Udruga Progressus, udruga „Za zdravo i sretno djetinjstvo”, Veleučilište u Bjelovaru i Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije organizirali su u Bjelovaru Kongres o dojenju koji se održava 15. i 16. svibnja.
Kongres je okupio liječnike, medicinske sestre i ljekarnike, a sudjeluje stotinjak polaznika uživo te još oko 150 online sudionika.
Ovogodišnji skup ima posebno značenje jer se obilježava 30 godina promocije dojenja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te deset godina projekta „Ljekarne prijatelji dojenja”.
„Kongres je kruna 30 godina rada”
Predsjednica udruge „Za zdravo i sretno djetinjstvo” prim. dr. sc. Marija Čatipović istaknula je kako je riječ o Kongresu suvremenih spoznaja o dojenju, a upravo je dojenje glavna tema skupa.
– Trideset godina promocije dojenja slavimo u rujnu jer smo 1996. godine krenuli s tim aktivnostima. Nakon Majčinog dana, Dana sestrinstva i na sam Dan obitelji, ovo je odličan trenutak za održavanje Kongresa koji je svojevrsna kruna svega što smo radili posljednjih 30 godina u našoj županiji, ali i šire – rekla je Čatipović.
Naglasila je kako su rezultati vidljivi, ali da prostora za napredak još uvijek ima.
– U tih 30 godina došli smo od 14 posto isključivog dojenja do 50 posto. To još uvijek nije ono što želimo jer UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija postavljaju cilj od 70 posto. Posla uvijek ima jer dolaze nove trudnice, nove majke i nova djeca – kazala je.
„Važna je podrška cijelog društva”
Govoreći o izazovima, Čatipović je istaknula kako velik broj majki napušta dojenje već tijekom prvog mjeseca života djeteta.
– Majke iz rodilišta izlaze s čak 85 do 90 posto dojenja, no taj broj vrlo brzo pada. Zato je važna podrška okoline – obitelji, susjeda i cijelog društva. Važno je da o dojenju svi razmišljamo pozitivno – rekla je.
Dodala je kako je potrebno raditi i na promjeni stavova među mladima.
– Danas gotovo svi znaju odgovoriti koja je najbolja prehrana za dijete, ali znanje nije isto što i stav. Zato smatramo da bi se o ovoj temi trebalo govoriti već u osnovnim i srednjim školama, ali i u vrtićima kroz projekte poput „Vrtić prijatelj dojenja”. Želimo da dojenje bude nešto potpuno prirodno i normalno – poručila je.
Naglasila je i kako ne želi da se majke osjećaju osuđeno ako ne uspiju dojiti.
– Ne želimo da nam majke dolaze u suzama i osjećaju pritisak. Ako dojenje ne uspije, ništa strašno se neće dogoditi i nema mjesta osudi – rekla je.
Nacionalni program zaštite i promicanja dojenja
Voditeljica Odjela za podršku dojenju pri banci humanog mlijeka KBC-a Zagreb i predsjednica Povjerenstva za zaštitu i promicanje dojenja Ministarstva zdravstva RH Anita Pavičić Bošnjak govorila je o nacionalnom programu zaštite i promicanja dojenja za razdoblje od 2024. do 2027. godine.
– Program uključuje niz aktivnosti kojima se dojenje promovira, podržava i štiti. Na ovom kongresu povezujemo dva velika programa – „Rodilišta prijatelji djece” i „Ljekarne prijatelji dojenja”. Time pokazujemo da program nije samo slovo na papiru, nego nešto što se doista živi u praksi – rekla je.
Podsjetila je kako Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci života, uz nastavak dojenja uz dohranu sve do druge godine života djeteta.
– Hrvatska još uvijek nije došla do tih brojki. Dojenje do 15 mjeseci života prisutno je kod oko 50 posto djece, dok je broj djece koja su dojena do šestog mjeseca značajno manji. Ipak, vjerujem da ćemo uz ovaj program ostvariti još bolje rezultate – istaknula je.
„Dojenje štiti zdravlje djece i majki”
Pavičić Bošnjak naglasila je i važnost podrške majkama u suvremenim uvjetima života.
– Hrvatska ima dobro uređen sustav porodiljnog dopusta, no današnji način života donosi mnogo stresa. Sve je više tjeskobe i depresije, čak i među mlađim generacijama. Majka mora biti zadovoljna sama sa sobom kako bi dojenje bilo uspješno, a naš je cilj pružiti stručnu podršku i pomoć – rekla je.
Dodala je kako dojenje donosi brojne zdravstvene koristi i za dijete i za majku.
– Djeca koja su dojena imaju manju šansu za razvoj prekomjerne tjelesne težine i brojnih bolesti, dok majke imaju manji rizik od karcinoma dojke i bolje zdravlje kostiju. Dojenje je puno više od prehrane, ono je komunikacija i povezanost između majke i djeteta – poručila je.
Dojenje smanjuje rizik od debljine kod djece
Prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije, epidemiologija debljine djece u Hrvatskoj, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, istaknula je važnost dojenja u prevenciji dječje pretilosti.
– U Hrvatskoj 10 posto djece nikada nije bilo dojeno i ta djeca imaju čak 62 posto veći rizik od razvoja debljine u odnosu na djecu koja su dojena šest mjeseci ili dulje – rekla je.
Dodala je kako je cilj kroz projekt „Živjeti zdravo” ne samo educirati građane, već i poslati jasne poruke o važnosti zdravih životnih navika.
– U svakoj županiji uredili smo po jednu hodajuću stazu i jedan park, a u njima su postavljene i klupe za dojenje kako bismo dodatno promovirali važnost dojenja i podršku majkama – zaključila je.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto: Bjelovar.info
