U četvrtak, 12. veljače, u sjedištu Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske održana je specijalizirana edukacija policijskih službenika i službenica na temu „Podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad djevojčicama i ženama te stvaranje sigurnijeg online okruženja“.
Edukacija je provedena u okviru EU projekta bE-SAFE, usmjerenog na jačanje institucionalnih kapaciteta i društvene svijesti o sve prisutnijem obliku nasilja u digitalnom prostoru.
Uvodno obraćanje održala je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, predstavivši nadležnosti institucije te njezinu ulogu u suzbijanju rodno uvjetovanog nasilja. Poseban naglasak stavljen je na porast pritužbi vezanih uz kibernetičko nasilje, kao i na važnost pravodobnog institucionalnog odgovora.
O projektu bE-SAFE
Nositelj projekta je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, uz partnerske institucije te podršku Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV), a uključuje i međunarodne partnere iz Španjolske i Portugala.
Cilj projekta je podizanje svijesti na institucionalnoj i društvenoj razini, unaprjeđenje zakonodavnog okvira te izrada strateških smjernica za učinkovitije suzbijanje rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja na nacionalnoj i europskoj razini.
Ključne poruke i najznačajniji naglasci edukacije
Kroz provedeno istraživanje vidljiv je porast rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja, a institucije bilježe sve veći broj prijava digitalnog nasilja usmjerenog prema ženama i djevojčicama.
Rezultati međunarodnog istraživanja projekta bE-SAFE koje je provedeno u Hrvatskoj, Španjolskoj i Portugalu potvrdilo je da je online nasilje često, rašireno i rodno utemeljeno, a najčešći oblici su uvrede na temelju izgleda (body shaming), pritisak za slanje seksualnog sadržaja, širenje seksualnih glasina te dijeljenje privatnih podataka bez pristanka. Takvo nasilje često uključuje seksualizirane uvrede, prijetnje silovanjem, komentiranje tijela i propitivanje seksualnog ponašanja. Online nasilje nije odvojeno, već je produžetak rodno uvjetovanog nasilja iz stvarnog života.
Ono što ponajviše zabrinjava je da roditelji često precjenjuju digitalne kompetencije svoje djece što dovodi do češćeg i učestalijeg digitalnog nasilja nad djevojčicama u odnosu na dječake, zbog čega je pravobraniteljica Ljubičić istakla važnost senzibilizacije roditelja kako bi znali prepoznati promjene u ponašanju djeteta.
Uočena je potreba jačanja povjerenja u sustav što uključuje osnaživanje žrtava i poticanje na prijavljivanje, ali i educiranje svjedoka te potencijalnih počinitelja.
Edukacijom su obuhvaćeni pojmovi poput: cyberbullying, sextortion, doxing, deepfake sadržaji, cyberflashing te zlouporaba geolokacije i spywarea.
Interaktivni rad i razmjena iskustava
Predstavnice udruge Domine, Mirjana Kučer i Katarina Križan, provele su radionicu koja je obuhvatila teorijski i interaktivan dio. Kroz analizu stvarnih slučajeva iz savjetovališne prakse otvorena je rasprava o izazovima s kojima se policijski službenici susreću u radu na predmetima kibernetičkog nasilja.
Provedena edukacija predstavlja važan korak u jačanju kompetencija policijskih službenika u prepoznavanju, istraživanju i suzbijanju digitalnih oblika rodno uvjetovanog nasilja.
Razmjena znanja i iskustava s relevantnim institucijama i organizacijama doprinosi uspostavi standardiziranih postupanja te dugoročno jača sustav zaštite djevojčica i žena u digitalnom okruženju.
Foto: PU bjelovarsko-bilogorska
