Samo šest posto hrvatskih građana redovito se bavi sportom, pokazuje nova analiza aplikacije Zoyya, no unatoč poraznim brojkama, domaća fitness industrija i dalje stabilno raste – ponajviše zahvaljujući najmlađoj populaciji.
Hrvatska se, prema aktualnim europskim statistikama, svrstava među najneaktivnije zemlje Europske unije. Čak 70 posto građana nikad se ili vrlo rijetko bavi bilo kakvim oblikom tjelesne aktivnosti, dok tek devet posto redovito vježba u fitness centrima. Ipak, posljednjih godina sve više inicijativa pokušava promijeniti tu sliku.
Domaća fitness industrija u stalnom je porastu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas djeluje oko 400 registriranih fitness centara, a poznate franšize teretana šire se u gotovo svim većim gradovima. U onima najvećima, teretane su u popodnevnim satima – od 17 do 22 – često i pretrpane.
Usprkos lošim navikama većine stanovništva, motivacije mladih ne nedostaje. Prema podacima Eurobarometra, upravo najmlađi najviše pune teretane i bilježe najbolje rezultate po pitanju tjelesne aktivnosti. Samo 19 posto muškaraca u dobi od 15 do 24 godine nikada ne vježba, a i žene u istoj dobnoj skupini imaju najniži postotak neaktivnosti u odnosu na sve ostale generacije. Čak 71 posto studenata redovito je aktivno, što potvrđuje da nove generacije zdrav način života percipiraju kao prioritet.
Trend je u skladu s europskim. U Ujedinjenom Kraljevstvu ove je godine zabilježen izniman rast broja članarina u teretanama u odnosu na 2022., a najveći skok čine korisnici mlađi od 34 godine.
Najveći izazov u Hrvatskoj ostaje kronična neaktivnost starije populacije. Velika većina umirovljenika, čak 90 posto, uopće se ne bavi nikakvom fizičkom aktivnošću. Ne vježba ni 86 posto muškaraca ni 90 posto žena starijih od 55 godina. Upravo te brojke najviše spuštaju hrvatski prosjek, koji je ukupno osam posto lošiji od prosjeka Europske unije. Ipak, mladi muškarci u Hrvatskoj čak su osam posto aktivniji od svojih vršnjaka u ostatku EU-a.
Građani kao glavne razloge neaktivnosti navode nedostatak vremena (42 posto) i manjak volje (28 posto). Mladi, logično, imaju više energije i slobodnog vremena, ali i lakše koriste digitalne alate koji im olakšavaju organizaciju treninga – od online rezervacija termina do automatiziranih sustava članarina.
Iako Hrvatska posljednjih godina razvija infrastrukturu koja može potaknuti aktivnost stanovništva, pred društvom je još puno posla. Osim najmlađih, većina građana i dalje nema naviku kontinuiranog bavljenja sportom, a povećanje svijesti o važnosti kretanja postaje nužno za zdravlje cijele nacije.

