Hrvatski predsjednički izbori trebali bi se održati krajem ove ili početkom sljedeće godine. Predsjednički izbori održat će se u superizbornoj 2024. godini tijekom koje su birači u Hrvatskoj glasovali i za Hrvatski sabor u travnju te Europski parlament u lipnju.
Trenutno oko deset osoba u javnom prostoru pretendira za predsjednika ili predsjednicu Hrvatske. Svi oni još nisu službeni kandidati dok se formalno ne raspišu izbori i ne prikupe bar 10.000 potpisa građana. Ankete javnog mijenja o kandidatima već se provode, a ono posljednje pokazalo je kako mladi razmišljaju o ovim izborima.
KOGA PODRŽAVAJU MLADI?
Istraživanje Crobarometra, kako je prenio Dnevnik Nove TV, pokazalo je da bi među ispitanicima do 30 godina najviše njih, 32 %, glas dalo aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću (podrška SDP-a). Slijedi Marija Selak Raspudić (nezavisna) za koju bi se odlučilo 22 % mladih, a treći je Dragan Primorac (podrška HDZ-a) sa 16 % podrške mladih prema istraživanju.
Slijedi Ivana Kekin (Možemo!) s 9 % podrške, zatim Miro Bulj (saborski zastupnik Mosta) s 5 % podrške i Mislav Kolakušić za kojeg se odlučilo 1 % mladih. Ostali su, navodi Nova TV, ili za nekog drugog ili su neodlučni. Samo istraživanje provedeno je između 1. i 22. listopada na reprezentativnom uzorku od 980 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske, a moguće je odstupanje 3,3 %.
IZBORNI SUSTAV
Predsjednik Hrvatske bira se neposredno tajnim glasovanjem na mandat od pet godina dvokružnim sustavom, pri čemu su predsjednici ograničeni na dva puna mandata. Ustav nalaže da se predsjednički izbori održe najranije 60 dana, a najkasnije 30 dana prije isteka mandata aktualnog predsjednika. Za pobjedu u prvom krugu potrebna je apsolutna većina (50 % + 1 glas) svih danih glasova (uključujući nevažeće, prazne i neizbačene glasačke listiće). Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu glasova, četrnaest dana kasnije održava se drugi krug u kojem sudjeluju dva kandidata s najvećim brojem glasova u prvom krugu. Pobjednikom se proglašava kandidat koji u drugom krugu dobije najveći broj glasova (većina važećih glasova). Ako jedan od kandidata koji se kvalificirao za drugi krug povuče svoju kandidaturu ili umre, kandidat sa sljedećim najvećim brojem glasova u prvom krugu zauzima njegovo mjesto u drugom krugu.[4]
Da bi potencijalni kandidat mogao sudjelovati na izborima i imati svoje ime na glasačkom listiću, mora prikupiti najmanje 10.000 potpisa birača s pravom glasa, pri čemu svaki potpisnik može dati svoj potpis samo jednom potencijalnom kandidatu. Rok za prikupljanje navedenog broja potpisa je dvanaest dana, a nakon isteka toga roka potencijalni kandidati moraju ih dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu na ovjeru.
Izvor: srednja.hr
Foto: Canva
