Istraživanja pokazuju da učenje instrumenta ne razvija samo glazbene vještine, već može pozitivno utjecati na pamćenje, pažnju, slušanje i kognitivni razvoj djece
Kada se govori o glazbenom obrazovanju, najčešće se ističe razvoj glazbenog sluha, osjećaja za ritam ili vještine sviranja instrumenta. No posljednjih desetljeća znanstvenici sve više istražuju i jedan drugi aspekt glazbene poduke – njezin utjecaj na razvoj dječjeg mozga.
Rezultati brojnih istraživanja pokazuju kako učenje glazbe može imati znatno širi učinak od samog svladavanja nota i melodija te pridonijeti razvoju važnih kognitivnih sposobnosti.
Glazba mijenja način na koji mozak obrađuje zvuk
Jedno od najzanimljivijih istraživanja proveli su kanadski znanstvenici Antoine Shahin, Larry Roberts i Laurel Trainor sa Sveučilišta McMaster.
U istraživanju objavljenom 2004. godine pratili su djecu u dobi od četiri i pet godina koja su tek započela učiti violinu ili klavir prema Suzuki metodi. Njihove rezultate usporedili su s vršnjacima koji nisu pohađali glazbenu poduku.
Mjerenjem moždane aktivnosti utvrđeno je kako su djeca uključena u glazbeno obrazovanje pokazivala snažnije moždane reakcije na zvuk. Promjene su bile posebno izražene kod zvuka instrumenta koji su učila svirati.
Drugim riječima, redovito bavljenje glazbom nije samo povećalo količinu zvukova kojima su djeca bila izložena, nego je promijenilo način na koji njihov mozak prepoznaje i obrađuje zvučne informacije.
Znanstvenici su zaključili kako specifična slušna iskustva, poput učenja instrumenta, mogu ubrzati razvoj slušnih područja mozga tijekom ranog djetinjstva.
Glazbena poduka povezana s boljim rezultatima na testovima inteligencije
Slične rezultate donijelo je i istraživanje psihologa E. Glenna Schellenberga sa Sveučilišta u Torontu.
Djeca su bila raspoređena u nekoliko skupina – jedna je pohađala glazbenu poduku, druga dramske radionice, dok je treća služila kao kontrolna skupina.
Nakon godinu dana pokazalo se da su djeca koja su pohađala satove glazbe ostvarila nešto bolji napredak na testovima inteligencije od svojih vršnjaka. Iako razlike nisu bile velike, rezultati su bili dovoljno dosljedni da upućuju na povezanost između glazbenog obrazovanja i općeg kognitivnog razvoja.
Glazba može poboljšati verbalno pamćenje
Dodatnu potvrdu važnosti glazbenog obrazovanja donijelo je istraživanje njemačkih znanstvenika predvođenih Inom Roden.
Tijekom 18 mjeseci pratili su skupinu osnovnoškolaca te utvrdili da su djeca uključena u instrumentalni glazbeni program ostvarila veći napredak u verbalnom pamćenju od svojih vršnjaka koji nisu sudjelovali u takvom programu.
Verbalno pamćenje ima važnu ulogu u usvajanju jezika, razumijevanju pročitanog sadržaja i školskom učenju općenito, zbog čega su ovi rezultati posebno zanimljivi za roditelje i nastavnike.
Više od izvannastavne aktivnosti
Stručnjaci ističu kako nijedno istraživanje ne tvrdi da će samo pohađanje glazbene škole dijete automatski učiniti uspješnijim ili inteligentnijim. Razvoj svakog djeteta ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući obiteljsko okruženje, obrazovanje, motivaciju i osobne interese.
Ipak, ono što znanstvena istraživanja dosljedno potvrđuju jest da glazbena poduka ne razvija samo glazbene sposobnosti. U razdoblju intenzivnog razvoja mozga ona može poticati procese povezane s pažnjom, slušanjem, pamćenjem i obradom informacija.
Možda upravo zato glazba predstavlja mnogo više od obične izvannastavne aktivnosti. Za dječji mozak ona je istodobno igra, izazov i vrijedan trening koji može ostaviti dugoročne pozitivne učinke na razvoj djeteta.
Izvor: hgz.hr
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto naslovna: magnific
