Uz potporu Hrvatske turističke zajednice, Turistička zajednica Bjelovarsko – bilogorske županije organizirala je edukaciju za javni i privatni sektor u turizmu na temu „Edukacija o cikloturizmu, kako postati ciklo vodič“. Edukacija je održana u četvrtak, 19. listopada u Velikoj vijećnici Bjelovarsko – bilogorske županije, a cilj radionice bio je potaknuti razvoj ponude cikloturizma temeljenog na specifičnim motivima aktivnog turista te kulturnoj i prirodnoj baštini kao atrakcijskoj osnovi turizma. Raspravljalo se tako o mogućnostima, izazovima i problematici razvoja cikloturizma, uz prezentiranje dobrih primjera iz prakse, primjerice kako gostu pružiti turistički doživljaj koji je autentičan i drugačiji. U ulozi predavača bio je Bojan Šenkinc, licencirani turistički vodič za područje Primorsko – goranske i Ličko – senjske županije.
– Da bi netko postao vodič, prvenstveno mu je potreban bicikl, a tu su naravno volja i želja za radom. Poželjno je završiti edukaciju za ciklo vodiče, koja se sastoji od dva vikenda. Edukacija sadrži sve bitne segmente koji su potrebni da bi osoba postala ciklo vodič. Mnogi misle da je za to dovoljno sjesti na bicikl, voziti se i voditi grupu od 20-ak ljudi iza sebe. Ciklo vodič, osim što vodi grupu je ujedno i mehaničar, liječnik, animator, psiholog. Uz pomoć ciklo vodiča, turisti moraju upoznati kompletnu destinaciju, svim osjetilima upiti sve što ona nudi u svakom smislu, kulturnom, gastronomskom, prirodnim ljepotama i ostalom Danas smo napokon i u Bjelovaru gdje ćemo govoriti o nizu tema vezanih za cikloturizam, koji čini rast od 20 posto u turizmu i najbrži je rastući segment u Europi kada je u pitanju turistički razvoj. Cikloturizam u Hrvatskoj isto ima veliki značaj, što potvrđuje kako je Ministarstvo turizma donijelo Akcijski plan razvoja cikloturizma, na temelju čega će i sve županije u RH morati donijeti operativne planove koji će se temeljiti na razvoju cikloturizma u destinacije, rekao je Bojan Šenkinc, licencirani turistički vodič za područje Primorsko – goranske i Ličko – senjske županije.
Hrvatska svake godine broji sve više i više vodiča. Prema posljednjim podacima, trenutno ih je u zemlji oko 200-tinjak i svi su završili edukaciju za kojom također vlada sve veći interes. Inače, Šekinc se bavi vođenjem biciklističkih grupa od Istre do Dubrovnika što mu je i danas primarna djelatnost.
– Bjelovarsko – bilogorska županija već broji oko 400 kilometara staza koje su postavljene i u funkciji. Neke su županijske, neke gradske ili međunarodne. Naša županije je itekako postala jedno od odredišta turista koji se kreću biciklima. U okviru plana Ministarstva turizma, odlučili smo se za izradu Razvojne strategije na području Bjelovarsko – bilogorske županije. Tu su i operativne stvari, a jedna od njih su upravo i predavanja vezana za današnju temu, upoznavanje dobrih primjera praksi u drugim županijama. Ono što prvenstveno želimo napraviti je infrastruktura, kako bi cikloturizam bio dio napretka naše županije, izjavio je župan Damir Bajs.
Program edukacije bio je namijenjen ciljanim skupinama koje obuhvaćaju nositelje turističke ponude u destinaciji, predstavnike turističke industrije, turističke agencije ( komercijalisti, produkt menadžeri ), osobe zaposlene u sustavu turističkih zajednica te lokalnoj upravi i samoupravi na poslovima vezanim uz razvoj turizma te sportske klubove i udruge.
– Polaznik sam edukacije i imenovani koordinator za cikloturizam Bjelovarsko – bilogorske županije. Dobili smo obavijest iz Ministarstva turizma i Županije o ovoj edukaciji, kojom kreću konkretni koraci vezanih za cikloturizam. Sastanak u Zagrebu imat ćemo 6. studenog i na njemu će, kako sada stoje stvari biti prisutni svi koordinatori. Tada ćemo vidjeti sve daljnje smjernice. Cikloturizam u našoj županiji ima jako dobre osnove. Prije nekoliko godina proglašeni smo kao jedna od cikloturističkih potencijalnih destinacija. S obzirom da je Bilogora brežuljkast kraj i poprilično je pristupačna svima, ne samo baš pravim biciklistima. Posebna priča je stara pruga Bjelovar – Garešnica dugačka 40 kilometara koja se može pretvoriti u biciklističku stazu i nastavlja se nakon Garešnice do Banove Jaruge. U Garešnici su već započeli neki radovi, a mi već preko godinu dana putem društvenih mreža kao građani, a od sada vjerojatno i institucionalno se nastavljamo boriti za dalje. Želimo biti slični Istri ili Sloveniji, gdje su pruge kompletno pretvorene u biciklističke staze i staze za turiste. Skoro 90 posto naše pruge nije uzvrpirano, što je sjajna vijest. Na pruzi imamo nekoliko starih objekata koji bi se mogli pretvoriti u logističku priču. Ako pruga zaživi, ona će biti žila kucavica cikloturizma kod nas, jer će iz nje ići putevi prema OPG-ovima, turističkim zanimljivostima, objektima i slično, rekao je Hrvoje Supančić, polaznik edukacije.
