Udio osoba starije dobi u populaciji neprekidno i ubrzano raste. Kada je Bjelovarsko-bilogorska županija u pitanju taj je trend još izraženiji jer je već duže vrijeme ova jedinica regionalne samouprave po starosnoj dobi svojih stanovnika među najstarijim u Hrvatskoj. Njezin svaki peti stanovnik stariji je od 65 godina. U takvim uvjetima znatno je veći pritisak i na zdravstveni sustav pa se pokušavaju pronaći najbrži načini kako postojeće stanovništvo što više educirati kako bi se razna zdravstvena stanja koja iziskuju dugotrajna i skupa liječenja izbjegla. Tako su za nedavne tribine namijenjene građanima, u organizaciji županijske podružnice Hrvatskog liječničkog zbora, priređene upečatljive teme, među njima i ona koja se ticala zdravlja kostiju, osteoporoze i pretilosti. O njoj je govorio doktor Marin Deškin, poznati bjelovarski specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije.
– Koštano zdravlje označava rizik prijeloma. Zdrava kost podrazumijeva adekvatnu gustoću, odnosno adekvatnu kvalitetu kostiju. Osteoporoza je stanje gdje postoji povećani rizik prijeloma. S obzirom da ju liječimo onda mi kažemo da je bolest. Definira se kao koštani poremećaj koji je karakteriziran kompromitiranom snagom kosti što predisponira povećan rizik prijeloma. Znači, po tome bi ispadalo da su sve starije osobe koje imaju porozne kosti bolesne, a to baš nije tako – ističe u uvodu dr. Deškin.
Kada kosti postaju poroznije i krhkije rizik prijeloma se povećava, a gubitak koštane mase javlja se tiho i progresivno, a često puta je prvi simptom upravo prijelom. Prijelom je ovdje, ističe dr. Deškin, najvažnija stvar i pacijenti koji su ga već doživjeli su pod najvećim rizikom da će im se opet dogoditi. Čimbenici rizika za osteoporozu i prijelome su kao i u mnogim drugim stvarima promjenjivi i nepromjenjivi pa ovaj iskusni specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije ističe kako je niska porođajna težina isto jedan od čimbenika, iako postoje i neke bolesti koje dovode do poremećene kvalitete kosti. To su na primjer bolesti kao što su hipertiroza i još neke bolesti koje drastično mijenjaju arhitektoniku koštane gustoće i strukture.
– Moguće promjenjivi čimbenici su raniji padovi. Oni su na neki način povezani i s uzrokom i posljedicom svega toga. Znači mišićna kvaliteta ovisi o koštanom zdravlju, tako da čak i pad može biti uzrokovan poremećenom koštanom arhitekturom. Niski indeks tjelesne mase može biti uzrok, tako da su malo jače žene manje ugrožene. Lijekovi, kortikosteroidi i antikonvulzivi, primarna i sekundarna amenoreja, nedostatna izloženosti estrogenu je najveći problem. Znači, rana menopauza je čimbenik rizika za osteoporozu, kao i pušenje, nedovoljan unos kalcija. No, s ovim posljednjim treba biti oprezan jer već duže vrijeme ne preporučamo rutinski unošenje kalcija, već onim ženama koje ne konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode, ali ono što je najvažnije je nedostatna razina vitamina D. To je promjenjivo i to treba promijeniti da bismo imali adekvatno koštano zdravlje – tumači dr. Deškin.
U svom izlaganju podvlači i da zdrava kost zahtjeva ravnotežu koštane razgradnje i koštane izgradnje, što je, kaže, dinamičan proces.
– Povećana pregradnja dovodi do pojačanog gubitka kosti. Porast koštane pregradnje poremećaj strukture i pozornosti implicira porast rizika prijeloma. Nešto što nam je nekada bilo glavno, je denzitometrija, gdje statistički uspoređujemo gustoću kostiju s gustoćom kostiju mlade i zdrave osobe je samo jedan od načina pomoću kojeg se vidi kada je netko pod rizikom. Ako je razlika veća od dvije i pol standardne devijacije onda imamo osteoporozu, a ako je nešto manja onda je to osteopenija. No, ovo treba uzeti s rezervom. To je, dakle, samo jedan od čimbenika rizika koštanog prijeloma. Postoje načini pomoću kojih se objektivnije vidi kada je netko pod rizikom. Tu se podrazumijeva menopauza, druge bolesti, pušenje, dakle koštana gustoća, denzitometrija je samo jedan od čimbenika koji implicira rizik prijeloma. Uglavnom žene oko 50. odnosno 55. godine mogu implicirati rizik prijeloma kralježnice. U toj dobi rijetko, gotovo da nemamo ženu koja slomi kuk, ali je tada jako važno razmišljati kako prijelom odgoditi što je moguće kasnije ili ga potpuno spriječiti. Uglavnom u toj dobi trebamo uzimati vitamin D kako bi odgodili taj prvi prijelom kuka. Incidenciju prijeloma ručnog zgloba, kuka i kralježnice u žena starijih od 55 godina možemo gledati kroz životna razdoblja. Prvi rizik koji je povišen u toj ranoj post menopauznoj dobi je kralježnica, za ručni zglob rizik raste od 65. godine, da bi prijelom kuka bio karakterističan za stariju životnu dob. Prijelomi kuka su povezani sa značajnim porastom smrtnosti. Čak 40 posto žena s prijelomom kuka neće biti u mogućnosti kretati se, a samo manje od 20 posto njih će se oporaviti na razinu prije prijeloma. To sve ima velike ekonomske, psihosocijalne i ine implikacije, a prethodni prijelomi su nagovještaji budućih prijeloma. To je tako i s kralježnicom i kukom. Što se tiče liječenja osteoporoze, dakle ono na što možemo utjecati, je osnovno nadomjestiti vitamin D. Ako nam bubrezi nisu u nekoj formi i ne aktiviraju adekvatno vitamin D, onda koristimo aktivirani oblik. Jedina indikacija za vitamin D, gdje imamo dokaze crno na bijelo, je prevencija prijeloma u postmenopauznoj osteoporozi. Studije su pokazale da uz kontrolirano uzimanje kalcija i vitamina D postoji značajnije smanjene incidencije frakture. Prevencija osteoporoze je vitamin D, a unos hranom uglavnom nije dovoljan – podvlači dr. Deškin.
Također, napominje ovaj vrsni stručnjak, da je trovanje vitaminom D gotovo nemoguće, što dodatno potkrepljuje činjenicu kako gotovo nema prepreka za redovnim unosom tog vitamina kod osoba koje ga u svom organizmu nemaju u dovoljnim količinama. On je vrlo važan za koštano zdravlje, prevenciju osteoporoze i njezinih posljedica. No, naravno, svakako se o svemu treba dobro posavjetovati s liječnikom.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 02/24 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala bjelovar.info
