nešto kriv naš mozak. Ponekad postoji malo zrnce istine u svemu pa se onda to jako napuše. Imamo i selektivnost percepcije – koliko puta vam se dogodilo da ste na nekoga pomislili i onda vas je ta osoba nazvala? A zaboravili ste na ono kada ste tisuće puta na nekoga pomislili pa vas on nije nazvao. Pamtimo i zapažamo ono što nam se sviđa. Mi često mislimo da je nešto uzrokovalo nešto, a stvari su samo povezane. Povezanost inteligencije i školskog uspjeha je povezanost, to nije uzročno-posljedična veza – započela je prof. emer. Dubravka Miljković.
Pritom je upozorila da visoka inteligencija sama po sebi ne jamči i uspjeh u školi. Na rezultate učenika utječu različiti čimbenici, zbog čega je važno izbjegavati pojednostavljene zaključke o njihovim sposobnostima.
– Imate djece koja su jako inteligentna, ali čije su školske ocjene katastrofa – ističe Dubravka Miljković.
MOZAK JE AKTIVAN, A MITOVI O UČENJU ČESTO SU POGREŠNI
Jedan od dijelova predavanja odnosio se na funkcioniranje mozga i njegovu ulogu u učenju. Miljković je naglasila da mozak ne prestaje raditi te da njegova aktivnost zahtijeva znatnu količinu energije.
– Mozak je stalno aktivan. Nije utvrđen nijedan besposleni dio. Nije zabilježena nijedna povreda mozga koja ne bi narušila, barem privremeno, funkcioniranje povrijeđene osobe. Mozak teži 2 do 3 % tjelesne mase, a koristi više od 20 % kisika – kaže Miljković.
Posebno se osvrnula na rašireno uvjerenje da učenici najbolje uče kada se način poučavanja prilagodi njihovu navodnom stilu učenja, primjerice vizualnom ili auditivnom. Objasnila je kako takav pristup nije potvrđen istraživanjima te da je važnije primjenjivati učinkovite metode poučavanja koje odgovaraju sadržaju i ciljevima učenja.
– Učenik će bolje naučiti kada je stil poučavanja prilagođen stilu njegovog učenja – to je urbana legenda obrazovanja. To nije točno. Nema interakcijskih efekata između metoda poučavanja i različitih skupina učenika. No, ima značajnih glavnih efekata metoda. Efikasne metode su efikasne za sve učenike, a ne samo za neke. Svi učenici mogu naučiti jednako dobro ako učitelji koriste prikladni način poučavanja – ističe Miljković.
U školskom okruženju, dodala je, često se događa da se učenike svrstava u određene kategorije, a takve oznake ponekad prihvaćaju i sami učenici. To može utjecati na njihovo shvaćanje vlastitih sposobnosti i načina na koji mogu usvajati nova znanja.
– U praksi smo jako skloni etiketiranju učenika. No, i učenici sami sebe znaju etiketirati, kao što je: meni najviše paše ako nešto gledam ili da ja bolje učim ako nešto slušam – pojašnjava Miljković.
UČITELJ IMA KLJUČNU ULOGU U ŠKOLSKOM USPJEHU
Govoreći o čimbenicima koji utječu na školski uspjeh, Miljković se osvrnula na velik broj istraživanja koja su analizirala povezanost različitih elemenata obrazovnog procesa i postignuća učenika. Među najvažnijim čimbenicima ističu se učitelj i kurikulum, pri čemu učitelj ima posebno značajan utjecaj.
– Što utječe na školski uspjeh učenika? Na temelju 65 tisuća istraživanja o utjecaju svega i svačega na uspjeh učenika izdvojili su se neki faktori. Osobine učenika su na 3. do 4. mjestu. Škola je na 5. mjestu, a učitelj je broj 1. Obitelj je na broju 6., poučavanje 3. do 4. mjesto, i kurikulum na 2. mjestu. Učitelj i kurikulum su prve dvije stvari. Najveći pojedinačni utjecaj na uspjeh učenika ima učitelj – kaže Miljković.
Upravo zbog toga unaprjeđivanje kompetencija i učinkovitosti učitelja smatra jednim od najvažnijih koraka u razvoju kvalitetnijeg obrazovanja. Njihova uloga ne odnosi se samo na prenošenje znanja, nego i na odabir metoda, planiranje nastave i stvaranje poticajnog okruženja za učenje.
– Od svih pojedinačnih faktora, unaprjeđivanje efikasnosti učitelja će najviše unaprijediti odgoj i obrazovanje – ističe Miljković.
Pojasnila je i koje su, prema njezinu mišljenju, ključne zadaće učinkovitog učitelja, pritom upozorivši na sve izraženije izazove u odnosima između škole i roditelja. Naglasila je da učitelji, uz kvalitetno planiranje i provedbu nastave, trebaju imati odgovarajuću podršku u rješavanju problema koji se pojavljuju u radu s učenicima i njihovim obiteljima.
– Tri glavne uloge efikasnog učitelja su mudre odluke o najdjelotvornijim nastavnim metodama/strategijama, dizajn kurikuluma koji će potaknuti učenje te učinkovita primjena modela, stilova i tehnika upravljanja razredom, ali u zadnje vrijeme i roditeljima. Gdje god dođem u školu mnogi kažu da su učenici dobri naspram roditelja. Dopustili smo roditeljima da nam se miješaju i u metodiku nastave, upravljanje razredom, školom. Učitelji se osjećaju nezaštićeno jer nemaju mehanizme kako riješiti problem, pogotovo s roditeljem – navodi Miljković.
PREDZNANJE, KONCENTRACIJA I POVRATNE INFORMACIJE VAŽNI ZA UČENJE
Među čimbenicima koji utječu na uspješnost učenja predavačica je izdvojila i predznanje učenika. Kako bi učenici mogli razumjeti i usvojiti nove sadržaje, važno je da učitelj najprije utvrdi što već znaju i na kakvim se temeljima može graditi daljnje učenje.
– Cijelo naše kognitivni funkcioniranje: pamćenje, učenje, rezoniranje i rješavanje problema se temelji na predznanju. Učitelj mora znati predznanje svojih učenika da bi mogao obrađivati nove sadržaje. Zato je poželjno na početku nastave vidjeti s čime učenici raspolažu – naglašava Miljković.
Osvrnula se i na multitasking, odnosno istodobno obavljanje više zadataka, koji se često pogrešno smatra načinom povećanja produktivnosti. U nastavi, upozorila je, brojni distraktori otežavaju koncentraciju i pamćenje te mogu negativno utjecati na rezultate učenika.
– Nije točno da multitasking povećava radni učinak. Radni učinak je tada gori jer imamo poteškoća u organiziranju misli, razdvajanju važnog od nevažnog i pamćenju, a i mozak se oštećuje. Tako je i na nastavi, što je više distraktora to je manje učenja i slabije su ocjene – napominje Miljković.
Uz smanjenje ometanja tijekom učenja, važnima smatra poznavanje učinkovitih strategija učenja i ustrajnost. Učenicima je potrebno pomoći da razviju navike i pristupe koji će im omogućiti lakše i kvalitetnije usvajanje gradiva.
– Ono što pozitivno utječe na učenje je dobro poznavanje strategija učenja i više upornost u učenju – dodaje Miljković.
Na kraju predavanja posebno je naglasila važnost povratnih informacija, koje učenicima omogućuju da razumiju što su napravili dobro, gdje griješe i na čemu trebaju dodatno raditi. Istaknula je i važnost vrednovanja koje prepoznaje trud i zalaganje, a ne samo konačan rezultat.
– Važne su povratne informacije u nastavi. Jako je važno da dijete uvijek zna kako je nešto napravilo, a tu su i opisne ocjene te naglašavati ulogu rada i zalaganja u postizanju uspjeha – zaključuje Miljković.
Predavanje je tako otvorilo niz pitanja važnih za suvremeni odgoj i obrazovanje, od razumijevanja načina na koji učenici usvajaju znanje do položaja učitelja i suradnje s roditeljima. Poruka je bila jasna: kvalitetno obrazovanje zahtijeva oslanjanje na znanstvene spoznaje, promišljene nastavne metode te zajednički angažman svih koji sudjeluju u odgoju i obrazovanju djece i mladih.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 03/26 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Razvoj odgoja i obrazovanja – Djeca, mladi, učitelji, roditelji zajedno u izazovima suvremenog života
Foto: Bjelovar.info
