Iako živimo u moderno doba, dijagnosticiranje i liječenje mnogih bolesti, poput sarkopenije, još uvijek nije dovoljno uobičajeno ni prepoznato u svakodnevnoj medicinskoj praksi. Počevši od 30. godine, tijelo prirodno počinje gubiti od tri do pet posto mišićne mase po desetljeću. Ako se gubitak mišića pogorša, s vremenom može prijeći u stanje koje se zove sarkopenija. Da gubitak mišićne mase nije samo posljedica starenja, već i znak ozbiljnog zdravstvenog problema koji zahvaća sve veći broj starijih osoba istaknula je u uvodu svog predavanja, nedavno organiziranog u bjelovarskom Domu za starije, i dr. sc. Mirjana Telebuh, stručnjakinja za socijalnu gerontologiju sa Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu.
Za potrebe ovog članka dr. sc. Telebuh odgovorila je na neka pitanja koja se nameću kao nepoznanice kada je u pitanju ovaj, očito, nedovoljno osviješten problem i među hrvatskom populacijom, u kojoj od nje boluje između 150 i 200 tisuća ljudi. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji oko četiri tisuće.
– Sarkopenija je sindrom karakteriziran progresivnim i generaliziranim gubitkom mišićne mase, snage i funkcije, koji negativno utječe na kvalitetu života i samostalnost. Iako je smanjenje mišićne mase dio prirodnog starenja, sarkopenija označava patološki gubitak mišića, koji se događa brže i ima ozbiljnije funkcionalne posljedice. Isto što je osteoporoza na kostima to je sarkopenija na mišićima. Rani znakovi uključuju opće smanjenje jakosti, slabost u rukama ili nogama, poteškoće pri hodanju, penjanju uz stepenice ili ustajanju iz sjedećeg položaja, sporiji hod te opći osjećaj iscrpljenosti. Pacijenti, skrbnici i zdravstveni stručnjaci bi trebali obratiti pažnju na promjene u pokretljivosti i u padu provođenja aktivnosti svakodnevnog života – savjetuje dr. sc. Telebuh.
Iako se često zanemaruje, sarkopenija, dakle, može imati ozbiljne posljedice na mobilnost, samostalnost i kvalitetu života. Stručnjaci upozoravaju da se ovaj proces može usporiti, pa čak i djelomično preokrenuti. Za to je potrebna pravodobna prevencija i pravilne životne navike. Sarkopenija najčešće pogađa osobe starije od 60 godina, ali tumači i naša sugovornica da simptomi mogu započeti već nakon 50. godine života.
– Znanstveni radovi potvrđuju da prehrana bogata kvalitetnim proteinima, posebno leucinom, dovoljan unos vitamina D, kalcija, omega-3 masnih kiselina i antioksidansa može značajno usporiti gubitak mišića. Ključno je rasporediti unos proteina ravnomjerno kroz dan i izbjegavati pothranjenost. Dobri izvori proteina uključuju jaja, piletinu, ribu, mahunarke, grčki jogurt i sir. Kada je tjelesna aktivnost u pitanju, u borbi protiv gubitka mišićne mase kod starijih osoba, najbolje rezultate daju terapijske vježbe za povećanje snage mišića, poput vježbi s elastičnim trakama ili vlastitom težinom. One trebaju biti individualno kreirane i pod nadzorom fizioterapeuta zbog ostalih komorbiditeta starijih osoba. Također, važne su aerobne vježbe za opću kondiciju te vježbe ravnoteže i fleksibilnosti – savjetuje dr. sc. Telebuh.
Simptomi sarkopenije najčešće se pojavljuju postepeno. Osobe primjećuju slabiju ravnotežu, češće padove, poteškoće pri penjanju uz stepenice ili ustajanju iz sjedećeg položaja. Najveći rizik imaju osobe starije od 65 godina, osobito ako vode sjedilački način života, imaju lošu prehranu, kronične bolesti poput dijabetesa ili uzimaju određene lijekove poput kortikosteroida.
Dr. sc. Mirjana Telebuh ističe kako edukacija u srednjim godinama može značajno utjecati na očuvanje mišićne mase kasnije.
– Ljudi koji ranije usvoje navike redovite tjelovježbe i uravnotežene prehrane imaju manji rizik od sarkopenije u starosti. Najveća zabluda je da je gubitak funkcionalnosti, mišićne snage „normalan“ i da je dio starenja. Naravno, starenje donosi usporavanje nekih funkcija, no vrlo postepeno i u normalnom starenju kontrolirano. Također, jedna od zabluda je da su stariji ljudi previše krhki za vježbanje, ili da posebna prehrana i dodaci prehrane za podršku mišićne snage nisu potrebni u starijoj dobi. Istina je da se sarkopenija može znatno usporiti pravilnim pristupom – dodaje naša sugovornica i tumači kako i zdravstveni sustav može bolje odgovoriti na izazove koje sarkopenija donosi starijoj populaciji.
Prema njezinim riječima zdravstveni sustav trebao bi osigurati pravovremenu dijagnostiku, poticati interdisciplinarnu skrb u koju bi trebali biti uključeni zajedno i liječnici, nutricionisti, fizioterapeuti, radni terapeuti, biolozi, ali i kemičari, te osigurati pristup preventivnim i rehabilitacijskim programima kao i osigurati edukacije za zdravstvene stručnjake koji se bave ovim problemom.
Važan čimbenik u promicanju saznanja o sarkopeniji su i zajednice, odnosno lokalni centri poput domova zdravlja, dnevnih boravaka za starije ili gerontološki centri.
– Lokalne zajednice, udruge umirovljenika, domovi za starije, gerontološki centri koje brinu o skrbi i kvaliteti života starijih osoba su uključene u smislu opće prevencije zdravlja starijih osoba. No, sarkopenija je još relativno nepoznata i neprepoznata kao ugroza zdravlju starijih osoba. Potrebno je uvesti standardizirane protokole skrbi, poticati timsku komunikaciju i educirati i poticati pacijente kako bi postali aktivni sudionici u planiranju skrbi. Nažalost u Hrvatskoj, kada je u pitanju sarkopenija, ne postoji dovoljan broj stručnjaka educiranih za rad sa starijima. Specijaliziranih stručnjaka koji se bave ovim područjem gerijatrije, gerontologije, gerontofizioterapije i gerontološkom radnom terapijom je u Hrvatskoj stvarno malo – istaknula je dr. Telebuh.
Posebno je naglasila i važnost edukacije zdravstvenih djelatnika, koja trenutačno nije dovoljno integrirana u sustav.
– U palijativnoj skrbi, gdje se brinemo o kroničnim i onkološkim bolesnicima, prepoznavanje i tretiranje sarkopenije bi moglo uveliko pomoći u smanjenju funkcionalnog pada koje su često posljedica tih dijagnoza. U radu koji smo predstavili na 7. Palijativnom kongresu u Petrčanima ove godine, upravo smo govorili o ovoj izazovnoj temi i potrebi ranog otkrivanja i tretmana sarkopenije kod palijativnog bolesnika – informira dr. sc. Mirjana Telebuh.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 06/25 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Promocija zdravlja i poticanje zdravstvene kulture -Multidisciplinarni pristup skrbi za palijativne bolesnike: Ublažavanje patnji u svakodnevnom životu
Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala Bjelovar.info
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto: Bjelovar.info
