Upravni sud u Zagrebu donio je nepravomoćnu presudu u oglednom sporu vezanom uz pravo na inkluzivni dodatak za osobe koje su preminule nakon podnošenja zahtjeva, ali prije donošenja rješenja sustava socijalne skrbi. Presudom je utvrđeno da se postupak u takvim slučajevima mora nastaviti, a ako se postumno utvrdi da je preminula osoba ispunjavala uvjete, država je dužna isplatiti zaostale iznose njezinim nasljednicima, od dana podnošenja zahtjeva do smrti korisnika – piše Jutarnji list.
Prema procjenama, ovakvih bi slučajeva moglo biti oko 15 tisuća. Riječ je o osobama koje su mjesecima, a neki i dulje od godinu dana, čekale rješenje koje je Hrvatski zavod za socijalni rad (HZSR) po zakonu bio obvezan donijeti u roku od 15 dana. Među njima su mahom teško bolesne osobe, često onkološki pacijenti u terminalnoj fazi bolesti, koje inkluzivni dodatak nisu dočekale zbog propusta sustava.
Sud je ocijenio da je praksa automatske obustave postupka nakon smrti podnositelja bila nezakonita jer se pritom nije utvrđivalo postoji li pravo na dodatak, čime su nasljednicima uskraćena eventualna imovinska potraživanja. U presudi se navodi kako sustav socijalne skrbi na taj način izvlači korist iz vlastitog nepoštivanja zakonskih rokova.
Presuda je donesena u tzv. oglednom predmetu, budući da je Upravnom sudu u Zagrebu do sredine siječnja pristiglo 226 tužbi vezanih uz inkluzivni dodatak, od čega se značajan dio odnosio upravo na preminule podnositelje zahtjeva. Ostali postupci privremeno su obustavljeni i nastavit će se nakon što presuda u ovom predmetu postane pravomoćna. Ministarstvo socijalne politike ima pravo žalbe.
U konkretnom slučaju sud je odlučivao o tužbi supruge i nasljednice preminulog L. Đ., koji je zahtjev za inkluzivni dodatak uredno podnio 24. srpnja 2024. godine. Budući da HZSR nije donio odluku u zakonskom roku niti u mjesecima koji su uslijedili, a podnositelj je u međuvremenu preminuo, postupak je obustavljen. Supruga je zatražila nastavak postupka kako bi se utvrdilo je li njezin suprug imao pravo na dodatak i eventualno isplatili zaostaci, no Ministarstvo je njezinu žalbu odbilo.
Presudom suca Tomislava Krušlina, predsjednika Upravnog suda u Zagrebu, sporno rješenje Ministarstva je poništeno, a Ministarstvu je naloženo da nastavi postupak te tužiteljici nadoknadi 625 eura sudskih troškova.
U obrazloženju presude sud je prihvatio argument da zahtjev za inkluzivni dodatak, iako se radi o pravu osobne naravi, u sebi sadrži i neostvareno imovinsko potraživanje, zbog čega se postupak može nastaviti s nasljednicima. Sud je pritom podsjetio na praksu Visokog upravnog suda te naveo kako se vještačenja u pravilu provode na temelju medicinske dokumentacije, pa smrt podnositelja ne predstavlja zapreku za odlučivanje.
Sud je odbacio i tvrdnje Ministarstva da se stranka mogla žaliti zbog šutnje administracije, istaknuvši kako obveza donošenja odluke u zakonskom roku postoji neovisno o korištenju pravnih sredstava. Posebno je naglašeno da se u sustavu socijalne skrbi radi o pravno neukim osobama narušenog zdravstvenog stanja, zbog čega se od tijela javne vlasti očekuje pojačana odgovornost.
U presudi se također podsjeća da je iz novog Zakona o socijalnoj skrbi uklonjena odredba koja je izričito nalagala obustavu postupka u slučaju smrti stranke, što, prema ocjeni suda, upućuje na namjeru zakonodavca da se takva praksa promijeni.
Odluku o pravu na inkluzivni dodatak u Hrvatskoj trenutačno čeka više od 100 tisuća osoba. Riječ je o temeljnom novčanom pravu za osobe s invaliditetom i teškim kroničnim bolestima, a mjesečni iznosi kreću se od 138 do 720 eura, ovisno o stupnju potreba korisnika.
Izvor: Jutarnji list
