ATTR-CM često ostaje neprepoznata sve do uznapredovalog stadija bolesti
Transtiretinska amiloidna kardiomiopatija (ATTR-CM), ozbiljna i progresivna bolest srca koja može dovesti do zatajivanja srca i prerane smrti, u Hrvatskoj je i dalje nedovoljno prepoznata. Stručnjaci upozoravaju da mnogi oboljeli godinama ne znaju da boluju od ove bolesti, a put do dijagnoze često traje više od tri godine.
Na međunarodnom stručnom skupu „Beyond Boundaries: Advancing ATTR-CM Care“, održanom u Zagrebu, vodeći domaći i strani kardiolozi upozorili su na važnost ranog prepoznavanja bolesti koja se često zamjenjuje drugim zdravstvenim problemima ili jednostavno pripisuje starenju.
„Broj oboljelih raste, osobito među starijom populacijom, a najveći izazov ostaje pravovremeno postavljanje dijagnoze“, istaknuo je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb.
Simptomi koji često prolaze nezapaženo
Kod ATTR-CM-a dolazi do nakupljanja abnormalnog proteina u srčanom mišiću, zbog čega srce postupno postaje kruće i slabije pumpa krv. Posljedica je razvoj zatajivanja srca, a bolest bez odgovarajućeg liječenja može imati vrlo ozbiljne posljedice.
Među najčešćim simptomima nalaze se:
- kratkoća daha
- kronični umor
- oticanje nogu i gležnjeva
- vrtoglavice
- poremećaji srčanog ritma
- slabost i trnjenje ruku i nogu
Upravo zbog nespecifičnih simptoma bolest često ostaje neprepoznata sve do uznapredovalog stadija.
U Hrvatskoj bi moglo biti više od 700 oboljelih
Prema procjenama stručnjaka, u Hrvatskoj između 590 i 725 osoba boluje od tzv. divljeg tipa ATTR-CM-a povezanog sa starenjem, pri čemu je većina slučajeva još uvijek nedijagnosticirana.
Postoji i nasljedni oblik bolesti, od kojeg u Hrvatskoj boluje oko 20 osoba. Većina dijagnosticiranih pacijenata dolazi s područja Imotskog i okolice, a bolest se kod njih javlja ranije i često ima teži tijek.
Bez liječenja preživljenje je svega dvije do četiri godine
Kardiološki stručnjaci posebno naglašavaju važnost ranog otkrivanja bolesti jer je prognoza bez liječenja izrazito nepovoljna.
„ATTR-CM se donedavno smatrala rijetkom, neizlječivom i brzo fatalnom bolešću. Danas, zahvaljujući suvremenim terapijama i napretku dijagnostike, imamo mogućnost značajno poboljšati kvalitetu života i ishode liječenja oboljelih“, poručio je akademik Miličić.
Podaci pokazuju da medijan preživljenja nakon postavljanja dijagnoze iznosi između dvije i četiri godine ako se bolest ne liječi na vrijeme.
Njemačka iskustva pokazuju koliko je važno rano prepoznavanje
O važnosti pravovremene dijagnoze govorio je i prof. dr. med. Carsten Tschöpe iz Njemačkog centra za srce pri sveučilišnoj bolnici Charité u Berlinu.
Istaknuo je kako se prije tridesetak godina o ovoj bolesti gotovo nije govorilo, dok danas zahvaljujući većoj osviještenosti liječnika i napretku medicine ATTR-CM sve češće otkrivaju u ranijim fazama.
Njemačka danas ima 17 specijaliziranih centara za dijagnostiku i liječenje ATTR-CM-a, gdje multidisciplinarni timovi zajednički rade na ranom otkrivanju bolesti.
Hrvatska ima nacionalni registar oboljelih
Važan korak u praćenju bolesti predstavlja i nacionalni registar CroATTR, koji već četiri godine prikuplja podatke o oboljelima, genetskim obilježjima bolesti i rezultatima liječenja.
Registar je pokrenut na inicijativu KBC-a Zagreb, a stručnjacima omogućuje bolje razumijevanje bolesti i učinkovitije planiranje liječenja.
Prema podacima registra, rano uvođenje ciljane terapije može značajno usporiti napredovanje bolesti, očuvati funkcionalne sposobnosti bolesnika i poboljšati izglede za dulji i kvalitetniji život.
Ključ je u edukaciji i ranom otkrivanju
Stručnjaci su zaključili kako je potrebno dodatno educirati liječnike primarne zdravstvene zaštite kako bi se bolest prepoznala što ranije.
Kada se ATTR-CM dijagnosticira na vrijeme, pacijentima se može omogućiti cjelovita skrb, redovito praćenje rada srca, pravodobno liječenje te promjene životnih navika koje mogu značajno usporiti napredovanje bolesti.
Iako se ATTR-CM još uvijek smatra nedovoljno prepoznatom bolešću, nove terapijske mogućnosti i sve bolja dijagnostika daju nadu da će se u budućnosti sve više pacijenata liječiti na vrijeme i izbjeći najteže posljedice ove ozbiljne srčane bolesti.





