Dok Hrvatska bilježi niz pozitivnih gospodarskih pokazatelja – među njima visoke stope rasta BDP-a, porast realnih plaća i rastuću osobnu potrošnju – inflacija je i dalje tema koja zaokuplja najveću pozornost građana i gospodarstvenika.
Ekonomski stručnjaci ističu da se takva situacija razvila zbog izrazito snažne potražne strane ekonomije, pogonjene velikim priljevom novca u zemlju. Na taj su priljev presudno utjecali:
visoke doznake iz inozemstva,
obilna sredstva iz EU fondova,
snažan priljev stranih investicija,
rast javne potrošnje,
povećana kreditna aktivnost.
Pandemija i rat najviše potaknuli rast cijena
Kako bi se osmislila učinkovita antiinflacijska politika, potrebno je razumjeti izvor inflatornih pritisaka. U proteklih pet godina najveći utjecaj na rast cijena imali su vanjski čimbenici – globalne poremećaje uzrokovali su pandemija COVID-19 i ruska agresija na Ukrajinu.
Iako je udio domaćih faktora, poput povećanja plaća i profitnih marži, u ukupnoj inflaciji relativno skroman (oko 1 – 1,5%), stručnjaci upozoravaju da je njihov doprinos održavanju povišene inflacije posljednjih godina sve izraženiji.
Smanjenje PDV-a koštalo više od 2 milijarde eura – a pomoglo najbogatijima
Vlada je do sada primjenjivala prvenstveno porezne mjere, posebno snižavanje stopa PDV-a. No, analiza pokazuje da je ta politika imala ograničen efekt.
Samo je na smanjenje PDV-a potrošeno više od 2 milijarde eura proračunskog novca. Iako su korist imali svi potrošači, razmjerno najviše su dobili oni koji troše najviše, odnosno imućniji građani. Istovremeno, najugroženiji, koji su pretrpjeli najveći udar inflacije, od tih mjera imali su minimalnu korist.
Stručnjaci zato upozoravaju da treba jasnije razdvojiti mjere borbe protiv inflacije od mjere ublažavanja njezinih posljedica, kako bi ekonomska politika bila pravednija i učinkovitija.
HSLS predlaže novi set mjera: ciljane intervencije umjesto neselektivnih poteza
HSLS iznosi nekoliko mjera koje bi, smatraju, mogle doprinijeti smirivanju inflacije i povećanju učinkovitosti državnih politika.
1. Realniji rast plaća u javnom sektoru
Rast osnovice treba određivati prema jasnim i objektivnim kriterijima, koji osim troškova života uključuju i rast društvene produktivnosti.
2. Usporavanje rasta javne potrošnje
Predlaže se napuštanje neselektivnih mjera poput administrativnog ograničavanja cijena i smanjenja poreznih stopa te racionalizacija broja zaposlenih kroz digitalizaciju državne uprave.
3. Zaoštravanje uvjeta za potrošačke kredite
Cilj je ograničiti potrošnju koja potiče inflaciju, ali bez usporavanja investicijskih aktivnosti.
Umjesto zamrzavanja cijena – ciljana pomoć najugroženijima
Za ublažavanje inflatornog udara HSLS se zalaže za ciljane proračunske transfere socijalno najugroženijima, umjesto dosadašnje prakse ograničavanja cijena. Takav pristup smatraju pravednijim i učinkovitijim jer sredstva odlaze onima kojima su zaista potrebna, a ne „svima jednako“.
Izvor: Priopćenje HSLS-a
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
