Građani i tvrtke diljem Europske unije mogle bi se u nadolazećoj ogrjevnoj sezoni suočiti s višim cijenama plina, piše HRT. Uzrok tomu su rast veleprodajnih cijena plina i povijesno niske zalihe u skladištima diljem Europe.
Cijena plina na referentnom, Nizozemskom tržištu porasla je s 27 eura na početku godine na 66 eura za megavatsat. Dok pošiljke LNG-ja iz Azije teško pristižu do Europe, provjerili smo kako se za nadolazeću ogrjevnu sezonu priprema Hrvatska.
Hrvatski distributeri već obavještavaju male korisnike o tome da će im od listopada plin poskupjeti. U Gradskoj plinari Zagreb računali su s 48 eura za megavatsat.
– Bit će primjenjiva od 1.10. do 1.10. iduće godine. HERA će s točnim podacima izaći krajem rujna, a bit će u prosjeku prema nekakvim izračunima povećana 7 do 8 posto ako ne bude promjena u odlukama Vlade oko dosadašnjih subvencija – objasnio je Dalibor Pudić, direktor Gradske plinare Zagreb.
Cijena prirodnog plina na međunarodnim je tržištima porasla između 120 i 130 posto u odnosu na cijene s početka godine. Hrvatska je u prednosti jer ima izravan pristup LNG terminalu. Pudić, pa i drugi stručnjaci tvrde jedno.
– Plina će biti, samo pitanje je po kojoj cijeni. Ono što sam ja malo računao je da će se cijene za građane će ići oko 7 do 8 posto, oko 3 do 3,20 eura po računu na mjesečnoj razini, ako Vlada naravno ne kaže nešto drukčije – smatra energetski stručnjak Igor Grozdanić.
Postavlja se pitanje hoće li Vlada RH od listopada nastaviti subvencionirati plin.
– Vlada ima na snazi mjere kojima intervenira u cijenu goriva, plina i struje. Sigurno ćemo kroz deveti mjesec razmotriti varijantu da ne dođe do velikog poskupljenja, ali još uvijek nismo na razini vlade o tome razgovarali tako da vam ne mogu reći više o tome – rekao je Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture.
Osim LNG-ja, hrvatski plinski sustav opskrbljuje i jedino podzemno skladište plina, ono u Okolima. Sad je popunjeno malo više od 70 posto.
– Period je kad se skladište puni i još uvijek u normalnim okolnostima je to razina zapunjenosti kad ne postoje nikakvi problemi ako je poznato da će punjenje se nastaviti do 1.10. čak mogućnosti do 1.11. – istaknuo je Vlado Vlašić, direktor Podzemnog skladišta plina Okoli.
Srž problema skupog plina, kao i kod nafte leži u Hormuškom tjesnacu. Izvoz katarskog plina u Europu od početka godine smanjen je 96 posto, pa ga Stari kontinent nabavlja po višim cijenama iz drugih izvora. Uvoz iz SAD-a veći je 23 posto. U međuvremenu, iz Irana stižu nove prijetnje: na crnu listu stavio je 45 tankera, među kojima su i oni koji prevoze energente zbog kršenja pravila prolaska kroz Hormuški tjesnac.
Izvor: vijesti.hrt.hr
Foto: Freepik
