Dan biciklista, koji se obilježava 16. srpnja, donosi zanimljiv uvid u navike građana Hrvatske. Iako bicikl postaje sve popularniji kao rekreativno prijevozno sredstvo, Hrvati ga i dalje koriste rjeđe od prosjeka Europske unije. Istodobno, Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se među vodećima u Hrvatskoj po interesu za bicikle, pokazuje analiza javno dostupnih podataka.
Analiza Nacionalnog prometnog modela izrađena za Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pokazuje da se u Hrvatskoj biciklom obavlja tek pet posto svih putovanja. Nešto optimističniji podaci iz Eurobarometra govore da je oko šest posto građana redovito na biciklu, no i to je ispod europskog prosjeka od osam posto.
Kada je riječ o povremenoj vožnji, rezultati su nešto bolji. Oko 22 posto Hrvata navodi da bicikl vozi barem jednom tjedno, što je tek neznatno manje od prosjeka Europske unije.
Bjelovarsko-bilogorska županija među hrvatskim liderima
Iako se bicikl u Hrvatskoj najčešće koristi za rekreaciju, zanimljivo je da upravo kontinentalni dio zemlje pokazuje najveći interes za biciklizam.
Prema podacima Google pretraživanja u posljednjih godinu dana, među županijama s najvećim interesom za pojam “bicikl” nalazi se i Bjelovarsko-bilogorska županija, koja zauzima visoko četvrto mjesto u Hrvatskoj.
Na vrhu ljestvice nalaze se:
- Virovitičko-podravska županija,
- Koprivničko-križevačka županija,
- Međimurska županija,
- Bjelovarsko-bilogorska županija,
- Krapinsko-zagorska županija,
- Osječko-baranjska županija.
S druge strane, najmanji interes bilježe jadranske županije, pri čemu je Dubrovačko-neretvanska županija na sam
om začelju.
Kontinent biciklira više od Jadrana
Podaci Nacionalnog prometnog plana pokazuju kako stanovnici kontinentalne Hrvatske znatno češće koriste bicikl nego stanovnici Jadrana.
Na jadranskom području biciklom se obavlja tek oko dva posto svih putovanja, što je znatno manje od hrvatskog prosjeka. Kao jedan od razloga navodi se zahtjevniji teren i konfiguracija obalnih gradova, zbog čega stručnjaci sve više ističu potencijal električnih bicikala.
Bicikl se najčešće kupuje za rekreaciju
Analiza platforme Shoptok.hr pokazuje da hrvatski građani bicikle uglavnom kupuju za slobodno vrijeme i rekreaciju.
Najtraženiji modeli podijeljeni su u dvije skupine – povoljnije gradske bicikle za svakodnevnu vožnju te skuplje brdske, trekking i cestovne modele poznatih proizvođača poput Fujija, KTM-a i Treka, namijenjene sportu i rekreativnim vožnjama.
Sigurnost i dalje ostaje velik izazov
Unatoč rastu interesa za biciklizam, sigurnosni podaci nisu ohrabrujući.
Biciklisti su činili 13 posto svih teško ozlijeđenih u prometnim nesrećama u razdoblju od 2010. do 2019. godine, a Hrvatska bilježi čak 28 posto više poginulih biciklista po milijunu stanovnika od prosjeka Europske unije.
Posebno zabrinjava podatak da u čak 83 posto teških prometnih nesreća koje su izazvali sami biciklisti vozači nisu nosili zaštitnu kacigu. Većina smrtno stradalih biciklista starija je od 50 godina, dok se oko 70 posto svih nesreća događa u urbanim sredinama.
U planu više od 850 kilometara novih biciklističkih staza
Kako bi se povećala sigurnost i potaknulo svakodnevno korištenje bicikala, Nacionalni plan razvoja predviđa izgradnju više od 850 kilometara nove biciklističke infrastrukture uz ulaganje od 166,7 milijuna eura u razdoblju od 2023. do 2027. godine.
Stručnjaci smatraju kako će upravo razvoj kvalitetne infrastrukture i daljnja ulaganja biti ključni za to hoće li Hrvatska od zemlje u kojoj se bicikl koristi prvenstveno za rekreaciju postati zemlja u kojoj će bicikl biti svakodnevno prijevozno sredstvo.





