U svijetu u kojem se zdravstveni sustavi sve više suočavaju s izazovima starenja stanovništva, kroničnih bolesti i ograničenih resursa, palijativna skrb postaje neizostavan dio humanog i održivog zdravstvenog sustava. Projekt Pali-Care, proveden u sklopu programa Interreg Slovenija–Hrvatska 2021–2027, pokazuje kako prekogranična suradnja može konkretno unaprijediti kvalitetu života osoba suočenih s neizlječivim i uznapredovalim bolestima.
Ovaj projekt, međutim, nije samo tehnički pokušaj optimizacije zdravstvenih usluga – on je u svojoj srži etički i društveni pothvat koji nas uči kako biti uz čovjeka kad mu je to najpotrebnije.
Značaj projekta i regionalni kontekst
Projekt Pali-Care nastao je kao zajednički pothvat Hrvatske i Slovenije s ciljem unapređenja palijativne skrbi kroz edukaciju stručnjaka, razvoj zajedničkih protokola i bolju suradnju među zdravstvenim ustanovama.
– Glavni cilj projekta je da ljudima bude dostupna edukacija i informacije. Prvenstveno smo ga zamislili kao nešto što će biti od koristi profesionalcima svih struka. Moduli su namijenjeni njima, ali su korisni i svima drugima koji žele saznati više o palijativnoj skrbi. Bit će dostupni na web stranicama partnera putem posebnog linka, a riječ je zapravo o kratkom tečaju. Na hrvatskom jeziku ne postoji online edukacija za palijativnu skrb i želja nam je da na taj način doprinesemo njezinu razvoju u Međimurju, Sloveniji, ali i na nacionalnoj razini – ističe mr. sc. Renata Bermanec, koordinatorica za palijativnu skrb u Međimurskoj županiji i zaposlenica Doma zdravlja Čakovec.
Upravo je Dom zdravlja Čakovec, uz Županijsku bolnicu Čakovec, sa slovenske strane Splošna bolnica Murska Sobota i Slovensko društvo Hospic, jedan od glavnih partnera projekta. Iako u ovim krajevima postoji određena praksa pružanja pomoći palijativnim bolesnicima i njihovim obiteljima, potrebno je još uvijek raditi na unapređenju formalne, sustavne i koordinirane podrška. Zato Pali-Care donosi dodatnu vrijednost kroz edukaciju stručnjaka, izradu protokola i razvoj digitalnih obrazovnih alata.
Ova suradnja jasno pokazuje da kvaliteta palijativne skrbi ne poznaje granice, nego da se zajednički problemi najbolje rješavaju kroz integraciju znanja, resursa i vrijednosti.
Palijativna skrb kao zajedništvo
Jedna od ključnih figura u provedbi projekta i razvoju palijativne skrbi u Hrvatskoj upravo je mr. sc. Renata Bermanec. Njezin angažman potvrđuje kako osobna predanost i lokalna inicijativa mogu imati sustavni utjecaj.
– Palijativa je zajedništvo i to je jedini put da taj oblik skrbi podignemo na potrebnu razinu u ime dobrobiti onih koji je trebaju. Ja sama ništa značajno ne bih mogla učiniti, palijativna skrb je uvijek timski rad. – kaže Bermanec.
Projekt se zato ne ograničava na medicinske postupke i liječenje simptoma, već stavlja naglasak na cjelovitu brigu o pacijentu: tjelesnu, psihološku, duhovnu i socijalnu. Na taj način potvrđuje temeljno načelo palijativne skrbi – nije riječ o produžavanju života pod svaku cijenu, nego o osiguravanju njegove kvalitete do samog kraja.
Edukacija i sustavnost: temeljne poluge promjene
Jedan od najvažnijih aspekata projekta, naglašava Bermanec, jest edukacija. Palijativna skrb zahtijeva specifična znanja, vještine i senzibilitet, budući da uključuje rad s osobama u emocionalno i fizički najzahtjevnijim okolnostima.
– Kroz projekt izrađujemo digitalne edukativne alate, održavamo stručne skupove, definiramo standarde i protokole, čime se podiže kompetencija svih uključenih – od liječnika i medicinskih sestara do socijalnih radnika i volontera. Palijativna skrb ne smije ovisiti o improvizaciji, entuzijazmu pojedinaca ili dobroj volji sustava. Ona mora biti profesionalna, dostupna i sustavna. U edukaciji se vodimo europskim smjernicama – Europsko udruženje za palijativnu skrb (EAPC) propisalo je deset temeljnih tema koje svatko tko radi u palijativi mora poznavati, a razlikuje se samo opseg znanja ovisno o ulozi: volonter, povremeni suradnik ili profesionalac koji pruža palijativnu skrb svakodnevno – objašnjava.
Prvi online moduli bit će spremni početkom sljedeće godine.
Humanizacija sustava: palijativna skrb kao moralni imperativ
U vremenu kada se zdravstvo često promatra kroz prizmu troškova i učinkovitosti, Pali-Care podsjeća na temeljnu svrhu medicine – služenje čovjeku. Palijativna skrb postavlja pitanje ljudskog dostojanstva jer se bavi onim trenucima kada je čovjek najranjiviji: u bolesti, boli, nemoći i smrti.
– Projekt je važan i koristan jer pomiče granice i stvara međunarodnu suradnju koja je u palijativi iznimno značajna. Dijeljenjem iskustava učimo jedni od drugih i gradimo temelje za dugoročni razvoj. Palijativna skrb ne može se razviti u kratkom razdoblju, to je proces koji traje. Svako jačanje profesionalaca, svaki akcijski plan ili nova suradnja doprinos je budućnosti – naglašava Bermanec.
Austrijsko iskustvo kao putokaz
U sklopu projekta sudionici su posjetili Sveučilišnu bolnicu u Grazu i tamošnji palijativni odjel.
– Ovaj stručni posjet bio je prilika vidjeti postojeće službe palijativne skrbi u Austriji – njihov bolnički palijativni odjel i mobilne timove. Iako svaka zemlja razvija sustav prema svojim potrebama i mogućnostima, jedan od najupečatljivijih utisaka, koji je standard i drugdje u svijetu, bio je broj profesionalaca – čak 45 različitih stručnjaka radi u palijativnoj skrbi u sklopu bolnice; u mobilnom timu i na odjelu s 12 kreveta, u gradu s 280.000 stanovnika. To je standard kojem i Međimurje, razmjerno svom broju stanovnika, treba težiti – naglasila je Bermanec.
Misli globalno – djeluj lokalno
Pali-Care neće riješiti sve izazove palijativne skrbi u Hrvatskoj, ali zasigurno predstavlja još jedan vrijedan korak u njezinu sustavnom razvoju. Otvara prostor za nove iskorake, poput osnivanja palijativnog odjela u Čakovcu, jačanja mobilnih timova i zapošljavanja stručnjaka.
Svojom filozofijom i praksom projekt potvrđuje da palijativna skrb ne poznaje granice i da se zajednički izazovi najbolje rješavaju kroz povezivanje znanja, iskustava i vrijednosti.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 06/25 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Promocija zdravlja i poticanje zdravstvene kulture -Multidisciplinarni pristup skrbi za palijativne bolesnike: Ublažavanje patnji u svakodnevnom životu.
Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala Bjelovar.info
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto: Dom zdravlja Čakovec – mr. sc. Renata Bermanec, koordinator za palijativnu skrb u Međimurskoj Županiji
